God Showimaot Hem Lovem Iumi
“Wei bilong God for kaen tumas [bae] rul olsem king mekem hem savve ting long pipol olsem olketa raeteous. Diswan hem for mekem pipol savve kasem laef olowe.”—ROM. 5:21.
1, 2. Wanem tufala present nao iumi savve comparem, bat which wan nao hem barava nambawan?
WANFALA teacher long university long Melbourne, Australia, sei olketa law wea olketa bigman bilong Rome givim, hem wanfala present wea savve helpem olketa man for olowe. Bat Bible sei God givim wanfala present long iumi wea barava winim datwan. Datfala present wea God givim savve mekem God hapi long iumi, ting long iumi olsem iumi raeteous, and givim iumi hope for sev and kasem laef olowe.
2 God duim samfala samting saed long law mekem iumi savve kasem datfala present. Long Romans chapter 5, aposol Paul no storyim staka samting saed long law, bat hem talem wanfala nambawan samting. Hem sei: “Long tingting bilong God, faith bilong iumi nao hem mekem iumi raeteous. So iumi savve gohed fren gud witim God bikos long Lord bilong iumi Jesus Christ.” Olketa wea kasem disfala nambawan present barava tinghae long datwan and laek for duim samting for showimaot olketa lovem God. Paul hem wanfala long olketa. Hem sei: “God hem iusim holy spirit wea hem givim long iumi for showimaot hem lovem iumi.”—Rom. 5:1, 5.
3. Olketa wanem kwestin nao kamap?
3 Why nao iumi barava needim datfala nambawan present? Hao nao God savve givim datwan long wei wea hem stret and mekem evriwan kasem gud samting? And wanem nao man wanwan savve duim for kasem datwan? Bae iumi savve long ansa bilong olketa kwestin hia and hao datwan mekhae long wei wea God lovem iumi.
Love Bilong God and Sin
4, 5. (a) Wanem nambawan samting nao Jehovah duim wea showimaot hem lovem iumi? (b) For minim wanem Romans 5:12 talem, wanem nao iumi need for savve long hem firstaem?
4 Wanfala samting wea showimaot Jehovah barava lovem olketa man, hem sendem kam spesol Son bilong hem for helpem iumi. Paul sei: “Christ hem dae for iumi taem iumi sin yet, wea diswan showimaot God hem lovem iumi.” (Rom. 5:8) Tingim datfala toktok: “Iumi sin yet.” Evriwan need for minim why iumi kasem sin.
5 Paul storyim datwan olsem: “Sin hem kasem evriwan long world bikos long wanfala man nomoa. From olketa sin, olketa dae, dastawe evriwan dae bikos evriwan sin.” (Rom. 5:12) Iumi savve minim datwan bikos Jehovah talem iumi long Bible hao laef hem start. Hem wakem Adam and Eve. From Jehovah perfect, Adam and Eve perfect tu. God givim wanfala law for tufala followim and sapos tufala no obeyim datwan bae tufala dae. (Gen. 2:17) Bat Adam and Eve disaed for duim samting wea no stret and no followim wanem God talem. Wanem tufala duim showimaot tufala againstim Jehovah wea givim law and no laekem Jehovah for rul.—Deut. 32:4, 5.
6. (a) Wanem nao mekem olketa pikinini bilong Adam dae? (b) Waswe, Law bilong Moses stretem datfala problem? (c) Wanem nao semsem olsem wanfala sik wea maet iumi kasem from dadi or mami?
6 Bihaen Adam sin hem garem olketa pikinini. Datwan mekem olketa pikinini bilong hem for kasem sin and nogud samting. Hem tru, olketa pikinini bilong Adam no brekem law bilong God olsem hem duim, so olketa no guilty long sin wea Adam duim and no eni Law stap long datfala taem tu for olketa followim. (Gen. 2:17) Nomata olsem, olketa pikinini bilong Adam kasem sin. Dastawe sin and dae hem rul olsem king start long Adam go kasem taem God givim Law long olketa Israelite, wea datwan mekem olketa Israelite luksavve olketa sin. (Readim Romans 5:13, 14.) Sin wea iumi kasem hem olsem wanfala sik wea maet iumi kasem from dadi or mami. Nomata samfala pikinini long famili kasem datfala sik, maet no evri pikinini kasem datwan. Bat sin wea iumi kasem from Adam hem no olsem. Iumi evriwan nao kasem sin and bae dae. Waswe, enitaem datfala problem bae finis?
Samting wea God Provaedem Thru Long Jesus Christ
7, 8. Samting wea tufala perfect man duim mekem iumi kasem wanem?
7 From Jehovah lovem iumi, hem provaedem samting wea savve mekem iumi free from sin wea iumi kasem from Adam. Paul storyim nara man wea perfect nao bae duim datwan. (1 Cor. 15:45) Bat samting wea tufala perfect man hia duim barava no semsem. Wanem nao iumi kasem from samting wea tufala duim?—Readim Romans 5:15, 16.
8 Paul sei: “Samting wea man kasem from present wea God givim hem no olsem samting wea hem kasem from datfala sin.” Adam guilty and dae from hem sin. Nomata olsem, hem no Adam nomoa wea dae. Bible sei: “Staka pipol dae bikos long sin bilong wanfala man.” Evriwan wea born from laen bilong Adam fit for dae bikos evriwan sin. Iumi tu fit for dae. Nomata olsem, iumi hapi bikos iumi savve kasem nambawan samting from wanem Jesus wea perfect hem duim. Wanem gud samting nao bae iumi kasem from datwan long future? Paul talem olsem: “Long tingting bilong God evri difren kaen man raeteous and olketa savve laef.”—Rom. 5:18.
9. Olsem Romans 5:16, 18 talem, wanem nao God duim taem hem sei olketa man raeteous?
9 Wanem nao disfala Greek toktok “long tingting bilong God olketa man raeteous” hem minim? Wanfala man wea transleitim Bible sei disfala toktok minim man no change, bat hao God ting long hem nao hem change. God hem olsem wanfala judge wea mekem disison for man hem no guilty, nomata pipol accusim hem and sei hem no raeteous. God mekem datfala man kamap free and ting long man hia olsem hem raeteous nao.
10. Wanem nao Jesus duim mekem God savve ting long iumi olsem iumi raeteous?
10 Wanem nao mekem “Judge long full earth” wea raeteous fit for mekem pipol wea no raeteous kamap free? (Gen. 18:25) First samting wea Jehovah duim for mekem olketa man raeteous, hem sendem kam spesol Son bilong hem long earth. Jesus duim samting wea Dadi bilong hem laekem nomata hem kasem hard taem, pipol spoelem and mekfani long hem. Hem gohed faithful go kasem taem hem dae long post. (Heb. 2:10) From Jesus dae for iumi, hem givim price wea savve mekem iumi evriwan kamap free from sin and dae.—Matt. 20:28; Rom. 5:6-8.
11. Wanem nao datfala price wea semsem wea sevem evri pipol?
11 Paul storyim wanem Jesus duim olsem “price wea semsem wea sevem evri pipol.” (1 Tim. 2:6) Wanem nao datfala price? Adam hem sin and datwan mekem staka billion pipol wea born from laen bilong hem for no perfect and dae. Tru tumas, Jesus fit for kamap dadi bilong staka billion pikinini wea perfect bikos hem wanfala perfect man.a So iumi luksavve laef bilong Jesus and evri perfect pikinini wea hem fit for garem, olketa nao sakrifaes wea fit for changem wanem Adam and olketa wea born from laen bilong hem wea no perfect lusim. Bat Bible no sei olketa perfect pikinini wea Jesus fit for garem savve kamap part bilong datfala sakrifaes. Romans 5:15-19 talem stret dae bilong “wanfala man” nomoa hem mekem iumi kamap free. Tru tumas, perfect laef bilong Jesus hem semsem witim perfect laef bilong Adam. So iumi shud tingim Jesus Christ nomoa. Evriwan fit for kasem datfala present and laef bikos long “stretfala samting wea [Jesus] duim” long wei wea hem obey and faithful long God go kasem taem hem dae. (2 Cor. 5:14, 15; 1 Pet. 3:18) Hao nao datwan hem happen?
Price wea Jesus Peim Mekem Iumi Free
12, 13. Why nao olketa wea kamap raeteous needim God for showimaot mercy and love long olketa?
12 Jehovah God acceptim price wea Son bilong hem peim taem hem dae. (Heb. 9:24; 10:10, 12) Nomata olsem, olketa disaepol and faithful aposol bilong Jesus no kamap perfect. Evritaem olketa trae hard for duim stret samting bat hem no isi. Why nao olsem? Bikos evriwan born sin. (Rom. 7:18-20) Bat God savve stretem datfala problem. Hem acceptim datfala “price wea semsem wea sevem evri pipol” and hem willing for iusim datwan for mekem olketa man kasem gud samting.
13 God no mekem olketa aposol and olketa narawan kasem gud samting from dae bilong Jesus bikos olketa duim gudfala samting. Bat God duim datwan bikos hem showimaot mercy and bigfala love for olketa man. Hem chus for mekem olketa aposol and olketa narawan for kamap free and no guilty long sin wea olketa kasem from Adam. Paul sei: “From God hem kaen long iufala olsem, iufala sev bikos iufala garem faith long datwan. Diswan hem no bikos long samting wea iufala duim, bat hem wanfala present from God.”—Eph. 2:8.
14, 15. Wanem reward nao olketa wea kamap raeteous bae kasem, bat wanem nao olketa mas gohed for duim?
14 Tingim samting wea iumi kasem from datfala nambawan present. Olmaeti God forgivim sin wea iumi kasem from Adam and Eve and olketa nogud samting wea iumi duim! Bifor man kamap Christian, maet hem duim staka nogud samting. Nomata olsem, God savve forgivim hem bikos long sakrifaes wea Jesus givim. Paul sei: “God givim datfala present bihaen staka pipol sin, and bikos long datwan, long tingting bilong God olketa man raeteous.” (Rom. 5:16) Olketa aposol and olketa narawan wea kasem datfala present (wea mekem olketa raeteous) mas gohed for showimaot faith taem olketa worshipim God. Wanem nao bae olketa kasem long future? Olketa “bae laef and rul olsem king bikos long datfala man, Jesus Christ. Diswan hem bikos olketa kasem plande gud samting from God hem kaen tumas and from datfala present wea mekem olketa raeteous.” Tru tumas, datfala present wea mekem man raeteous hem difren. Hem mekem man kasem laef olowe.—Rom. 5:17; readim Luke 22:28-30.
15 Olketa wea kasem datfala present wea mekem olketa raeteous, kamap olketa spiritual son bilong God. Olketa garem hope for laef long heven and kamap olketa son bilong God wea bae “rul olsem king” witim Jesus Christ.—Readim Romans 8:15-17, 23.
God Showimaot Hem Lovem Olketa Narawan
16. Olketa wea garem hope for laef long earth savve kasem wanem present distaem?
16 No evriwan wea showimaot faith and gohed for worshipim God bae “rul olsem king” long heven witim Christ. Staka garem sem hope olsem olketa wea laef bifor Jesus kam long earth. Olketa garem hope for laef olowe long paradaes earth. Waswe, olketa tu savve kasem present from God distaem and for God ting long olketa olsem olketa raeteous? Leta wea Paul raetem for olketa long Rome showimaot God savve ting long olketa olsem olketa raeteous distaem!
17, 18. (a) From Abraham showimaot faith, hao nao God ting long hem? (b) Why nao Jehovah savve ting long Abraham olsem hem raeteous?
17 Paul storyim nambawan example bilong Abraham. Abraham showimaot faith and hem stap laef longtaem bifor Jehovah givim Law long olketa Israelite and longtaem bifor Christ mekem wei for olketa man garem hope for go long heven. (Heb. 10:19, 20) Bible sei: “God promis for givim wanfala world long Abraham and long olketa pikinini bilong hem, no from hem followim law bat bikos long tingting bilong God, faith bilong Abraham mekem hem for raeteous.” (Rom. 4:13; Jas. 2:23, 24) Long tingting bilong God, Abraham hem raeteous.—Readim Romans 4:20-22.
18 Datwan no minim Abraham no sin, bikos Bible sei evriwan sin. (Rom. 3:10, 23) Nomata olsem, from Jehovah garem bigfala wisdom, hem tingim wei wea Abraham duim olketa gudfala waka wea showimaot hem garem faith. Abraham showimaot hem garem faith long “pikinini” wea bae kam from laen bilong hem. Datfala Pikinini nao hem Messiah, or Christ. (Gen. 15:6; 22:15-18) Jehovah wea hem Judge fit for forgivim olketa sin wea iumi duim bifor bikos long “price wea Christ Jesus peim.” Dastawe Abraham and olketa wea stap bifor taem wea Christ kam long earth garem hope for laef bak moa.—Readim Romans 3:24, 25; Ps. 32:1, 2.
God Savve Ting Long Iumi Olsem Iumi Raeteous Distaem
19. Why nao wei wea God ting long Abraham shud strongim iumi distaem?
19 Wei wea God ting long Abraham olsem hem raeteous shud encouragem olketa tru Christian distaem tu. Jehovah no ting long Abraham olsem hem raeteous long sem wei wea hem ting long olketa anointed Christian wea hem chusim for kasem “sem samting wea Christ kasem.” God chusim olketa hia “for kamap pipol bilong hem” and olketa nao olketa “son bilong God.” (Rom. 1:7; 8:14, 17, 33) Bat Abraham kamap “fren bilong Jehovah” finis bifor Jesus dae for iumi. (Jas. 2:23; Isa. 41:8) Waswe long olketa tru Christian wea garem hope for stap long paradaes earth?
20. Wanem nao God laekem olketa wea hem ting long olketa olsem raeteous for duim?
20 Olketa wea garem hope for stap long earth no kasem “datfala present wea mekem olketa raeteous” for stap long heven wea olketa anointed Christian kasem “bikos long price wea Christ Jesus peim for sevem iumi.” (Rom. 3:24; 5:15, 17) Nomata olsem, olketa garem strongfala faith long God and long olketa samting wea hem provaedem. Olketa showimaot faith taem olketa duim olketa gudfala waka. Wanfala waka wea olketa duim nao hem for “preach abaotem kingdom bilong God . . . and teachim [pipol] abaotem Lord Jesus Christ.” (Acts 28:31) Dastawe Jehovah savve ting long olketa olsem olketa raeteous long sem wei wea hem ting long Abraham hem raeteous. Present wea olketa hia kasem for fren gud witim God hem difren from “datfala present” wea olketa anointed Christian kasem. Nomata olsem, olketa tinghae long datfala present wea olketa kasem.
21. From Jehovah lovem iumi and evritaem duim stret samting, wanem gud samting nao iumi savve kasem?
21 Sapos iu garem hope for laef olowe long earth, iu shud luksavve no wanfala man long earth wea rul nao mekem iu for kasem datwan. Bat iu garem datfala hope bikos Jehovah wea rulim evri samting nao planim datwan. Jehovah duim olketa stretfala samting for mekem plan bilong hem kamap tru and datwan showimaot God barava lovem iumi. Paul sei: “Christ hem dae for iumi taem iumi sin yet, wea diswan showimaot God hem lovem iumi.”—Rom. 5:8.
[Footnote]
a Disfala idea hao Jesus fit for garem olketa perfect pikinini hem stap long Insight on the Scriptures, Volume 2, page 736, paragraf 4 and 5.
Waswe, Iu Tingim Yet?
• Wanem nao olketa wea born kam from laen bilong Adam kasem, and wanem nao kamaot from datwan?
• Long wanem wei nao Jehovah provaedem price wea semsem, and hao nao hem semsem?
• Datfala present for kamap raeteous mekem iu garem wanem hope?
[Piksa long page 13]
Adam wea perfect hem sin. Jesus wea perfect hem givim laef bilong hem, wea datwan hem “price wea semsem”
[Piksa long page 15]
Wanem Jesus duim mekem God ting long iumi olsem iumi raeteous. Datwan hem “gud nius”!