Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • mwbr18 June pp. 1-8
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk (2018)
  • Subheding
  • JUNE 4-10
  • JUNE 11-17
  • JUNE 18-24
  • JUNE 25–JULY 1
Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk (2018)
mwbr18 June pp. 1-8

Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—June

JUNE 4-10

GUD SAMTING FROM BIBLE | MARK 15-16

“Olketa Profesi Kamap Tru Long Jesus”

(Mark 15:3-5) Bat olketa hed priest accusim hem long staka samting. 4 Pilate kwestinim hem moa and sei: “Hao, iu no laek talem eni samting? Olketa accusim iu long staka samting ia.” 5 Bat Jesus no talem eni samting moa, wea datwan mekem Pilate barava sapraes.

(Mark 15:24) Olketa nilam hem long wanfala post and olketa pleim samting olsem daes for savve long hu nao bae tekem olketa kaleko bilong hem.

(Mark 15:29, 30) Olketa wea wakabaot go pas tok spoelem hem. Olketa sekem hed bilong olketa and sei: “Iu hao ia! Iu nao iu sei bae iu aotem temple and wakem bak insaed thrifala day. 30 Hao nao iu no sevem iuseleva from post hia?”

nwtsty olketa study note long Mr 15:24, 29

tekem olketa kaleko bilong hem: Long John 19:23, 24, aposol John storyim samfala nara samting wea Matthew, Mark, and Luke no storyim. Luk olsem olketa soldia bilong Rome plei daes for savve hu nao shud tekem kaleko bilong Jesus and longfala shirt wea Jesus werem andanit long datfala kaleko. John sei olketa soldia divaedem kaleko bilong Jesus “long fofala haf for fitim olketa soldia.” From olketa soldia no laek brekem longfala shirt wea Jesus werem andanit long datfala kaleko, olketa plei daes for hem. And John sei tu wei wea olketa soldia plei daes for kaleko bilong Messiah hem mekem wanem Sams 22:18 talem hem kamap tru. Luk olsem hem kastom bilong olketa soldia for keepim kaleko bilong olketa criminal, dastawe olketa savve aotem kaleko bilong olketa and eni samting wea olketa garem for mek shame long olketa bifor olketa killim olketa dae.

Olketa sekem hed bilong olketa: Pipol savve duim diswan for showimaot olketa les long man, for tok spoelem hem, or for mekfani long hem, and staka taem olketa savve talem samting long man tu taem olketa sekem hed bilong olketa. Olketa wea duim diswan taem olketa wakabaot go pas long Jesus mekem profesi long Sams 22:7 kamap tru.

(Mark 15:43) Joseph, wea hem man long Ar·i·ma·theʹa and wea hem tu weit for Kingdom bilong God, hem kam. Hem wanfala member bilong Hae Kot bilong olketa Jew and pipol respectim hem. Nomata hem fraet lelebet for go long Pilate, bat hem go long hem and ask for body bilong Jesus

(Mark 15:46) So hem go peim wanfala naes kaleko. Hem aotem Jesus from post and iusim datfala kaleko for pasolem body bilong hem. Hem putim body bilong hem insaed wanfala cave wea olketa digim insaed long bigfala ston. Then hem rolim go nara bigfala ston for satem cave hia.

nwtsty study note long Mr 15:43

Joseph: Samting wea Matthew, Mark, Luke, and John raetem abaotem Joseph hem showimaot each wan long olketa garem difren wei for story. Matthew hem man wea tekem tax and hem sei Joseph hem “wanfala rich man.” Mark hem raetem Gospel bilong hem for olketa bilong Rome and hem sei Joseph hem “wanfala member bilong Hae Kot bilong olketa Jew and pipol respectim hem” and hem weit for Kingdom bilong God. Luke hem wanfala doctor wea tingim pipol, and hem sei Joseph hem “gudfala man and hem raeteous tu” and hao Joseph no sapotim nogud plan bilong Hae Kot and samting wea olketa duim long Jesus. John nomoa sei Joseph hem “disaepol bilong Jesus bat [Joseph] no talem eniwan bikos hem fraetem olketa Jew.”—Mt 27:57-60; Mr 15:43-46; Lu 23:50-53; Joh 19:38-42.

Faendem Gudfala Point

(Mark 15:25) Long mek-thri hour nao olketa nilam Jesus long datfala post.

nwtsty study note long Mr 15:25

Long mek-thri hour: Hem samting olsem 9 klok long morning. Pipol kwestinim diswan bikos John 19:14-16 sei Pilate givim go Jesus for olketa killim hem dae long “samting olsem mek-six hour.” Nomata no staka information stap long Bible for explainim why tufala scripture hia no talem sem samting, iumi savve tingim diswan: Matthew, Mark, Luke, and John talem klosap sem samting wea happen long day wea Jesus dae. Fofala evriwan sei long morning taem sun kamap nao olketa priest and olketa bigman hipap tugeta, and bihaen, olketa tekem Jesus go long Pontius Pilate. (Mt 27:1, 2; Mr 15:1; Lu 22:66–23:1; Joh 18:28) Matthew, Mark, and Luke storyim hao long mek-six hour taem Jesus hange long post, evriwea start for dark nao and “datwan gohed kasem mek-naen hour.” (Mt 27:45, 46; Mr 15:33, 34; Lu 23:44) Tingim nara samting wea savve helpem iumi for savve long taem wea olketa soldia nilam Jesus long post. Long bifor, pipol savve whipim man bifor olketa nilam hem long post. Samfala taem man dae bikos olketa whipim hem nogud. Taem olketa whipim Jesus, luk olsem olketa whipim hem nogud dastawe narawan nao mas karem datfala post wea olketa bae nilam Jesus long hem. (Lu 23:26; Joh 19:17) Interesting samting, Matthew 27:26 and Mark 15:15 sei Pilate talem olketa soldia for whipim Jesus, then bihaen, hem givim hem long olketa for nilam hem long post. Sapos wei for whipim man hem first samting wea olketa soldia savve duim, luk olsem bihaen olketa soldia whipim Jesus, tu-thri hour nao go pas bifor olketa nilam hem long post. So maet Mark tingim taem wea olketa whipim Jesus, and John tingim taem wea olketa nilam hem long post, dastawe tufala talem difren taem long day wea olketa soldia nilam Jesus long post. Maet diswan explainim why Pilate hem sapraes for herem Jesus hem dae kwiktaem. (Mr 15:44) And nara samting tu, olketa wea raetem Bible savve divaedem daylaet long fofala sekson, wea each sekson hem 3 hour, and divaedem naet long fofala sekson tu. Dastawe staka taem olketa savve sei samting hem happen long mek-thri hour, mek-six hour, and mek-naen hour long day, wea diswan hem bihaen sun kamap long morning long samting olsem 6 klok. (Mt 20:1-5; Joh 4:6; Ac 2:15; 3:1; 10:3, 9, 30) And pipol long datfala taem no garem hanwas for talem barava taem long day, so staka taem olketa sei hour long day or long naet hem “samting olsem,” olsem iumi readim long John 19:14. (Mt 27:46; Lu 23:44; Joh 4:6; Ac 10:3, 9) Main point hem diswan: Maet Mark hem tingim taem wea olketa whipim Jesus and nilam hem long post, bat John hem tingim nomoa taem wea olketa nilam Jesus long post. Maet tufala tingim taem wea klosap long mek-thri hour or mek-six hour, and John no sei hem barava mek-six hour bat hem “samting olsem” mek-six hour. Maet olketa samting hia nao hem reason why Mark and John storyim difren taem long day. And nara samting tu, John raetem Gospel bilong hem staka year bihaen Mark raetem Gospel bilong hem. Wei wea John storyim difren taem showimaot hem no copyim nomoa wanem Mark raetem.

(Mark 16:8) Taem olketa go aot from cave hia olketa ranawe. Olketa barava seke and sapraes. Olketa no talem eniwan abaotem diswan bikos olketa fraet tumas.

nwtsty study note long Mr 16:8

bikos olketa fraet tumas: Olketa first copy bilong Gospel bilong Mark showimaot datfala Gospel hem finis long chapter 16 verse 8. Samfala sei ending bilong datfala Gospel hem short tumas for finis olsem. Bat datwan hem no stret bikos hem nao wei bilong Mark for raetem Gospel bilong hem. Hem savve raetem main point nomoa. And tu, samting wea tufala savveman long mek-foa century, Jerome and Eusebius storyim showimaot buk bilong Mark hem finis witim disfala toktok “bikos olketa fraet tumas.”

Staka old copy bilong Mark long Greek languis and olketa nara languis addim longfala ending or shortfala ending bihaen long verse 8. Longfala ending (wea hem nao nara 12-fala verse) hem stap long Codex Alexandrinus, Codex Ephraemi Syri rescriptus, and Codex Bezae Cantabrigiensis, wea evriwan hia olketa wakem long mek-faev century C.E. Longfala ending hem stap tu long Latin Vulgate, datfala Curetonian Syriac, and Syriac Peshitta. Bat longfala ending hia hem no stap long tufala old copy bilong Mark long Greek languis wea olketa wakem long mek-foa century, wea hem nao Codex Sinaiticus and Codex Vaticanus, and hem no stap long Codex Sinaiticus Syriacus wea olketa wakem long mek-foa or mek-faev century, or long first copy bilong Sahidic Coptic wea olketa wakem long mek-faev century. And long olketa old copy bilong Mark long Armenian and Georgian languis, buk hem finis long verse 8.

Gogo samfala Greek transleison and olketa nara languis transleison wea olketa wakem bihaen garem shortfala ending bihaen long verse 8 (wea hem tu-thri sentence nomoa). Datfala Codex Regius wea olketa wakem long mek-eit century C.E. hem garem longfala and shortfala ending, bat shortfala ending hem kam firstaem. Hem garem toktok bifor each ending hia wea sei olketa bigman and savveman long datfala taem acceptim and iusim tufala ending hia, nomata olketa no ting tufala ending hia hem part bilong Bible.

SHORTFALA ENDING

Shortfala ending bihaen long Mr 16:8 hem no part bilong Holy Bible. Hem read olsem:

Bat olketa talem Peter and olketa wea stap witim hem evri samting wea datfala young man talem olketa for duim and talem. And tu, bihaen diswan, Jesus iusim olketa for talem pipol evriwea datfala message wea holy and for olowe, wea sei God hem laek for sevem olketa man and givim olketa laef olowe.

LONGFALA ENDING

Longfala ending bihaen long Mr 16:8 hem no part bilong Holy Bible. Hem read olsem:

9 Jesus hem laef bak long early morning long first day long week. First wan wea hem go long hem nao hem Mary Magʹda·lene, wea hem nao datfala woman wea Jesus raosem sevenfala demon from hem. 10 Mary go talem diswan long olketa disaepol bilong hem, bikos olketa feel sorre tumas and krae. 11 Bat taem olketa herem Jesus hem laef bak and Mary lukim hem, olketa no bilivim datwan. 12 And tu, bihaen long diswan, hem kam long tufala disaepol wea wakabaot go aot from taon, bat lukluk bilong hem difren. 13 Olketa go bak and storyim diswan long olketa nara disaepol, bat olketa no bilivim tufala hia tu. 14 Bihaen datwan, hem kam long elevenfala aposol taem olketa sidaon raonem tebol and kaikai. Hem tok strong long olketa bikos olketa no garem faith and olketa no laek for herem eni samting bikos olketa no bilivim olketa wea lukim hem laef bak from dae. 15 Hem sei long olketa: “Go evriwea long world and preachim datfala gud nius abaotem Kingdom long evri pipol. 16 God bae sevem man wea biliv and wea baptaes, bat hem bae judgem man wea no biliv. 17 And tu, samfala mirakol wea olketa wea biliv bae duim long nem bilong mi nao hem olsem: Olketa bae raosem olketa demon from pipol and story long olketa difren languis. 18 Olketa bae holem olketa poison snek, and bae olketa no dae sapos olketa drinkim poison. Bae olketa putim hand bilong olketa long pipol wea sik, and pipol hia bae gud bak.”

19 Then bihaen Lord Jesus story witim olketa, God tekem hem go ap long heven and hem sidaon long raet saed bilong Hem. 20 So olketa hia go and preach long evri ples and Lord helpem olketa and givim paoa long olketa for duim olketa mirakol for sapotim datfala message.

JUNE 11-17

GUD SAMTING FROM BIBLE | LUKE 1

“Iumi Mas Hambol Olsem Mary”

(Luke 1:38) Then Mary hem sei: “Mi wanfala wakaman bilong Jehovah! Samting wea iu talem for mi mas olsem nao.” Bihaen hem talem datwan, angel hia hem go nao.

ia 149 par. 12

“Mi Wanfala Wakaman Bilong Jehovah!”

12 Evriwan wea garem faith tinghae long samting wea Mary talem bikos Mary showimaot hem barava hambol and obeyim God. Mary sei long Gabriel: “Mi wanfala wakaman bilong Jehovah! Samting wea iu talem for mi mas olsem nao.” (Luke 1:38) Insaed long haos long evri wakaman, slave gele nao mas duim evri samting wea boss talem. Hem nao hao Mary ting long Jehovah, Boss bilong hem. Mary savve Jehovah bae lukaftarem hem and Jehovah bae faithful long olketa wea faithful long hem. And hem savve Jehovah bae blessim hem taem hem duim disfala hard assignment.—Sams 18:25.

(Luke 1:46-55) Then Mary hem sei: “Soul bilong mi hem mekhae long Jehovah, 47 and mi hapi tumas long God bilong mi wea sevem mi, 48 bikos hem tingim mi nomata mi wanfala wakaman bilong hem wea poor nomoa. Evriwan distaem and long future bae sei mi wanfala woman wea kasem bigfala blessing, 49 bikos God wea garem bigfala paoa hem duim olketa big samting for mi, and nem bilong hem holy. 50 Long distaem and long future hem bae showimaot mercy long pipol wea fraet long hem. 51 Hem iusim paoa bilong hem for duim olketa big samting and hem raosem go nao olketa wea garem praodfala tingting. 52 Hem aotem paoa from olketa bigman and hem mekhae long olketa man nating. 53 Hem givim gud samting long olketa wea hangre, gogo olketa fulap, bat hem sendem go olketa wea rich and olketa no garem eni samting. 54 Hem helpem wakaman bilong hem Israel. Hem duim diswan for showimaot hem tingim olowe promis bilong hem for showimaot mercy 55 long Abraham and olketa pikinini bilong hem, olsem hem talem long olketa grani bilong iumi long bifor kam.”

ia 150-151 par. 15-16

“Mi Wanfala Wakaman Bilong Jehovah!”

15 Then Mary hem story, and samting wea hem talem hem stap long Bible. (Readim Luke 1:46-55.) Long hia, Mary storyim staka samting winim wanem hem storyim long olketa nara scripture insaed Bible, and iumi lanem staka samting abaotem Mary from diswan. Hem showimaot Mary thankiu and tinghae long Jehovah bikos Jehovah chusim hem for kamap mami bilong Messiah. Hem showimaot Mary garem strongfala faith bikos hem storyim hao Jehovah againstim olketa wea garem praodfala tingting and aotem paoa from olketa bigman, bat hem helpem olketa man nating and olketa wea poor wea traem best for worshipim hem. And samting wea Mary talem showimaot savve bilong hem tu. Wanfala buk sei Mary talem winim 20-fala toktok from olketa Hebrew Scripture!

16 Tru tumas, Mary hem ting raonem olketa Holy Raeting. Hem gohed hambol and talem toktok from olketa Holy Raeting winim wei for talem tingting bilong hemseleva. Boy bilong hem wea insaed bele bilong hem showimaot semkaen wei tu taem hem big. Hem sei: “Samting wea mi teachim long pipol hem no bilong mi bat hem bilong God wea sendem mi kam.” (John 7:16) Hem gud for tingim diswan: ‘Waswe, mi showimaot mi tinghae long Bible? Or waswe, mi followim tingting bilong miseleva and wanem miseleva teachim?’ Iumi luksavve Mary hem tinghae long Bible.

Faendem Gudfala Point

(Luke 1:69) Hem givim kam wanfala man wea barava fit for sevem iumi. Hem kam from laen bilong David, wea hem wakaman bilong God.

nwtsty study note long Lu 1:69

wanfala man wea barava fit for sevem iumi: Or “horn for sevem pipol.” Staka taem wea Bible storyim horn bilong animal, datwan hem piksarem strong, paoa, or for win. (Fas Samuel 2:1; Sams 75:4, 5, 10; 148:14) And olketa horn hem piksarem tu olketa king and kingdom wea rul, nomata king hem raeteous or hem no raeteous. And wei wea olketa win long faet hem olsem horn hem spoelem olketa pipol. (Diutro-nomi 33:17; Daniel 7:24; 8:2-10, 20-24) Bat long disfala scripture, disfala toktok “horn for sevem pipol” wea stap long footnote hem nao Messiah wea garem paoa and barava fit for sevem iumi.

(Luke 1:76) Bat iu, son bilong mi, iu bae wanfala profet bilong Barava Haefala God, bikos iu bae go firstaem long Jehovah for redyim road for hem.

nwtsty study note long Lu 1:76

iu bae go firstaem long Jehovah: Wei wea John Baptaesa bae “go firstaem long Jehovah,” hem minim hem bae redyim wei for Jesus, bikos Jesus bae stand for Dadi bilong hem and kam long nem bilong Dadi.—Joh 5:43; 8:29.

JUNE 18-24

GUD SAMTING FROM BIBLE | LUKE 2-3

“Waswe, Iufala Young Wan Gohed Fren Gud Witim Jehovah?”

(Luke 2:41, 42) Hem wei bilong mami and dadi bilong hem for go evri year long Jerusalem for celebratem Pasova. 42 Taem hem twelv year, olketa go long datfala big hipap wea olketa savve gogo long hem evritaem.

nwtsty study note long Lu 2:41

Hem wei bilong mami and dadi bilong hem: Law no sei olketa woman mas attendim Pasova celebration, bat hem wei bilong Mary for go witim Joseph long Jerusalem evri year for celebratem datwan. (Eksodas 23:17; 34:23) Evri year, olketa tekem famili bilong olketa long Jerusalem, and hem samting olsem 300 kilometer for olketa wakabaot go long there and for kam bak long hom bilong olketa.

(Luke 2:46, 47) Thrifala day nao olketa lukaotem hem, gogo olketa faendem hem long temple. Hem sidaon witim olketa bigman long there and hem lisin long wanem olketa talem and hem gohed for askem kwestin long olketa. 47 Bat evriwan wea herem toktok bilong hem barava sapraes long hao hem ansarem olketa kwestin and long bigfala savve wea hem garem.

nwtsty olketa study note long Lu 2:46, 47

askem kwestin long olketa: Iumi savve Jesus no askem olketa kaen kwestin wea olketa boy savve askem bikos olketa wea lisin long hem barava sapraes long wanem hem talem. (Lu 2:47) Long samfala scripture, Greek word wea iumi transleitim “askem kwestin” savve minim kaen wei for askem kwestin and ansarem olketa witim nara kwestin, olsem olketa savve duim taem olketa kwestinim man long kot. (Mt 27:11; Mr 14:60, 61; 15:2, 4; Ac 5:27) Olketa man wea studyim history sei bihaen olketa Jew duim olketa celebration long temple, samfala bigman bilong religion savve gohed stap long porch area long temple for teachim pipol. Pipol savve sidaon witim olketa man hia for lisin long wanem olketa talem and for askem kwestin long olketa.

barava sapraes: Hem klosap semsem olsem Greek verb “sapraes” wea savve minim man hem no stop for sapraes long samting.

(Luke 2:51, 52) Hem go bak long Nazʹa·reth witim tufala, and hem gohed for obeyim tufala. Mami bilong hem gohed for ting raonem tu wanem nao olketa samting hia minim. 52 Jesus start for big nao and gohed for garem gudfala tingting. God barava hapi long hem and olketa man tu hapi long hem.

nwtsty study note long Lu 2:51, 52

gohed for obeyim: Disfala Greek verb showimaot bihaen Jesus story witim olketa bigman long temple and olketa sapraes long bigfala savve wea hem garem abaotem olketa Holy Raeting, Jesus go bak long hom witim parents bilong hem and hem gohed for obeyim tufala. Wei wea hem obey hem winim moa wei wea olketa nara pikinini obey, bikos hem obeyim evri samting wea Law bilong Moses talem.—Eksodas 20:12; Ga 4:4.

Faendem Gudfala Point

(Luke 2:14) “Praisem God wea stap long heven, and pipol long earth wea mekem God hapi bae garem peace.”

nwtsty olketa study note long Lu 2:14

and pipol long earth wea mekem God hapi bae garem peace: Samfala old copy bilong Bible talem datwan olsem “and peace long earth, olketa man bae kasem gud samting.” And hem nao hao samfala Bible transleison transleitim datfala scripture. Bat toktok wea stap long Niu World Bible hem followim copy bilong Bible wea barava old and wea barava important. Samting wea datfala angel talem showimaot God no hapi long evri man and woman wea garem olketa nogud wei and duim olketa nogud samting. Bat God bae hapi nomoa long pipol wea garem faith long hem and wea followim Son bilong hem.—Lukim study note pipol . . . wea mekem God hapi long disfala verse.

pipol . . . wea mekem God hapi: Disfala toktok “mekem God hapi” hem kam from Greek word eu·do·kiʹa. Greek verb eu·do·keʹo wea klosap semsem hem stap long Mt 3:17; Mr 1:11; and Lu 3:22, and hem nao samting wea God talem long Son bilong hem stretawe bihaen hem baptaes. So Greek word wea stap long disfala verse (an·throʹpois eu·do·kiʹas) savve minim “pipol wea God hapi long olketa.”

(Luke 3:23) Taem Jesus hem thirti year, hem startim waka bilong hem. Long tingting bilong pipol, hem son bilong Joseph. Joseph hem son bilong Heʹli.

wp16.3 9 par. 1-3

Waswe, Iu Savve Finis?

Hu nao dadi bilong Joseph?

Joseph, datfala carpenter from Nazareth, hem adoptim Jesus. Bat hu nao dadi bilong Joseph? Taem Matthew storyim laen bilong Jesus hem sei Jacob hem dadi bilong Joseph bat taem Luke storyim datwan hem sei Joseph hem “son bilong Heli.” Why nao hem luk olsem tufala talem difren samting?—Luke 3:23; Matthew 1:16.

Matthew sei “Jacob hem dadi bilong Joseph.” Long Greek languis, datfala toktok “dadi bilong” hem minim Jacob hem really dadi bilong Joseph. Matthew story abaotem laen bilong Joseph start kam from King David. From Joseph kam from datfala laen and hem adoptim Jesus, Jesus garem raet for kamap king.

Bat why nao Luke sei Joseph hem “son bilong” Heli? Bikos “son bilong” savve minim tu “son-in-law bilong.” Luke kolem nara man tu son nomata hem son-in-law. Long Luke 3:27 hem sei Shealtiel hem “son bilong Neri,” bat really dadi bilong Shealtiel hem Jeconiah. (1 Chronicles 3:17; Matthew 1:12) Luk olsem Shealtiel maritim wanfala dota bilong Neri, so Shealtiel hem son-in-law bilong datfala man. Luke fit for sei Joseph hem “son” bilong Heli bikos hem maritim Mary, dota bilong Heli. Luke story abaotem laen bilong Mary, wea hem mami bilong Jesus. (Rome 1:3) So Matthew story abaotem laen bilong dadi bilong Jesus and Luke storyim laen bilong mami bilong Jesus.

JUNE 25–JULY 1

GUD SAMTING FROM BIBLE | LUKE 4-5

“Winim Olketa Test Olsem Jesus”

(Luke 4:1-4) Then Jesus hem lusim Jordan River. God givim holy spirit long hem and spirit hia leadim hem go long wilderness. 2 Hem stap long there for foti day and Devil traem hem. Long datfala taem hem no kaikaim eni samting so kasem end long taem hia hem hangre nao. 3 Long datfala taem nao Devil kam long hem and sei: “Sapos iu wanfala son bilong God, talem ston hia for kamap bred.” 4 Bat Jesus sei long hem: “Olketa Holy Raeting talem finis: ‘Hem no kaikai nomoa man savve laef long hem.’”

w13 8/15 25 par. 8

Tingting Gud Abaotem Wei Bilong Iu and Samting wea Iu Mas Duim

8 Satan trae for duim semkaen samting tu long Jesus taem hem stap long wilderness. Bihaen Jesus no kaikai for 40 day and naet, Satan iusim kaikai for traem hem. Satan sei: “Sapos iu wanfala son bilong God, talem olketa ston hia for kamap bred.” (Luke 4:1-3) Jesus savve disaed for iusim paoa bilong hem for kasem kaikai, or hem savve disaed for no duim datwan. Jesus savve hem no stret for iusim paoa bilong hem for kasem samting for hemseleva. Nomata hem hangre, wei wea hem fren witim God hem barava important long hem winim kaikai. Jesus sei long Satan: “Olketa Holy Raeting talem finis: ‘Hem no kaikai nomoa man savve laef long hem.’”—Luke 4:4.

(Luke 4:5-8) So Devil tekem hem go long wanfala maunten and showim hem evri kantri long world. 6 Then Devil sei long hem: “Bae mi givim iu paoa ovarem evri kantri hia and olketa nambawan samting wea olketa garem, bikos mi nao garem paoa, and mi savve givim long eniwan nomoa wea mi laek for givim long hem. 7 So sapos iu baodaon and worshipim mi distaem, bae mi givim iu evri samting hia.” 8 Jesus sei long hem: “Olketa Holy Raeting talem finis: ‘Iu mas baodaon long God bilong iu Jehovah, and iu mas worshipim hem nomoa.’”

w13 8/15 25 par. 10

Tingting Gud Abaotem Wei Bilong Iu and Samting wea Iu Mas Duim

10 Hao nao Satan iusim ‘samting wea eye laekem’ for traem Jesus? Satan “showim hem evri kantri long world. Then Devil sei long hem: ‘Bae mi givim iu paoa ovarem evri kantri hia and olketa nambawan samting wea olketa garem.’” (Luke 4:5, 6) Jesus no barava lukim evri kantri long world bat hem lukim olketa nambawan samting wea olketa garem insaed wanfala vision. Masbi Satan tingse samting wea Jesus lukim bae switim hem. Hem sei long Jesus: “Sapos iu baodaon and worshipim mi distaem, bae mi givim iu evri samting hia.” (Luke 4:7) Jesus barava no laek for mekem Satan hapi. Hem stretawe sei: “Olketa Holy Raeting talem finis: ‘Iu mas baodaon long God bilong iu Jehovah, and iu mas worshipim hem nomoa.’”—Luke 4:8.

(Luke 4:9-12) And tu, Devil tekem hem go insaed long Jerusalem and hem mekem hem standap antap long wall bilong temple. Hem sei long hem: “Sapos iu wanfala son bilong God, jamp go daon from ples hia, 10 bikos olketa Holy Raeting talem finis: ‘Hem bae talem olketa angel for protectim iu, 11 and olketa bae karem iu go, mekem iu no bangam leg bilong iu long ston.’” 12 Jesus sei long hem: “Olketa Holy Raeting talem finis: ‘Iu mas no testim God bilong iu Jehovah.’”

nwtsty video

Wall Bilong Temple

Maet Satan mekem Jesus “standap antap long wall [or “barava hae ples”] bilong temple” and talem hem for jamp go daon, bat iumi no barava savve wea long wall nao maet Jesus hem standap. From disfala word “temple” savve minim full area bilong temple, maet Jesus hem standap long south east kona (1) bilong temple area. Or maet hem standap long nara kona bilong temple area. Sapos man jamp daon from eni ples hia, hem bae dae sapos Jehovah no sevem hem.

w13 8/15 26 par. 12

Tingting Gud Abaotem Wei Bilong Iu and Samting wea Iu Mas Duim

12 Jesus hem difren from Eve bikos hem barava hambol! Satan trae for switim hem for duim samting wea bae mekem olketa narawan tinghae long hem, and wea bae testim God. Bat from Jesus no praod, hem barava no laek for duim datwan! Hem tok stret long Satan and sei: “Olketa Holy Raeting talem finis: ‘Iu mas no testim God bilong iu Jehovah.’”—Readim Luke 4:9-12.

Faendem Gudfala Point

(Luke 4:17) Olketa givim hem scroll bilong profet Isaiah. Hem openem scroll hia and faendem datfala toktok wea sei:

nwtsty study note long Lu 4:17

scroll bilong profet Isaiah: Dead Sea Scroll bilong Isaiah hem garem 17 parchment strip wea join tugeta, and hem samting olsem 7.3 meter long and hem garem 54 column. Maet scroll wea olketa iusim long sinagog long Nazareth hem long olsem. Olketa scroll long first century no garem olketa chapter and verse namba, so Jesus mas faendem toktok wea hem laek for readim. From hem faendem datfala toktok wea profet Isaiah storyim, diswan showimaot hem savve gud long olketa Holy Raeting.

(Luke 4:25) Iu savve, long taem bilong E·liʹjah hem no rain for thrifala year and sixfala month, so bigfala hangre nao kasem evriwan long datfala kantri. Long datfala taem staka widow woman stap long Israel.

nwtsty study note long Lu 4:25

for thrifala year and sixfala month: Long Fas Kings 18:1, Elijah sei Jehovah bae sendem kam rain nao “long mektri yia blong draetaem.” Samfala pipol sei Jesus talem difren samting from wanem Fas Kings hem storyim. Bat disfala story long Hebrew Scripture no sei disfala draetaem hem end bifor thrifala year. Luk olsem disfala toktok “long mektri yia blong draetaem” hem start nao long taem wea Elijah talem Ahab hem bae no rain. (Fas Kings 17:1) Luk olsem hem talem datwan long Ahab long taem bilong drae season, wea datwan savve gohed for sixfala month or winim datwan. And datfala draetaem hem no end taem Elijah go lukim Ahab moa “long mekthri year,” bat hem finis taem Jehovah sendem kam fire for bonem datfala sakrifaes wea Elijah mekem long Maunt Carmel. (Fas Kings 18:18-45) So samting wea Jesus talem, and tu, toktok wea haf brata bilong Jesus talem long James 5:17, hem followim story wea stap long Fas Kings 18:1.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem