Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk
JANUARY 3-9
GUD SAMTING FROM BIBLE | JAJIS 15-16
“For No Faithful, Hem Barava Nogud!”
Wei for No Faithful Kamap Big Long Olketa Last Day
4 Tingim Delilah wea trikim Judge Samson wea lovem hem. Samson laek for faetem olketa Philistine for helpem pipol bilong God. Maet olketa bigman bilong olketa Philistine savve Delilah no barava lovem Samson. So olketa givim staka selen long Delilah and askem hem for faendaot wanem nao mekem Samson strong tumas, mekem olketa savve killim dae Samson. Thrifala taem nao Delilah askem Samson for talem wanem nao mekem hem strong tumas, bat Samson no talem hem. Nomata olsem, Delilah gohed for askem hem, gogo datwan mekem Samson taed for herem hem and “hem laek dae nomoa.” So Samson talem Delilah no enitaem olketa katem hair bilong hem, and sapos olketa duim datwan bae hem no strong nao. Taem Delilah savve long datwan, hem talem wanfala man for kam katem hair bilong Samson taem hem sleep. Then hem givim go Samson long olketa enemy. (Judg. 16:4, 5, 15-21) Wanem Delilah duim barava nogud! From hem greedy datwan mekem hem for no faithful long man wea lovem hem.
Olketa Main Point From Buk Bilong Judges
14:16, 17; 16:16. For putim hevi long nara man long wei for ask olowe witim wei for krae savve spoelem wei for fren.—Proverbs 19:13; 21:19.
Wei for No Faithful Kamap Big Long Olketa Last Day
15 Wanem nao olketa wea marit savve duim for gohed faithful long marit partner? Bible hem sei: “Hapi witim waef [or hasband] wea iu tekem taem iu young” and, “Hapi witim waef [or hasband] wea iu lovem.” (Prov. 5:18; Eccl. 9:9) Nomata tufala marit for longtaem finis, hasband and waef mas duim best bilong tufala for gohed strongim marit bilong tufala. Hao nao tufala savve duim diswan? Hasband and waef mas fren gud tugeta long wei for kaen long each other, lukaftarem each other, and duim olketa samting tugeta. Tufala mas waka hard for protectim marit bilong tufala and wei wea tufala fren witim Jehovah. For duim olsem tufala mas studyim Bible tugeta, waka tugeta long ministry, and prea tugeta for blessing bilong Jehovah.
FAITHFUL LONG JEHOVAH
16 Samfala long kongregeson duim bigfala sin and kasem strong kaonsel for “stretem olketa mekem olketa garem strongfala faith.” (Titus 1:13) Samfala long olketa mas disfellowship bikos olketa no repent. Datfala discipline savve helpem olketa wea lanem samting from datwan for fren bak moa witim God. (Heb. 12:11) Waswe sapos relative or gud fren bilong iumi hem disfellowship? Samting wea iumi duim bae showimaot sapos iumi faithful long datwan wea disfellowship or iumi faithful long God. Iumi mas faithful long Jehovah. Hem lukluk long iumi for lukim sapos iumi bae obeyim komand bilong hem for no kaban witim eniwan wea disfellowship.—Readim 1 Corinth 5:11-13.
Faendem Gudfala Point
Strong Bilong Jehovah Helpem Samson Win!
Samson no letem eni samting stopem hem for aftarem plan bilong hem, hem nao for faet againstim olketa Philistine. Taem hem stap long haos bilong wanfala jury woman long Gaza, goal bilong hem for faet againstim olketa enemy bilong God. Samson needim ples for sleep long naet insaed taon bilong olketa enemy, and hem faendem ples long haos bilong wanfala jury woman. Samson no garem goal for duim dirty fasin. Hem lusim haos bilong datfala woman long midolnaet, aotem gate bilong taon and tufala post bilong gate, and karem go antap long wanfala maunten klosap long Hebron, wea stap farawe olsem 60 kilometer. God appruvim and givim hem strong for duim datwan.—Judges 16:1-3.
JANUARY 10-16
GUD SAMTING FROM BIBLE | JAJIS 17-19
“Taem Man Disobeyim Law blo God Hem Kasem Staka Problem”
it-2-E 390-391
Micah
1. Wanfala man blo Ephraim. Micah brekem mek-eit komandment (Eksodas 20:15) taem hem stealim 1,100 pis silver from mami blo hem. Taem hem talemaot diswan lo mami and givim go bak lo hem selen wea hem stealim, mami blo hem sei: “Distaem mi mektambu long disfala silva seleni fo go long [Jehovah] mekem san blong mi hemi garem wanfala tambu kaving long hem.” So mami blong hem hemi tok olsem long Maeka, “Distaem, mi givim silva seleni ya long yu nao.” Then hem kaontem 200 pis silver from datfala selen and givim datwan lo wanfala man wea iusim for wakem wanfala idol. Then hem tekem datfala idol go lo haos blo Micah. Micah wakem finis wanfala “haos for olketa god” and hem mekem wanfala ephod kaleko witim wanfala teraphim god and hem givim paoa lo wanfala son blo hem for kamap priest for hem. Hem duim diswan for givim honor lo Jehovah, bat datwan hem barava no stret bikos hem againstim datfala komandment for no worshipim olketa idol (Eksodas 20:4-6) and hem no iusim tabernacle blo Jehovah and olketa priest blo hem. (Jajis17:1-6; Diutronomi 12:1-14) Bihaen moa, Micah tekem Jonathan kam lo haos blo hem and peim hem for kamap priest blo hem. Jonathan hem wanfala young Levite wea born lo laen blo Gershom, wea hem pikinini blo Moses. (Jajis 18:4, 30) Micah hem feel satisfae and hem sei: “Distaem mi savve Jehovah bae blessim mi.” (Jajis 17:7-13) Bat samting wea hem tingim hem no stret. And samting wea mekem datwan hem just worse moa hem hao Jonathan hem nating fit for duim waka blo priest bikos hem no from laen blo Aaron.—Nambas 3:10.
it-2-E 391 ¶2
Micah
No longtaem bihaen, Micah witim olketa man wea joinim hem, aftarem olketa from tribe blo Dan. Taem olketa blo Dan askem Micah why nao hem aftarem olketa, Micah hem sei: “Yufala bin tekem prist blong mi wetem olketa god wea mi wakem. Mi no garem enisamting nao!” Olketa son blo Dan warnim Micah and sei olketa bae attakim hem sapos hem gohed followim olketa and gohed komplen olsem. From Micah lukim olketa lo tribe blo Dan staka winim namba blo olketa man wea joinim hem, hem go bak lo hom blo hem nao. (Jajis 18:22-26) Bihaen datwan, tribe blo Dan bonem Laish and olketa wakem lo there wanfala taon wea olketa kolem lo Dan. Jonathan and olketa son blo hem kamap olketa priest for tribe blo Dan, and tribe blo Dan “keepim datfala idol wea Micah wakem for full taem wea haos blo tru God [tabernacle] hem stap lo Shiloh.”—Jajis 18:27-31.
Faendem Gudfala Point
Bible Transleison wea Isi for Minim
6 Distaem, samfala nara pruv stap wea showimaot iumi shud iusim nem bilong God. Long datfala 2013 revised English New World Translation hem iusim nem bilong God 7,216 taem. Olketa putim bak nem bilong God long sixfala scripture moa, wea hem no stap insaed long Bible wea release long 1984. Faevfala long olketa scripture hia nao hem 1 Samuel 2:25; 6:3; 10:26; 23:14, 16. Nem bilong God hem stap long olketa scripture hia long olketa Dead Sea Scroll. Mek-six scripture hem Judges 19:18. Olketa putim bak nem bilong God long scripture hia bihaen olketa studyim gud moa olketa oldfala Bible manuscript.
JANUARY 17-23
GUD SAMTING FROM BIBLE | JAJIS 20-21
“Gohed for Askem Direction From Jehovah”
Waswe, Iu Olsem Phinehas Taem Hard Samting Kamap?
Taem olketa man long Gibeah wea kam from tribe bilong Benjamin rapem and killim dae concubine bilong wanfala Levite, olketa nara tribe go for faetem tribe bilong Benjamin. (Judg. 20:1-11) Bifor olketa go faet, olketa prea long Jehovah for helpem olketa. Bat tufala taem olketa lus and staka pipol dae. (Judg. 20:14-25) Waswe, olketa tingse Jehovah no herem prea bilong olketa? Waswe, Jehovah interest for lukim wei wea olketa trae for stretem problem?
Olketa Main Point From Buk Bilong Judges
20:17-48—Why nao Jehovah letem tribe bilong Benjamin winim olketa nara tribe tufala taem, nomata tribe bilong Benjamin nao fit for kasem panis? Wei wea Jehovah letem olketa tribe wea faithful for lus firstaem hem testim hao strong nao feeling bilong olketa for aotem wicked samting from Israel
Waswe, Iu Olsem Phinehas Taem Hard Samting Kamap?
Wanem nao iumi lanem from datwan? Samfala problem wea kamap long kongregeson maet gohed nomata olketa elder waka hard for stretem and prea staka taem. Sapos datwan happen, olketa elder savve tingim toktok bilong Jesus: “Gohed for ask [or prea] and iufala bae kasem samting wea iufala ask for hem. Gohed for lukaotem samting and iufala bae faendem datwan. Gohed for noknok long door and bae hem open for iufala.” (Luke 11:9) Nomata sapos hem luk olsem Jehovah no kwiktaem ansarem prea, olketa elder savve trustim Jehovah bae duim samting long taem wea hem markem.
Faendem Gudfala Point
w14-E 5/1 11 ¶4-6
Waswe, Iu Savve Finis?
Hao nao olketa lo bifor kam iusim sling for faet lo war?
David iusim sling for killim dae Goliath. Luk olsem hem lane hao for iusim diswan taem hem wanfala boy nomoa and duim waka blo shepherd.—1 Samuel 17:40-50.
Olketa piksa and art wea man lo Egypt and Assyria duim lo taem blo Bible showim olketa sling. Sling garem wanfala pis leather or kaleko wea luk olsem smol paos, witim tufala string wea olketa taengem lo datwan. Man savve putim wanfala smol stone wea smooth insaed datfala paos. Size blo ston hia savve 5 go kasem 7.5 centermeter, and hevi blo hem savve samting olsem 250 gram. Hem savve swingim go sling hia gogo hem let go lo wanfala lo olketa string mekem ston hia hem flae go and barava bangam samting wea hem targetim.
Olketa savveman wea digim graon lo Middle East faendem staka sling ston wea olketa iusim for faet lo war bifor. Olketa soldia lo bifor kam savve tumas hao for iusim sling. Taem olketa iusim for sutim narawan, fast blo ston hia savve 160 go kasem 240 km/h. Samfala savveman tingse ston from wanfala sling savve isi for bangam samting wea farawe tumas olsem wanfala arrow, bat no evri savveman agree. Nomata olsem, evriwan agree hao ston savve isi for killim dae wanfala man olsem wanfala arrow savve duim.—Judges 20:16.
JANUARY 24-30
GUD SAMTING FROM BIBLE | RUT 1-2
“Gohed Showimaot Love wea Faithful”
Followim Example Bilong Olketa wea Fren Gud Witim Jehovah
5 Famili bilong Ruth stap long Moab. Hem savve go bak long olketa, and maet olketa savve lukaftarem hem. Hem savve long pipol long Moab, languis bilong olketa, and kastom bilong olketa tu. Bat Ruth no savve long pipol, languis, and kastom bilong olketa long Bethlehem. And Naomi wari from hem tingse bae hem no savve faendem eni hasband for Ruth or eni ples for Ruth hem stap. So Naomi talem Ruth for go bak long Moab. Bible sei Orpah “go bak long pipol bilong hem and olketa god bilong hem.” (Ruth 1:9-15) Bat Ruth disaed for no go bak long pipol bilong hem and olketa false god bilong olketa.
Followim Example Bilong Olketa wea Fren Gud Witim Jehovah
6 Hem luk olsem Ruth lane abaotem Jehovah from hasband bilong hem or from Naomi. Hem luksavve Jehovah hem no olsem olketa god bilong pipol long Moab. Hem lovem Jehovah, and hem savve hem shud worshipim Hem. So Ruth mekem wanfala gud disison. Hem sei long Naomi: “Pipol bilong iu bae pipol bilong mi tu, and God bilong iu bae God bilong mi tu.” (Ruth 1:16) Iumi tinghae long wei wea Ruth showimaot hem lovem Naomi. Bat samting wea iumi barava tinghae long hem nao hem wei wea Ruth showimaot hem lovem Jehovah. Boaz tu hem tinghae long datwan and hem praisem Ruth from hem ‘kam for haed andanit long wing bilong Jehovah.’ (Readim Ruth 2:12.) Toktok wea Boaz talem maet mekem iumi tingim hao wanfala baby bird hem lukaotem ples for haed andanit long wing bilong mami bird. (Ps. 36:7; 91:1-4) Long sem wei, Jehovah protectim and blessim Ruth from hem showimaot faith. Ruth no sorre from hem mekem datfala disison.
Faendem Gudfala Point
Olketa Main Point From Buk Bilong Ruth
1:13, 21—Waswe, Jehovah nao mekem laef bilong Naomi hem nogud and mekem hem kasem trabol? Nomoa. Naomi no accusim God long datwan. Bat olketa samting wea kasem hem mekem hem tingse Jehovah hem againstim hem. Hem barava feel nogud and wikdaon. And tu, long datfala taem pipol ting wei for garem pikinini hem wanfala blessing from God and wei for no garem pikinini hem wanfala curse. From hem no garem eni grani and from tufala son bilong hem dae finis, maet Naomi feel hao Jehovah hem mekem hem kasem shame.
JANUARY 31–FEBRUARY 6
GUD SAMTING FROM BIBLE | RUT 3-4
“Gohed Keepim Gud Nem wea Iu Garem”
w12-E 10/1 22 ¶5
“Gudfala Woman”
Boaz hem talem samting, and masbi kaenfala wei wea hem story hem comfortim Ruth. Hem sei: “Letem [Jehovah] hemi blesim yu, bikos wei ya wea yu duim distaem, hemi gudfala moa winim olketa samting wea yu bin du-duim fo mami inlo blong yu. Mi sapraes tumas bikos yu no go lukaotem wanfala yang man hu hemi risman o hemi puaman, mekem yu maritim, bat yu gohed fo tinghae tumas long famili blong mifala.” (Rut 3:10) Datfala toktok “samting wea iu bin du-duim” stroyim hao Ruth lovem Naomi, and willing for go lo Israel witim hem and lukaftarem hem lo there. Boaz luksavve hao wanfala young woman olsem Ruth savve lukaotem man wea young for kamap hasband blo hem, nomata man hia hem garem staka selen or hem poor. Bat Ruth like duim gud samting for Naomi. Hem laek duim gud samting for hasband blo Noami wea dae finis tu, mekem datfala famili nem blo hem no finis. Iumi minim why Boaz hem barava tinghae lo young woman hia wea nating tingim seleva.
w12-E 10/1 23 ¶1
“Gudfala Woman”
Ruth mas barava hapi taem hem ting raonem samting wea Boaz talem, bikos hem sei evriwan ting lo Ruth olsem “gudfala woman”! Masbi wei wea hem laekem tumas for savve gud lo Jehovah and worshipim hem nao mekem pipol for garem tingting olsem abaotem hem. Hem barava kaen lo Naomi and pipol lo hom blo hem, and hem willing tumas for followim culture and olketa wei blo olketa. Sapos iumi garem faith olsem Ruth, iumi savve barava respectim olketa narawan witim olketa wei and culture blo olketa tu. Sapos iumi duim olsem, pipol savve tinghae lo iumi and sei iumi gudfala man tu.
w12-E 10/1 24 ¶3
“Gudfala Woman”
Boaz maritim Ruth. Then Bible hem sei: “[Jehovah] hemi blesim Rut, nao hemi babule, an hemi bonem wanfala pikinini boe.” Olketa woman blo Bethlehem blessim Naomi and praisem Ruth. Olketa sei nomata sapos Naomi garem sevenfala son, hard for olketa kaen lo Naomi olsem Ruth. Gogo, son blo Ruth hem kamap laen dadi blo King David. (Rut 4:11-22) Gogo, David hem kamap laen dadi blo Jesus Christ.—Matthew 1:1.
Faendem Gudfala Point
Olketa Main Point From Buk Bilong Ruth
4:6—Sapos man baem bak land hao nao diswan savve “spoelem” land bilong datfala man wea garem raet for duim datwan? Man wea garem raet for baem datfala land from man wea kamap poor mas peim datfala land fitim price wea olketa markem followim olketa year wea stap bifor next Jubilee. (Leviticus 25:25-27) Taem hem duim datwan land bilong hemseleva and olketa samting wea hem garem bae no garem hae price nao. And tu, sapos Ruth bornem wanfala son, datfala son nao bae tekem datfala land and no olketa relative bilong datfala man wea garem raet for baem bak datfala land.
FEBRUARY 7-13
GUD SAMTING FROM BIBLE | FAS SAMUEL 1-2
“Storyim Evri Wari blo Iu lo Jehovah Thru lo Prea”
ia-E 55 ¶12
Hem Barava Prea lo God From Heart blo Hem
12 Hannah showimaot example for evri servant blo God saed lo prea. Jehovah askem pipol blo hem for no hol bak for prea lo hem and for story lo hem from heart blo olketa olsem pikinini bae duim lo parents blo hem wea lovem hem. (Readim Sams 62:8; 1 Thessalonica 5:17.) Aposol Peter hem raetem naesfala toktok abaotem wei for prea lo Jehovah. Hem sei: “Putim evri wari bilong iufala long hand bilong hem bikos hem tingim iufala.”—1 Pet. 5:7.
Hao Hannah Kasem Peace
Wanem nao iumi savve lanem from evri samting hia? Taem iumi prea long Jehovah abaotem olketa samting wea iumi wari abaotem, iumi savve talem feeling bilong iumi insaed heart and askem samting wea iumi laekem. Sapos iumi no savve duim eni samting moa for stretem datfala problem, iumi shud weit long Jehovah for stretem datwan. Diswan nao hem best samting for iumi duim.—Proverbs 3:5, 6.
Faendem Gudfala Point
Olketa Main Point From Buk Bilong First Samuel
2:10—Why nao Hannah prea long Jehovah for “strongim king bilong hem,” bat long datfala taem no eni king stap long Israel? Jehovah talemaot finis long Law Bilong Moses hao olketa Israelite bae garem wanfala king. (Deuteronomy 17:14-18) Taem Jacob klosap for dae, hem talem disfala profesi: “Datfala iron stik [wea hem saen bilong wanfala king] bae no lusim Judah.” (Genesis 49:10) And tu, Jehovah sei olsem abaotem Sarah, wea olketa Israelite kam from laen bilong hem: “Olketa king bae kam from hem.” (Genesis 17:16) So Hannah hem prea abaotem king wea bae kamap long future.
FEBRUARY 14-20
GUD SAMTING FROM BIBLE | FAS SAMUEL 3-5
“Jehovah Hem Tingim Man”
Nomata Jehovah Hem Olmaeti Hem Tingim and Kea for Iumi
3 Samuel start for duim waka bilong Jehovah long tabernacle taem hem barava young. (Fas Samuel 3:1) Wanfala naet bihaen Samuel sleep, wanfala spesol samting happen. (Readim Fas Samuel 3:2-10.) Hem herem samwan kolem nem bilong hem. From hem tingse Hae Priest Eli wea hem olo nao kolem hem, hem ran go long hem and sei: “Yu kolem mi. Mi nao ya.” Bat Eli sei hem no kolem hem. Taem sem samting happen tufala taem moa, Eli luksavve God nao kolem Samuel. So hem talem Samuel wanem for talem and Samuel obeyim datwan. Why nao Jehovah no talem Samuel long firstaem hao hem nao kolem Samuel? Bible no storyim datwan, bat taem iumi tingim samting wea happen bihaen, hem showimaot Jehovah barava tingim Samuel. Long wanem wei nao hem duim datwan?
Nomata Jehovah Hem Olmaeti Hem Tingim and Kea for Iumi
4 Readim Fas Samuel 3:11-18. Law bilong Jehovah talem olketa pikinini for respectim olketa olo, especially olketa wea garem big responsibility. (Eksodas 22:28; Levitikas 19:32) So hard tumas for pikinini olsem Samuel bae go long Eli long morning and tok stret taem hem talem datfala serious judgment message bilong God. Bible sei Samuel fraet for talemaot toktok hia long Eli. Nomata olsem, God showimaot klia long Eli hao hem nao kolem Samuel. From datwan, Eli encouragem Samuel for storyim datwan long hem. Hem sei: “Yu no haedem enisamting long mi.” Samuel obeyim wanem hem talem and hem “talemaot evrisamting.”
Faendem Gudfala Point
Olketa Main Point From Buk Bilong First Samuel
3:3—Waswe, Samuel hem really go sleep insaed Most Holy? Nomoa. Samuel hem wanfala Levite from famili bilong olketa Kohathite wea olketa no priest. (1 Chronicles 6:33-38) From datwan, hem no fit for “kam insaed for lukim olketa holy samting.” (Numbers 4:17-20) Only ples wea Samuel fit for go long hem nao courtyard bilong tabernacle. Maet long there nao hem sleep. Luk olsem Eli tu hem sleep samwea insaed datfala courtyard. Datfala toktok “ples wea ark bilong God hem stap” maet minim tabernacle area.
FEBRUARY 21-27
GUD SAMTING FROM BIBLE | FAS SAMUEL 6-8
“Hu Nao King blo Iu?”
it-2-E 163 ¶1
Kingdom blo God
Olketa Ask for Wanfala King. Klosap 400 year bihaen olketa Israelite aot from Egypt, and winim 800 year bihaen God mekem datfala agreement witim Abraham, olketa Israelite ask for garem wanfala king wea savve leadim olketa olsem olketa nara nation garem tu. Diswan minim olketa no laekem Jehovah for king blo olketa nao. (Fas Samuel 8:4-8) Hem tru, olketa expectim God for mekem wanfala kingdom kamap bikos lo promis wea hem talem lo Abraham and Jacob. Nara samting wea mekem olketa hope for diswan hem profesi wea Jacob talem abaotem Judah bifor hem dae (Jenesis 49:8-10), witim samting Jehovah talem Israel bihaen olketa aot from Egypt (Eksodas 19:3-6). Nara samting moa wea mekem olketa hope for diswan hem samting wea Law blo Moses talem (Diutronomi 17:14, 15), witim samting insaed datfala message wea God kosim profet Balaam for storyim (Nambas 24:2-7, 17). Hannah, wea hem mami blo Samuel, hem storyim tu datfala hope insaed prea blo hem. (Fas Samuel 2:7-10) Nomata olsem, Jehovah no barava showimaot yet wanem nao datfala “holy secret” abaotem Kingdom, and no talem tu taem wea hem markem for Kingdom hem start or sapos hem bae lo earth or lo heven. So hem no stret for olketa Israelite demandim wanfala king mas leadim olketa.
w11-E 1/1 27 ¶1
Hem No Givap Nomata Hem Feel Wikdaon
Tingim samting Jehovah talem taem Samuel storyim datwan lo hem. Hem sei: “Yu, falom nomoa tingting blong olketa. Olketa no les long yu, olketa les long mi. Olketa no laekem mi fo stap olsem king blong olketa.” Masbi datwan hem comfortim Samuel bat hem barava spoelem Olmaeti God, Jehovah, and mekem hem for feel sorre! Jehovah talem Samuel for warnim olketa Israelite and talem olketa hao wei for garem king bae barava no isi for olketa. Taem Samuel warnim olketa, olketa sei: “Nomoa! Mifala laekem wanfala king.” From Samuel hem evritaem strong for obeyim God blo hem, hem go and anointim king wea Jehovah hem chusim.—Fas Samuel 8:7-19.
Wei Bilong Jehovah for Rul Nao Nambawan!
9 Samting wea happen long history showimaot wanem Jehovah talem hem tru. Olketa Israelite kasem olketa bigfala problem taem olketa man rulim olketa and hem worse go moa taem king hem no faithful long God. Taem iumi tingim samting wea happen long Israel bifor, iumi no sapraes hao olketa gavman bilong man wea no savve long Jehovah nating mekem pipol kasem gud samting for olowe. Nomata samfala long gavman prea long God for hem blessim waka bilong olketa for mekem pipol garem peace and stap sef, hard tumas for God blessim olketa man wea no laek stap anda long rul bilong hem!—Ps. 2:10-12.
Faendem Gudfala Point
Why Nao Iumi Shud Baptaes?
13 Iumi mas tan raon bifor iumi baptaes olsem olketa Witness bilong Jehovah. Wei for tan raon hem samting wea man seleva disaedem witim full heart for followim Christ Jesus. Olketa olsem rejectim nogud fasin bilong olketa bifor and disaed strong for duim samting wea stret long eye bilong God. Long Bible, olketa Hebrew and Greek word hia garem mining for tan bak, tan raon. Diswan minim for lusim rong gogo and tan go long God. (1 Kings 8:33,34) Wei for tan raon minim man mas “duim olketa waka wea fitim wei for repent.” (Acts 26:20) Hem minim for iumi lusim giaman worship, duim samting followim olketa komandment bilong God, and worshipim Jehovah nomoa. (Deuteronomy 30:2, 8-10; 1 Samuel 7:3) Wei for tan raon minim wei for change saed long tingting, olketa goal, and fasin. (Ezekiel 18:31) Iumi “tan raon” taem olketa niu fasin changem olketa fasin wea no followim God.—Acts 3:19; Ephesians 4:20-24; Colossians 3:5-14.
FEBRUARY 28–MARCH 6
GUD SAMTING FROM BIBLE | FAS SAMUEL 9-11
“Lo Firstaem Saul Hem Wanfala Hambol Man”
Hambol and Luksavve Wanem Iu Fit for Duim Taem Iu Followim God
11 Tingim samting wea happen lo King Saul. Taem hem young hem hambol. Hem luksavve lo wanem hem fit for duim and wanem hem no fit for duim, hem hol bak tu for duim samfala big responsibility. (Fas Samuel 9:21; 10:20-22) Bat gogo Saul kamap praod. Diswan showaot klia no longtaem bihaen hem kamap king. Wantaem, hem no patient for weitim profet Samuel. Winim wei for hambol and trustim Jehovah for protectim pipol blo hem, Saul offerim wanfala sakrifaes wea hem no garem raet for duim. From datwan, Jehovah no hapi lo hem and rejectim hem olsem king. (Fas Samuel 13:8-14) Iumi wise sapos iumi lane from disfala warning example and stap klia from wei for praod.
Iumi No Tingim Iumiseleva Nomoa
8 Example bilong King Saul showimaot sapos iumi no careful maet iumi start for tingim iumiseleva. Taem Saul hem kamap king hem hambol and hem no tinghae long hemseleva. (1 Sam. 9:21) From hem hambol hem no panisim olketa Israelite wea tok againstim wei wea hem rul, nomata God nao markem hem for king. (1 Sam. 10:27) King Saul letem holy spirit bilong God leadim hem taem olketa Israelite faet againstim olketa Ammonite. Bihaen olketa winim datfala faet, Saul no mekhae long hemseleva, bat hem sei Jehovah nao helpem olketa for win.—1 Sam. 11:6, 11-13.
w95-E 12/15 10 ¶1
Nomata God Kaen lo Olketa Ammonite, Olketa Againstim Olketa Israelite
Nara taem moa olketa Ammonite againstim olketa Israelite nomata Jehovah kaen lo olketa. Jehovah no ting smol lo wei wea olketa againstim olketa Israelite. ‘Taem Saul herem olketa toktok hia blo Nahash, spirit blo God strongim Saul, and hem kamap kros tumas.’ From spirit blo God leadim Saul, hem redyim 330,000 soldia for faetem olketa Ammonite. Olketa barava win againstim olketa Ammonite, gogo ‘tu-thri soldia blo enemy nomoa stap wea ranawe seleva.’—Fas Samuel 11:6, 11.
Faendem Gudfala Point
Olketa Main Point From Buk Bilong First Samuel
9:9—Wanem nao iumi lanem from disfala toktok, “bifor olketa savve kolem olketa profet, olketa Seer”? Luk olsem long taem bilong Samuel and long taem wea olketa king bilong Israel rul, main waka bilong olketa profet hem for talemaot will bilong God, so dastawe olketa iusim datfala word “profet” for changem datfala word “seer.” Plande ting long Samuel olsem faswan long olketa profet.—Acts 3:24.