Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—May
MAY 3-9
GUD SAMTING FROM BIBLE | NAMBAS 27-29
“Followim Wei blo Jehovah for No Favorim Eniwan”
Barava Tinghae Long Olketa Wei Bilong Jehovah
Faevfala gele go long Moses and sei: “Why nao nem bilong dadi bilong mifala mas finis from tribe bilong hem from hem no garem eni son?” Waswe, Moses hem sei: ‘Hem law nao ia, and mi no savve duim eni samting for helpem iufala’? Nomoa, Moses hem askem Jehovah abaotem diswan. (Num. 27:2-5) Wanem nao Jehovah talem? Hem sei long Moses: “Samting wea olketa dota bilong Zelophehad talem, hem stret. Taem iu givim land long olketa brata bilong dadi bilong olketa, iu mas givim pis land long olketa tu, and long wei olsem olketa mas kasem samting from dadi bilong olketa.” And Jehovah duim nara samting tu. Hem talem Moses for putim disfala toktok insaed long Law, taem hem sei: “Sapos man hem dae and hem no garem eni son, iufala mas givim evri samting bilong dadi long dota bilong hem.” (Num. 27:6-8; Josh. 17:1-6) Start long datfala taem, evri Israelite woman wea olsem olketa dota bilong Zelophehad, bae kasem samting taem dadi bilong olketa dae.
Barava Tinghae Long Olketa Wei Bilong Jehovah
Datfala disison hem no favorim eniwan! Faevfala sista hia no garem eniwan wea savve helpem olketa. Jehovah hem deal witim olketa long stretfala wei and respectim olketa, olsem hao hem deal witim evri nara Israelite tu. (Ps. 68:5) Diswan hem wanfala nomoa long plande story long Bible wea showimaot Jehovah deal witim pipol bilong hem long stretfala wei and hem no favorim eniwan.—1 Sam. 16:1-13; Acts 10:30-35, 44-48.
Barava Tinghae Long Olketa Wei Bilong Jehovah
Hao nao iumi savve followim example bilong Jehovah for no favorim eniwan? No forget, for iumi deal witim olketa narawan long wei wea no favorim eniwan, firstaem iumi mas biliv hem stret for no favorim eniwan. Maet iu tingse iu no favorim eniwan. Bat samfala taem, hem no isi for iumi savve hao nao iumi ting long olketa narawan. So wanem nao iu savve duim for luksavve sapos iu no favorim eniwan? Jesus hem gudfala example for iumi followim. Taem hem laek savve hao pipol ting long hem, hem askem olketa fren bilong hem disfala kwestin: “Long tingting bilong pipol, hu nao Son bilong man?” (Matt. 16:13, 14) Maet iu savve chusim wanfala fren bilong iu wea iu savve hem bae tok stret long iu, and askem hem: ‘Long tingting bilong iu, waswe, mi deal witim evriwan long sem wei nomoa? Waswe, olketa narawan tingse mi man wea no favorim eniwan?’ Maet hem sei samfala taem iu favorim pipol from wanfala kantri or iu kaen long pipol wea skul gud or wea garem staka selen. Sapos hem sei olsem, wanem nao iu shud duim? Prea long Jehovah and askem hem for helpem iu change, mekem iu savve followim example bilong hem and no favorim eniwan.—Matt. 7:7; Col. 3:10, 11.
Faendem Gudfala Point
it-2-E 528 ¶5
Olketa Offering
Drink offering. Olketa givim drink offering lo sem taem wea olketa givim samfala nara sakrifaes and offering tu. Wei for givim drink offering hem kamap big bihaen olketa kasem Promis Land. (Nambas 15:2, 5, 8-10) Datfala offering hem wine (“alcohol”) and olketa kapsaetem lo altar. (Nambas 28:7, 14; comparem Eksodas 30:9; Nambas 15:10.) Lo leta wea aposol Paul raetem for olketa Christian lo Philippi, hem sei: “Sakrifaes bilong iufala nao hem ministry wea iufala duim bikos long faith bilong iufala. Bat nomata sapos mi mas olsem wanfala drink offering wea kapsaet long sakrifaes bilong iufala, mi hapi nomoa.” Hem iusim example blo drink offering for storyim wei wea hem willing for iusim laef and strong blo hem for helpem olketa Christian brata and sista blo hem. (Php 2:17) No longtaem bifor hem dae, hem raet go lo Timothy and sei: “Mi olsem wanfala drink offering wea olketa kapsaetem antap long altar, and taem bilong mi for dae hem klosap nao.”—2Ti 4:6.
MAY 10-16
GUD SAMTING FROM BIBLE | NAMBAS 30-31
“Duim Wanem Iu Promisim”
it-2-E 1162
Promis
Man Seleva Disaedem Wanem for Promisim, Bat Then Hem Mas Duim Samting Hem Promisim. No eniwan forcem man for promisim samting. Bat bihaen hem talem wanfala promis, law blo God sei hem mas duim wanem hem promisim. So Bible storyim hao promis wea man talem hem join witim laef blo hem. (Nambas 30:2; lukim tu Ro 1:31, 32.) Man savve kasem panis for dae sapos hem no duim samting wea hem promisim, dastawe Bible talem klia for man wea laek promisim samting mas barava tingting gud firstaem, and savve gud lo responsibility wea hem garem for duim samting hem promisim. Datfala Law hem sei: “Taem yufala mekem promis long [Jehovah] . . . [Jehovah] bae hemi no save fogetem olketa promis blong yufala, an sapos yufala no duim, bae yufala fitim fo garem panis long disfala sin. Bat sapos yufala no mekem eni promis long [Jehovah], hem nao yufala no mekem sin an hemi oraet nomoa.”—Diutronomi 23:21, 22.
it-2-E 1162
Spesol Promis
Man savve talem wanfala spesol promis lo God for duim samting, givim wanfala sakrifaes or present, duim wanfala spesol waka, or for stap klia lo samting nomata no eni law hem againstim datfala samting. Man seleva savve disaed for promisim samting. Spesol promis (“vow” lo English) hem barava garem paoa olsem wanfala “oath” (English), and samfala taem tufala word evriwan stap lo sem verse lo English. (Nambas 30:2; Mt 5:33) “Vow” (spesol promis) hem taem man talemaot hem bae duim samting, bat “oath” hem taem man talem narawan wea garem moa paoa hao samting wea hem promisim hem tru and hem bae barava duim datwan. Staka taem, man talem wanfala oath taem hem mekem wanfala agreement.—Jenesis 26:28; 31:44, 53.
Samfala Main Point From Buk Bilong Numbers
30:6-8—Waswe, hasband bilong wanfala Christian woman fit for endim wanfala promis wea waef mekem? Distaem, saed long olketa promis, Jehovah deal witim olketa man wanwan wea worshipim hem. Olsem example, dedication long Jehovah hem promis bilong man seleva. (Galatians 6:5) Wanfala hasband no garem paoa for aotem or endim kaen promis olsem. Bat, wanfala waef shud no mekem promis wea bae againstim Word bilong God or responsibility bilong hem for hasband bilong hem.
Faendem Gudfala Point
it-2-E 28 ¶1
Jephthah
Man savve markem narawan for servem Jehovah lo temple. Parents garem raet for duim olsem lo pikinini blo olketa. Bifor Samuel hem born, mami blo hem, Hannah, promis for givim Samuel lo Jehovah for waka long tabernacle. Hasband blo hem, Elkanah, agree for duim datwan tu. Stretawe bihaen Samuel finis for susu, Hannah givim hem lo Eli lo tabernacle and Hannah tekem kam wanfala animal for sakrifaesim tu. (Fas Samuel 1:11, 22-28; 2:11) Nara pikinini wea parents markem for servem God lo spesol wei, olsem wanfala Nazirite, hem Samson.—Jajis 13:2-5, 11-14; comparem Nambas 30:3-5, 16, wea storyim paoa wea dadi garem ovarem dota blo hem.
MAY 17-23
GUD SAMTING FROM BIBLE | NAMBAS 32-33
“Mas Ronemaot Olketa Pipol wea i Stap Long Dea”
Waswe, Iu Savve Finis?
Wanem nao olketa “haefala ples” wea olketa Hebrew Scripture storyim?
Taem olketa Israelite redi for go insaed Promis Land, Jehovah talem olketa for aotem olketa ples wea pipol long Canaan iusim for worship. God talem olketa: “Iufala mas . . . pisisim evri idol bilong olketa wea olketa wakem from ston and iron, and pisisim evri haefala ples bilong olketa.” (Numbers 33:52) Olketa main ples wea olketa duim false worship maet hem antap long olketa hill, or long olketa nara ples andanit olketa tree or long olketa taon wea olketa wakem stage long hem. (1 Kings 14:23; 2 Kings 17:29; Ezekiel 6:3) Olketa ples hia garem olketa altar, olketa ston ples and timba post for worship, olketa idol, post for incense, and olketa nara samting for worship.
Lane From Olketa Mistek Bilong Olketa Israelite
Iumi distaem tu kasem olketa semkaen hard taem wea olketa Israelite kasem. Staka difren kaen samting olsem idol stap distaem wea pipol worshipim olsem god bilong olketa. Samfala nao hem selen, olketa wea garem bignem long sports, olketa wea garem bignem long television, movie, radio, politik, samfala bigman bilong religion, and olketa famili member tu. Olketa hia savve kamap main samting long laef bilong iumi. Wei for fren gud witim pipol wea no lovem Jehovah savve spoelem gudfala wei wea iumi fren witim God.
Samting wea switim staka Israelite for worshipim Baal hem dirty fasin. Olketa semkaen samting switim pipol bilong God distaem tu. Olsem example, hem isi tumas for man lukim olketa dirty piksa long computer, wea savve spoelem tingting bilong hem. Hem nogud tumas sapos datkaen samting switim wanfala Christian!
it-1-E 404 ¶2
Canaan
Joshua “hemi barava obeim nao evri toktok wea Mosis hu hemi wakaman blong [Jehovah] hemi bin talem hem fo duim.” (Josua 11:15) Bat olketa Israelite no olsem. Olketa no aotem olketa samting wea spoelem Canaan. From olketa Canaanite gohed stap lo there, gogo olketa affectim olketa Israelite, wea gogo datwan mekem staka moa pipol dae winim namba blo olketa Canaanite wea God talem olketa for killim dae lo firstaem. From olketa Israelite stap witim olketa Canaanite, olketa start for duim criminal samting, olketa durong, and worshipim idol tu. (Nambas 33:55, 56; Jajis 2:1-3, 11-23; Sams 106:34-43) Jehovah hem warnim olketa Israelite finis hem bae finisim olketa tu sapos olketa maritim olketa Canaanite, worship witim olketa, and duim olketa rabis samting wea olketa duim. Jehovah sei datfala ‘lan bae hemi olsem man hu hemi laek vomet, an bae hemi toraotem olketa tu.’—Eksodas 23:32, 33; 34:12-17; Levitikas 18:26-30; Diutronomi 7:2-5, 25, 26.
Faendem Gudfala Point
it-1-E 359 ¶2
Spialaen
Bihaen olketa iusim datfala samting wea olsem daes for faendemaot ples wea tribe bae stap, olketa mas tingim size blo datfala tribe. Jehovah hem sei: “Bae yufala mas divaedem olketa lan ya go long olketa traeb blong yufala, falom namba blong olketa. Bikfala lan hemi mas go long bikfala traeb, an smolfala lan hemi mas go long smolfala traeb. An yufala mas yusim tufala spesol ston fo divaedem olketa lan ya, an long wei wea tufala ston i foldaon hem nao wei wea evri traeb save garem lan blong hem.” (Nambas 33:54) Bae olketa markem wanfala area for tribe wea datfala daes hem showimaot, bat olketa savve changem size blo hem for fitim size blo tribe. Dastawe, taem olketa lukim area blo Judah hem big tumas, olketa givim smol haf blo area hia for tribe blo Simeon.—Josua 19:9.
MAY 24-30
GUD SAMTING FROM BIBLE | NAMBAS 34-36
“Mekem Jehovah Kamap Sef Ples blo Iu”
Waswe, Jehovah Kamap Sef Ples Bilong Iu?
Bat, hao nao olketa Israelite deal witim man wea no min for killim dae samwan? Nomata hem wanfala accident, hem still guilty bikos hem killim dae man wea innocent. (Gen. 9:5) Bat Jehovah sei olketa Israelite shud showim mercy long hem, and letem datfala man ranawe go long wanfala long sixfala taon for stap sef. Taem hem stap insaed datfala taon, hem bae sef. Bat hem mas stap long there go kasem taem hae priest hem dae.—Num. 35:15, 28.
Waswe, Jehovah Kamap Sef Ples Bilong Iu?
Sapos wanfala Israelite no min for killim dae samwan, hem mas ran go long wanfala taon for stap sef and “hem mas go story long olketa elder abaotem samting wea happen” long front gate bilong datfala taon. Olketa elder long there mas kaen long hem. (Josh. 20:4) Then bihaen, olketa mas sendem hem go bak long taon wea hem killim dae datfala man, mekem olketa elder long there judgem hem. (Readim Numbers 35:24, 25.) Sapos olketa elder hia faendaot datwan hem wanfala accident, then olketa bae sendem hem go bak long datfala taon for stap sef.
Waswe, Jehovah Kamap Sef Ples Bilong Iu?
Taem datfala man ran kam insaed datfala taon, hem sef nao. Jehovah sei: “Olketa taon hia hem sef ples for iufala.” (Josh. 20:2, 3) Jehovah sei wantaem nomoa bae olketa judgem datfala case. And tu, man for pei bak mas no go insaed datfala taon for killim dae datfala man. Taem datfala man gohed stap insaed datfala taon, Jehovah bae protectim hem. Datfala taon no olsem prison. Datfala man no need for fraet, hem savve waka, helpem olketa narawan, and gohed for worshipim Jehovah. Hem savve hapi and satisfae!
Faendem Gudfala Point
w91-E 2/15 13 ¶13
Wanfala Ransom for Evriwan
Adam and Eve no kasem eni help from datfala ransom. Law blo Moses talem wanfala principle wea sei: “Sapos eniwan hemi kilim dae narafala man, yufala mas kilim hem dae. An yufala no save tekem eni seleni for peimaot laef blong hem mekem hem gofri.” (Nambas 35:31) Devil trikim Eve, bat hem no trikim Adam, so nomata Adam savve samting hem duim hem rong, hem gohed duim nomoa. (1 Timothy 2:14) So hem olsem hem killim dae evri pikinini blo hem, bikos olketa born lo sin wea minim olketa kasem panis for dae tu. Fitim for Adam hem dae bikos hem wanfala perfect man wea disaed for no obeyim Jehovah nomata hem savve datwan hem rong. Hem bae againstim olketa raeteous principle blo Jehovah for datfala ransom sevem laef blo Adam tu. Bat wei wea Jehovah givim datfala ransom for sin blo Adam mekem wei for sevem olketa pikinini blo hem from panis for dae! (Rome 5:16) Saed lo law, man wea dae olsem ransom, hem changem dae blo evri man, bikos panis for sin blo evri pikinini blo Adam go lo hem nao.—Hebrew 2:9; 2 Corinth 5:21; 1 Peter 2:24.
MAY 31–JUNE 6
GUD SAMTING FROM BIBLE | DIUTRONOMI 1-2
“Jehovah Nao Hem Judge”
w96 3/15 23 ¶1
Jehovah—Man wea Lovem Raeteous Fasin and Justice
Olketa elder insaed long kongregeson garem work for judge-im olketa bigfela rong wea man duim. (1 Corinthians 5:12, 13) Taem olketa duim diswan, olketa mas remember hao justice bilong God trae for show aot mercy wea fitim. Sapos olketa no garem reason for diswan—olsem long taem pipol wea duim rong no repent—olketa no savvy showim mercy long them. But olketa elder no aotem man wea duim rong from kongregeson from olketa laek for pei back. Olketa hope hao way for disfellowship maet mekem hem kasem stretfela tingting. (Lukim Ezekiel 18:23.) Under long hedship bilong Kraest, olketa elder serve for saed bilong justice fasin, and insaed diswan hem way for kamap olsem “wanfela ples for haed from wind.” (Isaiah 32:1, 2) Dastawe olketa mas no tek saed and mas garem balance fasin.—Deuteronomy 1:16, 17.
Loyal for Stap Anda Long Paoa BIlong God
Bat judge mas duim moa samting winim wei for savve long Law. From olketa no perfect, olketa older man mas careful for kontrolem eni nogud feeling bilong olketa seleva—olsem selfish fasin, fasin for saedem samwan, and greedy fasin—maet spoelem judgment bilong olketa. Moses talem olketa: “Iufala mas no saedem eniwan taem iu givim judgment. Iufala shud lisin long man nating and bigman. Iufala mas no fraetem man, bikos datfala judgment hem bilong God.” Tru nao, olketa judge bilong Israel judge for God. Hem wanfala barava spesol privilege wea garem honor!—Deuteronomy 1:16, 17.
Faendem Gudfala Point
Iumi Savve Trustim Olketa Reminder Bilong Jehovah
Olketa Israelite wakabaot long wilderness for 40 year. Long start bilong datfala gogo, Jehovah no talem wanem hem bae duim for leadim, protectim, and lukaftarem olketa. Nomata olsem, staka samting wea hem duim showimaot olketa bae kasem gud samting sapos olketa trustim hem and obeyim wanem hem talem. Jehovah iusim cloud long day and fire long naet for remindim olketa Israelite hem nao sapotim olketa taem hem leadim olketa long datfala wilderness. (Deut. 1:19; Ex. 40:36-38) Hem provaedem tu wanem olketa needim. “Olketa garem evri samting wea olketa needim. Kaleko bilong olketa no brek, and leg bilong olketa no boela.”—Neh. 9:19-21.
JUNE 7-13
GUDFALA SAMTING FROM BIBLE | DIUTRONOMI 3-4
“Olketa Law blo Jehovah Wise and Stret”
it-2-E 1140 ¶5
Minim Samting
Man wea waka hard for studyim gud and followim Bible and olketa komand blo God, bae hem savve gud winim olketa teacher blo hem, and garem wei for minim samting wea winim hao olketa olo man minim samting. (Sams 119:99, 100, 130; comparem Lu 2:46, 47.) Diswan hem bikos olketa law and toktok blo God showimaot wisdom blo hem. Dastawe taem Israel followim olketa law blo Jehovah, pipol blo olketa nara nation sei: !Hemi tru nao, pipol blong Israel i garem save! !An olketa i waes fogud!” (Diutronomi 4:5-8; Sams 111:7, 8, 10; comparem Fas Kings 2:3.) So man wea wise and minim samting hem luksavve toktok blo God, hem stret and no eniwan fit for tok againstim. Hem laekem for laef blo hem mas followim toktok blo God and hem askem God for helpem hem duim olsem. (Sams 119:169) Hem letem message blo God for barava affectim tingting blo hem (Mt 13:19-23), hem keepim insaed heart blo hem (Provebs 3:3-6; 7:1-4), and gogo hem lane for barava heitim “evri rabis wei” (Sams 119:104). Taem Son blo God hem lo earth, hem showimaot hem minim samting tu taem hem no willing for ranawe from bigfala pain wea hem bae kasem lo datfala post bikos hem savve olketa profesi talem finis hem bae dae lo wei olsem.—Mt 26:51-54.
w99 11/1 20 ¶6-7
Taem Way for Give Kamap Big
From hem barava sapraes long samting wea hem herem and lukim, long humble way queen hem ansa: “Hapi nao olketa man bilong iu; hapi nao olketa servant bilong iu hia wea standap front long iu evritaem, and herem wisdom bilong iu!” (1 Kings 10:4-8) Hem no talemaot olketa servant bilong Solomon hapi from richfala samting wea stap raonem olketa—nomata olketa barava stap long ples olsem. But, olketa servant bilong Solomon garem blessing bikos evritaem olketa savvy herem wisdom bilong Solomon wea God givim long hem. Queen bilong Sheba hem nambawan example for pipol bilong Jehovah distaem, wea acceptim wisdom bilong Creator and Son bilong hem, Jesus Kraest!
Narafala important samting, hem next toktok bilong queen long Solomon: “Blessim God bilong iu Jehovah.” (1 Kings 10:9) Luk olsem, hem lukim hao Jehovah nao bihaenem wisdom and riches bilong Solomon. Diswan fitim samting wea Jehovah promisim long Israel bifor. ‘Keepim olketa law bilong mi,’ hem talem, “from diswan hem wisdom and fasin for luksavvy saed long iufala front long eye bilong olketa pipol wea savvy herem olketa law hia, and olketa bae barava say, ‘Disfala maeti nation hem wanfala pipol wea wise and luksavvy.’”—Deuteronomy 4:5-7.
Waswe, God Ting Long Iu Olsem Iu Rich?
Taem Jehovah blessim pipol bilong hem, hem evritaem givim best samting. (James 1:17) Olsem example, taem Jehovah givim olketa Israelite ples for stap, hem “wanfala ples wea fulap witim milk and honey.” Hem tru, Bible hem sei Egypt hem olsem tu, bat wanfala samting nao hem barava difren abaotem datfala land wea Jehovah givim long olketa Israelite. Moses talem long olketa Israelite hao hem ‘wanfala land wea God bilong olketa, Jehovah, hem lukaftarem.’ Diswan minim, olketa bae garem gudfala laef bikos Jehovah nao bae lukaftarem olketa. Jehovah hem blessim olketa Israelite and olketa garem gudfala laef wea moabeta winim olketa narafala nation, taem olketa gohed for faithful long hem. Tru nao, blessing wea kam from Jehovah nao “mekem man rich”—Numbers 16:13; Deuteronomy 4:5-8; 11:8-15.
Faendem Gudfala Point
Samfala Main Point From Buk Bilong Deuteronomy
4:15-20, 23, 24—Waswe, disfala tambu for karvem idol hem minim hem rong for wakem eni karving for decoration? Nomoa. Disfala tambu hem againstim wei for wakem samting for worshipim—againstim wei for ‘baodaon long olketa idol and worshipim.’ Bible no tambuim wei for wakem karving or paintim piksa for decoration.—1 Kings 7:18, 25.
JUNE 14-20
GUD SAMTING FROM BIBLE | DIUTRONOMI 5-6
“Trainim Pikinini blo Iu for Lovem Jehovah”
Parents, Provaedem Wanem Famili Needim
Scripture wea pipol iusim staka taem saed long diswan hem Deuteronomy 6:5-7. Plis openem Bible bilong iu and readim olketa verse hia. Lukim hao fasfala samting parents mas duim hem for olketa seleva mekem grow wei for fren witim God, and for mekem love wea olketa garem for Jehovah and toktok bilong hem kamap moa big. Tru tumas, iu mas kamap student wea studyim gud Word bilong God long wei for readim Bible evritaem and ting raonem, mekem iu barava minim and lovem olketa wei, principle, and law bilong Jehovah. Samting wea bae kamaot from diswan nao, heart bilong iu bae fulap witim olketa nambawan truth insaed Bible wea bae mekem iu hapi, and garem respect and love for Jehovah. Bae iu garem staka gud samting for storyim long olketa pikinini bilong iu.—Luke 6:45.
Hao Nao Mi Savve Teachim Pikinini Bilong Mi Long Best Wei?
Olketa samting wea iu barava laek for kasem, olketa standard, goal, and samting wea iu interest long hem, no showaot long wanem iu talem nomoa bat long wanem iu duim tu. (Romans 2:21, 22) Start from taem wea hem baby, pikinini lanem samting from wei for luk followim parents bilong hem. Olketa pikinini luksavve long samting wea important long parents, and plande taem olketa samting hia kamap important samting long olketa young wan tu. Sapos iu really lovem Jehovah, olketa pikinini bilong iu bae luksavve long datwan. Olsem example, bae olketa lukim hao wei for duim Bible reading and study seleva hem important long iu. Bae olketa luksavve hao olketa samting saed long Kingdom hem main samting long laef bilong iu. (Matthew 6:33) Wei wea iu attendim olketa Christian meeting evritaem and share long waka for preach abaotem Kingdom bae mekem olketa luksavve hao wei for worshipim Jehovah nao barava important samting long iu.—Matthew 28:19, 20; Hebrews 10:24, 25.
Parents, Provaedem Wanem Famili Needim
Olsem Deuteronomy 6:7 hem showimaot, staka chance stap for iufala parents storyim olketa spiritual samting witim olketa pikinini. Taem iufala wakabaot long road, waka tugeta, or enjoyim hapitaem, iu savve faendem olketa chance for provaedem olketa spiritual samting wea pikinini needim. Bat, no talem olowe olowe gogo olketa taed for herem. Trae for mekem olketa story bilong famili buildimap olketa long spiritual wei. Olsem example, Awake! magasin hem garem plande article abaotem staka difren topic. Iu savve iusim olketa article hia for storyim olketa animal wea Jehovah creatim, olketa ples long world wea luk naes, and staka didifren kaen living and wei bilong pipol. Kaen story olsem savve muvim olketa young wan for readim olketa nara pablikeson wea faithful and wise slave sekson provaedem.—Matthew 24:45-47.
Faendem Gudfala Point
Love and Justice Long Israel Bifor
Olketa leson: Jehovah lukluk long wanem iumi duim and hem lukluk long heart, wea minim tingting and really wei bilong iumi. (Fas Samuel 16:7) No eni tingting, feeling, or samting Fas Samuel iumi duim savve haed from hem. Hem evritaem lukluk for gudfala wei bilong iumi and encouragem iumi for duim gud samting. Bat hem laekem for iumi luksavve and aotem eni rong tingting wea iumi garem bifor datwan lead go long wei for duim nogud samting.—Mek-tu Kronikols 16:9; Matt. 5:27-30.
JUNE 21-27
GUD SAMTING FROM BIBLE | DIUTRONOMI 7-8
“Iu Mas No Mekem Eni Agreement for Maritim Eniwan lo Olketa”
Why Nao God Komandim Olketa wea Worshipim Hem for Maritim Nomoa Olketa wea Garem Sem Biliv?
Jehovah hem luksavve Satan laek for spoelem nation bilong Israel long wei for mekem olketa worshipim olketa false god. So God warnim olketa Israelite abaotem wei wea olketa wea no worshipim Jehovah bae ‘mekem son bilong olketa Israelite for lusim Jehovah and worshipim olketa nara god.’ Jehovah savve datwan bae barava affectim olketa. Sapos nation bilong Israel start for worshipim olketa nara god, Jehovah bae no sapotim and protectim olketa and bae hem isi tumas for olketa enemy finisim olketa. Then bae hem hard nao for Messiah wea God promisim for kamaot from datfala nation. Dastawe Satan hapi sapos olketa long Israel maritim pipol long nara nation.
Waswe, Mi Savve Faendem Samwan wea Worshipim Jehovah?
Bat why nao Jehovah talem for mas maritim nomoa wanfala wea worshipim hem? Jehovah laekem pipol bilong hem for kasem gud samting. Hem laek protectim pipol bilong hem from nogud samting wea savve kasem olketa sapos olketa duim samting wea no wise, and tu, hem laekem olketa for hapi. Taem staka Jew long taem bilong Nehemiah maritim olketa wea no worshipim Jehovah, Nehemiah storyim nao nogud example bilong King Solomon. Nomata “God lovem [Solomon], . . . olketa waef bilong hem wea worshipim difren god mekem hem for sin.” (Neh. 13:23-26) So from God laekem pipol bilong hem for kasem gud samting, hem talem iumi for maritim nomoa samwan wea worshipim hem. (Ps. 19:7-10; Isa. 48:17, 18) Olketa tru Christian tinghae long wei wea God lovem olketa, and olketa trustim gudfala advaes wea hem givim. Taem olketa obeyim Jehovah, datwan showimaot olketa luksavve hem nao ruler bilong evri samting.—Prov. 1:5.
Careful Long Hu Nao Iu Chus for Associate Witim
Olketa Christian wea laek for marit mas careful long hu nao olketa chus for frenim. Bible talem disfala warning: “Iufala mas no join witim olketa wea no biliv. Hem hard tumas for samting wea raeteous hem join witim samting wea no stret, or for laet hem stap tugeta witim darkness.” (2 Cor. 6:14) Bible sei olketa wea worshipim Jehovah mas maritim nomoa “wanfala disaepol bilong Christ,” wea minim for maritim nomoa samwan wea dedicate and baptaes and wea followim olketa standard bilong Jehovah long laef bilong hem. (1 Cor. 7:39) Taem iu maritim samwan wea lovem Jehovah hem bae helpem iu for gohed faithful for worshipim God.
Faendem Gudfala Point
Jehovah Givim Evriday Need Bilong Iumi
Wei for prea for bred for each day shud remindim iumi tu long need for kaikaim spiritual kaikai each day. Nomata hem hangre tumas bihaen hem no kaikai for longfala taem, Jesus againstim temptation bilong Satan for changem olketa ston for kamap bred, taem hem sei: “Olketa raetem finis, ‘Man mas laef, no long bred nomoa, bat long evri toktok wea kamaot from mouth bilong Jehovah.’” (Matthew 4:4) Long hia Jesus talem toktok bilong profet Moses, wea sei olsem long olketa Israelite: “[Jehovah] mekem iufala shame and letem iufala for hangre and feedim iufala witim manna, wea iufala nating savve long hem and olketa dadi bilong iufala tu nating savve long hem; for mekem iufala savve hao bred nomoa no mekem man laef bat evri toktok wea kamaot from mouth bilong Jehovah nao mekem man laef.” (Deuteronomy 8:3) Wei wea Jehovah provaedem manna hem no only provaedem physical kaikai for olketa Israelite bat hem teachim spiritual leson long olketa tu. Wan samting nao, each wan mas “tekem wanem hem needim for each day.” Sapos olketa tekem winim wanem olketa needim for each day, leftova bae start for smel and garem olketa worm. (Exodus 16:4, 20) Nomata olsem, diswan no happen long mek-six day taem olketa hipimap dabol kaikai for fitim Sabbath day tu. (Exodus 16:5, 23, 24) So manna hem mekem olketa barava ting strong long wei wea olketa mas obey and hao laef bilong olketa hem depend no long bred nomoa bat tu long “evri toktok wea kamaot from mouth bilong Jehovah.”
JUNE 28–JULY 4
GUD SAMTING FROM BIBLE | DIUTRONOMI 9-10
“Wanem Nao Jehovah, God blo Iu Hem Laekem Iufala for Duim?”
w09-E 10/1 10 ¶3-4
Wanem Nao Jehovah Laekem Iumi for Duim?
Wanem samting nao bae mekem iumi willing for obeyim God? Moses talem wanfala samting taem hem sei: “Fraet lo God blo iu Jehovah.” (Verse 12) Diswan no minim iumi fraetem panis from hem nomoa, bat iumi barava respectim and tinghae lo God and olketa wei blo hem. Wei for lovem God olsem bae mekem iumi traem best for no duim eni samting wea bae mekem hem for no hapi lo iumi.
Wanem nao shud main reason why iumi obeyim God? Moses hem sei: “Lovem hem [Jehovah] and . . . servem God blo iufala Jehovah witim full heart and strong blo iufala.” (Verse 12) Wei for lovem God hem no just wanfala feeling nomoa. Wanfala reference buk hem sei: “Samfala taem, olketa Hebrew word for feeling blo man savve minim tu samting wea man duim taem hem garem datfala feeling.” Hem sei tu, ‘love blo iumi for God bae showaot lo samting wea iumi duim.’ So sapos iumi barava lovem God, bae iumi duim olketa samting wea bae mekem hem hapi.—Proverbs 27:11.
w09-E 10/1 10 ¶6
Wanem Nao Jehovah Laekem Iumi for Duim?
Wei wea iumi willing for obey bae mekem iumi for kasem olketa blessing. Moses hem sei: “Obeyim olketa komand . . . wea mi talem lo iufala tuday, mekem iufala kasem gud samting.” (Verse 13) So evri komand blo Jehovah, wea minim evri samting wea hem askem iumi for duim, hem for mekem iumi kasem gud samting. Hem mas olsem, bikos Bible sei “God hem love.” (1 John 4:8) Dastawe hem givim nomoa olketa law wea iumi needim for hapi and stap gud. (Isaiah 48:17) Taem iumi duim evri samting wea Jehovah talem, iumi bae no kasem staka hard taem or problem distaem, and bae kasem olketa blessing for olowe anda lo rul blo Kingdom.
Waswe, Iu Savve Really “Kam Klos Long God”?
Abraham wea laef bifor hem wanfala man wea klos long God. Jehovah kolem hem “fren bilong mi.” (Isaiah 41:8) Tru nao, Jehovah ting long Abraham olsem wanfala klos fren. Abraham garem wei for fren olsem bikos hem “putim faith long Jehovah.” (James 2:23) Distaem tu Jehovah luk aotem olketa chance for “kam klos” long pipol wea servem hem bikos olketa lovem hem. (Deuteronomy 10:15) Word bilong hem sei: “Kam klos long God, and hem bae kam klos long iufala.” (James 4:8) Toktok hia invaetem man and tu hem wanfala promis.
Faendem Gudfala Point
it-1-E 103
Anakim
Hem wanfala tribe wea pipol blo hem big fogud. Olketa stap lo olketa maunten lo Canaan and lo samfala ples lo saedsea, especially lo south. Lo datfala taem, thrifala bigman blo olketa, Ahiman, Sheshai, and Talmai, olketa stap lo Hebron. (Nambas 13:22) Hem lo there nao wea 12-fala Hebrew spae lukim olketa blo Anakim for firstaem, wea mekem 10-fala spae for fraet tumas and sei olketa hia kam from laen blo olketa Nephilim lo taem blo Flood, and sei olketa Israelite olsem “olketa grashopa” nomoa taem man comparem witim olketa blo Anakim hia. (Nambas 13:28-33; Diutronomi 1:28) From olketa big tumas, plande taem Bible comparem olketa nara tribe wea pipol big witim olketa blo Anakim. Olketa sei, strong blo pipol hia gogo mekem wanfala toktok for kamap wea sei: “No eni man hemi save winim olketa long laen blong Anak.”—Diutronmi 2:10, 11, 20, 21; 9:1-3.