Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • mwbr23 September pp. 1-14
  • Olketa Reference for “Laef and Ministry Meeting Buk”

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Olketa Reference for “Laef and Ministry Meeting Buk”
  • Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—2023
  • Subheding
  • SEPTEMBER 4-10
  • SEPTEMBER 11-17
  • SEPTEMBER 18-24
  • SEPTEMBER 25–OCTOBER 1
  • OCTOBER 2-8
  • OCTOBER 9-15
  • OCTOBER 16-22
  • OCTOBER 23-29
  • OCTOBER 30–NOVEMBER 5
Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk—2023
mwbr23 September pp. 1-14

Olketa Reference for Laef and Ministry Meeting Buk

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

SEPTEMBER 4-10

GUD SAMTING FROM BIBLE | ESTHER 1-2

“Traem Best for Hambol Olsem Esther”

w17.01 25 ¶11

Gohed for Hambol Nomata Hem No Isi Samfala Taem

11 Taem eniwan praisem iumi or mekhae long iumi, datwan savve testim sapos iumi hambol or nomoa. Tingim example bilong Esther. Pipol praisem and mekhae long hem. Hem wanfala woman wea luk naes tumas long Persia. For wanfala full year, olketa iusim olketa spesol oil for mekem body bilong Esther and olketa nara young gele long Persia for luk naes mekem king savve chusim eniwan long olketa for kamap queen. Then Esther nao king hem chusim for kamap queen bilong hem. Nomata olsem, hem no kamap praod. Esther hem gohed for hambol, kaen, and showimaot respect.​—Esther 2:9, 12, 15, 17.

ia-E 130 ¶15

Hem Helpem Pipol blo God

15 Lo taem wea Esther savve go for story lo king, hem savve chusim eni samting wea hem needim, maet for mekem hemseleva luk naes lo king. Bat lo hambol wei, hem askem nomoa samting wea Hegai sei for askem. (Esther 2:15) Masbi hem luksavve hao samting wea bae mekem king tinghae lo hem nao bae no just lukluk blo hem nomoa. Samting wea haos blo king no garem lo datfala taem nao hem samwan wea hambol, and hem nao samting wea king bae tinghae lo hem. Waswe, tingting blo Esther hem stret?

w17.01 25 ¶12

Gohed for Hambol Nomata Hem No Isi Samfala Taem

12 Sapos iumi hambol, wei bilong iumi and hao iumi werem kaleko bae showimaot iumi respectim olketa narawan and iumi respectim iumiseleva tu. Iumi bae no tokplas abaotem iumiseleva or trae for mekem olketa narawan tinghae long iumi. (Readim 1 Peter 3:3, 4; Jer. 9:23, 24) Toktok and wei bilong iumi savve showimaot wanem kaen man nao iumi. Olsem example, maet iumi trae for mekem olketa narawan for tinghae long iumi bikos long wanem iumi duim, savve bilong iumi, or iumi savve gud long samwan wea garem bigfala privilege long organization bilong Jehovah. Or maet hao iumi storyim wanfala samting hem here olsem iumiseleva nomoa duim datwan, nomata olketa narawan tu helpem iumi. Bat tingim example bilong Jesus. Hem no show-off long bigfala savve wea hem garem bat hem evritaem talem toktok wea kam from olketa Holy Raeting. Hem no laekem pipol for mekhae long hem. Hem evritaem laekem pipol for mekhae long Jehovah.​—John 8:28.

Faendem Gudfala Point

w22.11 31 ¶3-6

Waswe, Iu Savve Finis?

Olketa faendem wanfala document wea stap lo Persian raeting wea garem nem Marduka. (Lo English languis hem Mordecai). Disfala man hem duim administration for king lo Shushan, so maet hem wanfala accountant. Arthur Ungnad, wea savve gud lo history blo Persia, sei datfala document hem first document wea hem lukim nem blo Mordecai insaed wea no part lo Bible.

Gogo, olketa savveman transleitim staka thousand nara Persian raeting wea olketa faendem, wea samfala nao hem olketa Persepolis tablet. Olketa faendem olketa tablet hia klosap lo wall lo taon blo Persepolis. Olketa sei olketa tablet hia hem from taem wea Xerxes I hem rul. Raeting lo olketa tablet stap lo Elamite languis and garem samfala nem wea stap tu lo Bible buk Esther.

Samfala lo olketa tablet hia garem nem Marduka, wea showimaot hem secretary blo king lo Shushan lo taem wea Xerxes I hem rul. Lo wanfala tablet hem sei Marduka hem wanfala transleita. Datwan hem fitim wanem Bible storyim abaotem Mordecai wea sei hem wanfala wakaman blo King Ahasuerus (Xerxes I) and hem savve story lo tufala languis. Bible sei tu Mordecai savve sidaon front lo gate blo palace blo king lo Shushan. (Esta 2:19, 21; 3:3, SIPB) Disfala gate hem bigfala building wea samfala wakaman blo king waka insaed.

Wanem olketa tablet hia storyim abaotem Marduka and wanem Bible storyim abaotem Mordecai hem semsem. For example, tufala stap lo semtaem and lo sem ples, and duim sem waka. Olketa samting hia showimaot masbi Marduka and Mordecai hem sem man nomoa.

SEPTEMBER 11-17

GUD SAMTING FROM BIBLE | ESTHER 3-5

“Helpem Olketa Narawan for Laek Duim Moa Samting”

it-2-E 431 ¶7

Mordecai

Hem no Laek for Baodaon lo Haman. Bihaen datwan, Ahasuerus markem datfala Agagite, Haman, for garem hae position, and hem mekem law for evriwan lo gate blo king mas baodaon lo Haman nao. Bat Mordecai les for duim datwan and sei hem bae no baodaon bikos hem wanfala Jew. (Es 3:1-4) Datwan pruvim hem no baodaon bikos hem wanfala Jew wea dedicate lo God blo hem Jehovah and wea worshipim hem. Hem luksavve, wei for baodaon lo Haman, hem no just wei for showimaot respect lo man wea garem paoa olsem olketa nara Israelite duim finis lo olketa bigman olsem. (2Sa 14:4; 18:28; 1Ki 1:16) Gudfala reason stap nao for hem no baodaon lo Haman. Luk olsem Haman hem wanfala Amalekite, and Jehovah sei hem bae faetem olketa Amalekite lo “evri genereson wea kamap bihaen.” (Ex 17:16; lukim HAMAN.) So wei wea Mordecai no baodaon, hem no samting wea join witim politik bat hem bikos hem laek for faithful lo God.

it-2-E 431 ¶9

Mordecai

God Iusim Hem for Sevem Israel. Bihaen Ahasuerus mekem law for evri Jew anda lo rul blo hem mas dae, Mordecai barava sure Jehovah mekem Esther kamap queen lo datfala taem for ­sevem olketa Jew. Hem storyim lo Esther bigfala responsibility wea hem garem lo datwan and hem encouragem hem for trae kasem help blo king. Nomata datwan bae putim laef blo Esther lo danger, hem agree for duim.​—Es 4:7–5:2.

ia-E 133 ¶22-23

Hem Helpem Pipol blo God

22 Masbi Esther hem feel sorre tumas taem hem herem datfala message. Diswan bae barava testim faith blo hem nao. Hem talemaot lo Mordecai hem fraet. Hem remindim Mordecai lo datfala law blo king wea sei sapos samwan kam lo king nomata king no askem hem for kam, hem bae kasem panis for dae. Bat sapos king apim gold stik blo hem, bae datfala man no dae. Maet Esther tingse hem bae hard for king kaen lo hem olsem bikos no longtaem go nomoa, hem kros lo Vashti and aotem hem from position blo hem olsem queen. Esther talem Mordecai hao king no askem hem for kam lo hem for winim 30 day finis! Maet datwan mekem hem for tingse king hem kros lo hem nao, bikos hem man wea savve kros kwiktaem.​—Esther 4:9-11.

23 Mordecai tok stret for trae strongim faith blo Esther. Hem sei Jehovah bae iusim narawan for sevem olketa Jew sapos hem no duim samting. Bat maet hard for Jehovah sevem hem taem datfala persecution kamap big. Mordecai showimaot hem barava garem strongfala faith Jehovah bae nating letem enemy for finisim pipol blo hem and stopem olketa promis blo hem for no kamap tru. (Josh. 23:14) Then Mordecai sei olsem lo Esther: “And iumi no savve, maet iu kamap queen for helpem pipol blo iu lo kaen hard taem olsem wea kasem iumi distaem.” (Esther 4:12-14) Mordecai hem gudfala example for iumi, iaman? Hem barava trustim God blo hem, Jehovah. Waswe lo iumi?​—Prov. 3:5, 6.

Faendem Gudfala Point

kr 160 ¶14

Duim Samting for Garem Raet for Worship

14 Pipol blo Jehovah distaem followim example blo Esther and Mordecai wea duim samting for garem raet for worshipim Jehovah followim komand blo hem. (Esther 4:13-16) Wanem nao iu savve duim? Iu savve prea evritaem for olketa brata and sista wea stap lo olketa kantri wea gavman banim waka blo olketa. Prea blo iu savve barava helpem olketa brata and sista wea kasem olketa hard taem and persecution. (Readim James 5:16.) Waswe, Jehovah ansarem olketa prea olsem? Olketa kot case wea iumi winim lo kot pruvim datwan​—Heb. 13:18, 19.

SEPTEMBER 18-24

GUD SAMTING FROM BIBLE | ESTHER 6-8

“Wat Iumi Lanem Abaotem Wei for Story Gud Witim Narawan”

ia-E 140 ¶15-16

Hem Wise, No Fraet, and No Tingim Seleva

15 From Esther hem patient for weitim nara day moa bifor hem askem help blo king, datwan givim taem for Haman duim samting wea gogo bae mekem hem for kasem panis. And maet Jehovah nao mekem king for no sleep gud. (Prov. 21:1) Dastawe Bible encouragem iumi for mas willing for weit! (Readim Micah 7:7.) Taem iumi willing for weit lo God, maet iumi lukim hao samting hem duim for helpem iumi hem winim nao eni samting wea iumiseleva savve duim.

Hem No Fraet for Talem Samting

16 Esther careful for no mekem king hem kros and lusim wei for patient, so lo mek-tu feast blo hem, hem mas storyim evri samting nao. Bat hao nao bae hem talem king? Gud samting nao, king givim hem chance taem hem askem Esther for talem moa samting wea hem laekem. (Esther 7:2) Hem kasem nao taem blo Esther for story.

ia-E 140 ¶17

Hem Wise, No Fraet, and No Tingim Seleva

17 Maet Esther talem wanfala short prea lo God bifor hem talem disfala toktok: “O king, sapos iu hapi lo mi and sapos king agree, petition blo mi hem for iu sevem laef blo mi, and samting mi laek askem hem for iu sevem pipol blo mi.” (Esther 7:3) Esther showimaot hem respectim tingting blo king abaotem samting wea gud. Esther hem barava no olsem waef blo king bifor, Vashti, wea savve mek shame tumas lo king! (Esther 1:10-12) And tu, Esther no tok daonem king for karangge wei wea hem trustim Haman, bat hem ask strong for king protectim hem from samting wea putim laef blo hem lo danger.

ia-E 141 ¶18-19

Hem Wise, No Fraet, and No Tingim Seleva

18 Masbi king hem barava sapraes lo samting hem askem and tinghae lo datwan. Esther hem sei moa: “Olketa salem mifala finis, mi and pipol blo mi, for olketa killim dae and finisim mifala evriwan. Sapos olketa salem mifala olsem man and woman slave nomoa, bae mi stap kwaet. [Bat] disfala nogud samting shud no happen bikos diswan bae spoelem king.” (Esther 7:4) Esther no hol bak for storyim datfala problem, bat hem sei tu sapos datfala problem hem wei for olketa Jew kamap slave nomoa, bae hem no talem eni samting. Bat sapos king haedem datfala wei for killim dae olketa Jew, datwan bae spoelem hem.

19 Example blo Esther showim iumi hao for helpem narawan garem stretfala tingting abaotem samting. Sapos enitaem iu mas story lo fren or wanfala bigman abaotem serious samting, wei for patient, showimaot respect, and for tok stret, savve help.​—Prov. 16:21, 23.

Faendem Gudfala Point

w06 3/1 7 ¶1

Olketa Main Point From Buk Bilong Esther

7:4​—Hao nao wei for killim dae evri Jew bae ‘spoelem king’? For helpem king luksavve long wanem nogud samting bae kasem hem sapos hem finisim evri Jew, firstaem Esther story raonem wei for salem olketa Jew olsem olketa slave. Datfala 10,000 silver selen wea Haman promis for givim hem iusles nomoa long king for treasury bilong hem, bat sapos Haman plan for salem olketa Jew olsem olketa slave, bae hem mekem king kasem moa selen. Sapos datfala plan bilong Haman gohed, diswan minim queen mas dae nao.

SEPTEMBER 25–OCTOBER 1

GUD SAMTING FROM BIBLE | ESTHER 9-10

“Hem Iusim Paoa blo Hem for Helpem Pipol”

it-2-E 432 ¶2

Mordecai

Mordecai nao changem Haman for prime minister and hem kasem ring blo king for putim seal lo olketa important pepa. King givim Esther paoa ovarem famili blo Haman, so hem markem Mordecai nao for deal witim olketa. Then Mordecai iusim paoa wea king givim lo hem for mekem wanfala law for olketa Jew garem raet saed lo law for defendim olketa seleva. Olketa Jew hapi tumas for savve duim datwan and for sev. Staka pipol lo Persian Empire sapotim olketa Jew, and taem datfala day, Adar 13 arrive, wea hem nao day wea datfala law hem start, olketa Jew redi nao. Olketa bigman blo king sapotim olketa bikos lo hae position wea Mordecai kasem. Lo Shushan olketa letem faet hem gohed for nara extra day moa. Winim 75,000 enemy blo olketa Jew lo Persian Empire dae, witim tenfala son blo Haman tu. (Es 8:1–9:18) Esther agree for Mordecai komandim mek-14 and mek-15 day blo Adar, mas kamap “olketa day blo Purim,” for evriwan enjoyim feast, hapi, and givim olketa present lo each other and lo olketa wea poor. Olketa Jew acceptim datfala festival, and putim law for olketa, and olketa wea joinim olketa bae gohed duim datwan evri year. From Mordecai hem mek-tu bigman lo Persia, olketa Jew, wea olketa nao pipol wea dedicate lo God, respectim Mordecai and hem gohed for trae helpem olketa stap gud.​—Es 9:19-22, 27-32; 10:2, 3.

it-2-E 716 ¶5

Purim

Goal. Samfala savveman storyim hao disfala Festival blo Purim wea olketa Jew celebratem distaem, hem no join tumas witim worship, and samfala taem pipol savve drink tumas and duim olketa nara samting wea ova tumas tu. Bat hem no olsem lo firstaem. Mordecai and Esther worshipim tru God, Jehovah, and datfala festival hem for givim honor lo Hem. Iumi savve hem Jehovah nao wea sevem olketa Jew lo datfala taem, bikos reason why Haman laek finisim olketa hem from Mordecai faithful for worshipim Jehovah, and no willing for baodaon lo Haman. Luk olsem Haman hem wanfala Amalekite. Jehovah cursim finis olketa Amalekite and sei full nation hia mas finis. Mordecai respectim samting Jehovah disaedem, so hem no willing for baodaon lo Haman. (Es 3:2, 5; Ex 17:14-16) And tu, samting wea Mordecai sei lo Esther (Es 4:14) showimaot hem depend lo God nao for sevem olketa Jew. And wei wea Esther hem fasting bifor hem go for invaetem king kam lo feast wea hem arrangem, showimaot wei wea hem askem God for help tu.​—Es 4:16.

cl 101-102 ¶12-13

“Followim Wei Bilong God” Taem Iu Iusim Paoa

12 Jehovah provaedem olketa overseer for lead insaed Christian kongregeson. (Hebrew 13:17) Olketa man hia shud iusim paoa wea God givim for helpem and mekem spiritual living bilong flock kamap moabeta. Waswe, position bilong olketa elder minim olketa savve olsem boss ovarem olketa nara brata and sista? Nomoa nao! Olketa elder need for garem hambol and balance tingting abaotem waka bilong olketa insaed long kongregeson. (1 Peter 5:2, 3) Bible sei olsem long olketa overseer: “Shepherdim kongregeson bilong God, wea hem baem finis witim blood bilong Son bilong hem.” (Acts 20:28) Diswan nao barava strongfala reason for deal witim each member bilong flock long wei bilong love.

13 Maet iumi minim diswan long wei olsem. Wanfala klos fren hem askem iu for lukaftarem wanfala spesol samting bilong hem. Iu savve fren bilong iu spendem staka selen for baem datwan. Waswe, bae iu barava keepim gud? Olsem tu, God hem givim olketa elder responsibility for lukaftarem wanfala spesol samting: kongregeson, wea olketa member insaed olsem olketa sheep. (John 21:16, 17) Jehovah lovem sheep bilong hem​—hem barava lovem tumas dastawe hem baem olketa witim blood bilong only-born Son bilong hem, Jesus Christ. Price wea Jehovah peim for sheep bilong hem hae winim eni nara price. Olketa elder wea hambol tingim datwan evritaem and deal long gudfala wei witim sheep bilong Jehovah.

Faendem Gudfala Point

w06 3/1 7 ¶4

Olketa Main Point From Buk Bilong Esther

9:10, 15, 16​—Nomata datfala komand sei hem olraet for tekem olketa samting bilong olketa enemy, why nao olketa Jew no tekem datwan? Wei wea olketa no willing for tekem olketa samting hia showimaot klia hao olketa no interest for kasem olketa richfala samting, bat olketa laekem pipol bilong olketa for sev nomoa.

OCTOBER 2-8

GUD SAMTING FROM BIBLE | JOB 1-3

“Gohed for Showimaot Iu Barava Lovem Jehovah”

w18.02 6 ¶16-17

Followim Example Bilong Noah, Daniel, and Job wea Garem Faith and Wei for Obey

16 Olketa wanem kaen hard taem nao kasem Job? Job feisim olketa bigfala change long laef bilong hem. Firstaem, Job barava rich winim evri pipol long East. (Job 1:3) Staka pipol savve long hem and barava respectim hem. (Job 29:7-16) Bat Job no tingse hem gud winim narawan or tingse hem no needim God. Iumi savve long diswan bikos Jehovah kolem hem “wakaman blong mi” and hem sei tu: “Hemi wanfala gudfala an stretfala man. An hemi tinghae long mi an hemi les fo duim eni ravis samting.”​—Job 1:8.

17 Seknomoa, laef bilong Job barava change. Hem lusim evriting and hem sorre tumas, gogo hem laek dae nomoa. Iumi savve Satan nao mekem Job kasem staka problem. Hem laea and sei Job worshipim Jehovah bikos hem laek kasem samting for hemseleva nomoa. (Readim Job 1:9, 10.) Jehovah no ting nating long laea toktok wea Satan talem. Bat, Jehovah givim chance long Job for pruvim hao hem barava lovem and faithful for worshipim hem.

w19.02 5 ¶10

No Lusim Wei for Faithful!

10 Hao nao samting wea Satan talem abaotem Job hem affectim iu? Hem olsem Satan sei iu nating lovem Jehovah God, iu bae stop for worshipim God mekem iu sevem iuseleva, and wei wea iu faithful hem laea wan nomoa. (Job 2:4, 5; Rev. 12:10) Datwan mekem iu feel hao? Hem mekem iu feel nogud, iaman? Bat tingim: Jehovah barava trustim iu, dastawe hem givim iu wanfala spesol chance. Hem nao for Satan testim wei wea iu faithful. Jehovah sure bae iu gohed faithful, and bae iu pruvim Satan hem man for laea. And Jehovah promis for helpem iu. (Heb. 13:6) Hem nambawan privilege for Haefala Ruler bilong universe for trustim iumi! Waswe, iu lukim why nao hem important tumas for faithful? Datwan givim iumi chance for pruvim Satan hem laea, for mekhae long nambawan nem bilong Dadi, and sapotim rul bilong hem. Hao nao iumi savve strongim wei wea iumi gohed faithful?

Faendem Gudfala Point

w21.04 11 ¶9

Wanem Iumi Lanem From Lastfala Toktok blo Jesus

9 Wanem nao Jesus hem minim? Taem Jesus klosap for dae, hem talem datfala toktok: “God bilong mi, God bilong mi, why nao iu lusim mi?” (Matt. 27:46) Bible no explainim why Jesus talem datwan, bat wanem nao iumi savve lanem from toktok hia? Wanem Jesus talem hem mekem profesi lo Sams 22:1 for kamap tru. And tu, toktok hia mekem iumi luksavve Jehovah no stopem Son blo hem for dae. (Job 1:10) Jesus luksavve Dadi blo hem no stopem olketa enemy for testim faith blo hem gogo olketa killim hem dae. Nara samting, toktok blo Jesus showimaot olketa killim hem dae for rong wea hem no duim.

OCTOBER 9-15

GUD SAMTING FROM BIBLE | JOB 4-5

“Stap Klia lo Olketa Information wea No Tru”

it-1-E 713 ¶11

Eliphaz

2. Hem wanfala lo olketa fren blo Job. (Job 2:11) Hem wanfala Temanite, and luk olsem hem kam from laen blo firstborn son blo Esau, wea nem blo hem Eliphaz tu, wea minim hem from laen blo Abraham, and hem wanfala relative blo Job. Hem and olketa narawan lo laen blo hem wea born kam bihaen, tok praod abaotem wisdom blo olketa. (Jer 49:7) Thrifala fren nao kam for comfortim Job, bat lo datfala story, iumi lukim Eliphaz nao important winim nara tufala, wea maet datwan showimaot hem olo winim nara tufala hia. Hem nao first wan for story evritaem, and story blo hem long winim story blo nara tufala man hia.

w05 9/15 26 ¶2

Againstim Tingting wea No Stret!

Eliphaz story olsem abaotem wanfala samting wea kasem hem wantaem: “Wanfala spirit hem go pas long feis bilong mi; Hair long body bilong mi start for standap. Gogo hem no muv, bat mi no luksavve long lukluk bilong hem; samting stap front long eye bilong mi; evri samting kwaet, and mi herem wanfala voice.” (Job 4:15, 16) Wanem kaen spirit nao affectim Eliphaz? Nogud toktok wea kamap bihaen showimaot hao datfala spirit hem no wanfala raeteous angel bilong God. (Job 4:17, 18) Hem wanfala wicked spirit. Dastawe, Jehovah kaonselem Eliphaz and tufala fren bilong hem from toktok bilong olketa no tru. (Job 42:7) Tru nao, demon nao affectim tingting bilong Eliphaz. Toktok bilong hem showimaot hem no garem tingting bilong God.

w10 2/15 19 ¶5-6

No Herem Olketa Laea Story wea Kam From Satan

Satan iusim Eliphaz wea hem wanfala long olketa wea visitim Job, for storyim hao olketa man no savve faithful from olketa wik tumas. Eliphaz hem sei, “iumi kam from dust nomoa, dastawe, body bilong iumi hem olsem haos wea olketa wakem from graon! Olketa man isi for pisis nomoa winim wanfala butterfly. Start long morning go kasem evening olketa pisis and dae, and no eniwan tingim olketa for olowe.”​—Job 4:19, 20.

Bible storyim hao iumi man, iumi olsem “clay pot” wea isi for brek bikos olketa wakem from graon. (2 Cor. 4:7) Iumi wik nomoa, bikos iumi born sin and no perfect. (Rom. 5:12) Sapos no eniwan helpem iumi, hem isi tumas nao for Satan attakim iumi. Bat from iumi olketa Christian, iumi kasem help from Jehovah. Nomata iumi wik, bat long tingting bilong God, iumi spesol tumas. (Isa. 43:4) And tu, Jehovah givim holy spirit long olketa wea askem datwan. (Luke 11:13) Datfala spirit savve givim iumi “strong wea winim wanem iumi garem,” wea mekem iumi winim eni hard taem wea Satan mekem kamap. (2 Cor. 4:7; Phil. 4:13) Sapos iumi stand strong againstim Satan and “strong long faith,” God bae barava strongim iumi. (1 Pet. 5:8-10) Dastawe, iumi no need for fraet long Satan.

mrt 32 ¶13-17

No Letem False Information Affectim Iu

● Tingting abaotem wea nao datfala story kam from and wanem hem talem

Wanem Bible talem: “Chekim evri samting for mek sure long wanem hem tru.”​—1 Thessalonica 5:21.

Bifor iu bilivim or sharem wanfala story, nomata hem story wea staka pipol interest lo hem or wea staka nius report storyim, mek sure hem tru. Hao nao bae iu mek sure hem tru?

Tingting abaotem wea nao datfala story kam from or hu nao raetem, and sapos iu fit for trustim. Samfala taem, olketa nius company and olketa nara organization savve raetem story for sapotim bisnis blo olketa or politik party wea olketa laekem. Comparem wanem iu lukim lo wanfala nius report witim olketa nara nius report wea storyim sem samting. Samfala taem, olketa fren blo iumi maet sharem samfala false information lo email or social media, nomata olketa no min for spredim laea story. So, faendaot wea nao datfala story kam from and chekim datwan bifor iu trustim datfala information.

Mek sure information insaed datfala story hem ap tu date and hem stret. Lukluk for olketa date, olketa information wea iu savve chekim, or strongfala pruv wea savve sapotim samting datfala nius story hem talem. Keakea sapos datfala story hem mekem samting wea no simpol for luk olsem hem simpol tumas, or hao olketa raetem hem for trae mekem iu followim tingting blo olketa.

Faendem Gudfala Point

w03 5/15 22 ¶5-6

Go Ahead for Stand Strong, and Winim Resis for Laef

Wei wea iumi part long organization bilong olketa tru worshiper evriwea long world savve barava muvim iumi for stand strong. Hem barava bigfala blessing for kaban witim olketa brata and sista bilong iumi evriwea long world! (1 Peter 2:17) Iumi savve strongim each other.

Tingim olketa samting wea raeteous man Job duim wea helpem iumi. Nomata datfala giaman man for givim comfort, Eliphaz hem sei: “Eniwan wea stambol, olketa toktok bilong iu bae raisimap; and olketa knee wea seksek iu bae mekem strong.” (Job 4:4) Waswe, iumi duim diswan? Iumi wanwan garem responsibility for helpem olketa spiritual brata and sista bilong iumi for go ahed strong long service bilong God. Taem iumi stap witim olketa, iumi savve duim samting for fitim olketa toktok hia: “Strongim olketa hand wea wik, iufala pipol, and mekem olketa knee wea seksek strong.” (Isaiah 35:3) So markem olsem goal bilong iu for strongim and encouragem wanfala or tufala Christian evritaem iu meet witim olketa. (Hebrews 10:24, 25) Toktok bilong praise and wei for talem hao iu tinghae long wei wea olketa waka hard for mekem Jehovah hapi savve really helpem olketa for stand strong witim goal for winim datfala resis for laef.

OCTOBER 16-22

GUD SAMTING FROM BIBLE | JOB 6-7

“Taem Iu Feel Olsem Laef Hem Hard Tumas”

w06 4/1 14 ¶10

Olketa Main Point From Buk Bilong Job

7:1; 14:14​—Taem Job iusim toktok “waka wea man mas duim” and “service wea man mas duim,” wanem nao hem minim? Job iusim toktok, waka wea man mas duim, for minim wei wea bigfala trabol kasem hem, hem mekem laef bilong hem hard tumas. (Job 10:17) Wei wea man dae and stap long Sheol, wea minim grev, go kasem taem hem resurrect, hem samting wea man no savve missim. Dastawe Job kolem hem service wea man mas duim.

w20.12 16 ¶1

“Jehovah . . . Gohed for Sevem Olketa wea Discourage”

SAMFALA taem, maet iumi ting abaotem hao laef hem short tumas and “garem staka hadtaem.” (Job 14:1) Dastawe iumi savve feel discourage samfala taem. Samfala servant blo Jehovah lo bifor olketa feel olsem tu. Samfala laek for dae nomoa. (Fas Kings 19:2-4; Job 3:1-3, 11; 7:15, 16) Bat evritaem, Jehovah, God wea olketa trustim, hem comfortim and strongim olketa. Story blo olketa hia hem stap insaed Bible for teachim and comfortim iumi.​—Rome 15:4.

g 1/12-E 16 ¶2-4

Taem Iu Feel Olsem Iu Laek for Givap Nao

Nomata iu barava kasem hard taem, no forget, hem no iu nomoa wea kasem hard taem, klosap evriwan tu deal witim samfala problem distaem. Bible hem sei: “Evri samting wea God wakem gohed for krae long heart and safa tugeta kam kasem distaem.” (Rome 8:22) Maet lo firstaem hem luk olsem problem hia bae no finis, bat isisi olketa problem hia savve katdaon. Go kasem datfala taem, wanem nao savve helpem iumi?

Storyim feeling blo iu witim fren wea iu trustim. Bible hem sei: “Gudfala fren hem showimaot love lo iumi evritaem, and hem wanfala brata wea born kam for taem wea iumi barava needim help.” (Provebs 17:17) Datfala raeteous man Job lo Bible storyim feeling blo hem lo olketa narawan taem hem kasem hard taem. Taem hem barava les lo laef blo hem, hem sei: “So bae mi talemaot komplen blong mi. Ya, bae mi tokaot long wei wea mi barava filnogud nao!” (Job 10:1) Wei for story lo narawan savve mekem wei wea iumi feel nogud hem katdaon, and maet hem helpem iumi for garem gudfala wei for ting lo olketa problem blo iumi tu.

Prea lo God from heart blo Iu. Long tingting blo samfala man, prea no savve barava helpem man nomoa, bat hem no wanem Bible hem sei. Lo Sams 65:2 hem sei Jehovah God hem “Herem prea blo man,” and 1 Peter 5:7 hem sei: “Hem tingim iufala.” Bible hem evritaem strongim wei wea hem important for depend lo God. For example:

“Barava trust lo Jehovah, and no depend lo savve blo iuseleva nomoa. Nomata lo eni samting wea iu duim, tingim samting hem talem, and then hemseleva nao bae stretem road blo iu.”​—PROVEBS 3:5, 6.

“[Jehovah] bae givim nao samting wea olketa wea fraet lo hem laekem. And taem olketa singaot lo hem for help, hem bae herem and sevem olketa.”​—SAMS 145:19.

“Samting wea iumi barava sure long hem, hem olsem: Eni samting wea iumi askem wea followim tingting bilong God, God hem herem iumi.”​—1 JOHN 5:14.

“Jehovah stap farawe nao from olketa nogud man, bat hem herem prea blo olketa wea raeteous.”​—PROVEBS 15:29.

Sapos iu storyim lo God olketa hard samting wea kasem iu, hem bae helpem iu. Dastawe Bible hem sei for “evritaem trust lo hem . . . Talem hem evri samting lo heart blo iu.”​—SAMS 62:8.

Faendem Gudfala Point

w20.04 16 ¶10

Lisin, Savve Gud, and Showimaot Iu Tingim Narawan

10 Iumi savve followim example blo Jehovah taem iumi trae for minim olketa narawan. Iumi need for savve gud lo olketa brata and sista. Story witim olketa bifor and bihaen lo meeting, waka witim olketa lo ministry, and sapos fitim, invaetem olketa for kam kaikai lo haos. Taem iu duim olsem, maet iu bae luksavve hao sista wea iu tingse hem no kaen, really hem sista wea shame tumas, maet iu tingse wanfala brata lovem tumas selen, bat really hem man wea kaen tumas, or maet wanfala famili wea evritaem kam leit lo meeting, olketa kasem hard taem from famili againstim olketa. (Job 6:29) Hem tru, iumi shud no “poke nose long bisnis bilong narawan.” (1 Tim. 5:13) Bat, hem gud for savve abaotem olketa brata and sista and samting wea olketa feisim lo laef bikos datwan bae helpem iumi for minim wei blo olketa.

OCTOBER 23-29

GUD SAMTING FROM BIBLE | JOB 8-10

“Loyal Love blo God Protectim Iumi From Laea blo Satan”

w15-E 7/1 12 ¶3

Waswe, Iumi Savve Mekem God Hapi?

Job barava kasem olketa hard taem, and hem no minim why nao datwan kasem hem from hem man wea faithful. Hem tingse hem no important lo God sapos hem faithful or nomoa. (Job 9:20-22) Job barava sure hem man wea raeteous, so samting wea hem talem lo olketa narawan hem here olsem hem raeteous winim God.​—Job 32:1, 2; 35:1, 2.

w21.11 6 ¶14

Wanem Nao Iumi Kasem From Strongfala Love blo Jehovah?

14 From God garem strongfala love iumi kasem protection. David sei lo Jehovah: “Yu nao ples blong mi fo haed long hem, an yu gohed fo gadem mi from olketa trabol. . . . Olketa wea i trastem [Jehovah], bae hemi gohed fo lukaftarem olketa bikos hemi lavem olketa tumas.” (Sams 32:7, 10) Lo bifor, pipol trustim olketa wall blo taon for gaedem and protectim olketa from enemy. Strongfala love blo Jehovah hem olsem datfala wall and iumi sure hem bae protectim iumi from eni samting wea savve spoelem faith blo iumi. From Jehovah garem strongfala love for iumi hem leadim iumi kam lo hem tu.​—Jer. 31:3, NW.

Faendem Gudfala Point

w10 10/15 6-7 ¶19-20

“No Eniwan Hem Savve Long Tingting Bilong Jehovah”

19 Wanem nao iumi lanem abaotem “tingting bilong Jehovah”? Iumi need for lukluk long Bible mekem iumi savve minim tingting bilong hem. Iumi mas no judgem Jehovah followim standard and tingting bilong iumi. Job sei: “God hem no man olsem mi for mitufala go long kot for mi ansarem hem.” (Job 9:32) Taem iumi start for minim tingting bilong Jehovah, iumi tu bae talem sem toktok olsem Job. Hem sei: “Olketa samting hia hem smol haf long olketa samting wea hem savve duim, and hem olsem God hem tok smol nomoa! Sapos God barava showimaot evri paoa bilong hem, bae hem olsem hem mekem bigfala thunder, and hard for iumi minim hem!”​—Job 26:14.

20 Sapos iumi readim wanfala story long Bible bat hem no isi for iumi minim tingting bilong Jehovah, wanem nao iumi mas duim? Sapos iumi duim research bat iumi no minim yet tingting bilong Jehovah, iumi savve ting long diswan olsem wanfala test for showimaot iumi trustim Jehovah. Long olketa taem olsem hem gudfala chance for showimaot iumi minim olketa wei bilong Jehovah and olketa samting wea hem duim followim olketa wei bilong hem. Iumi mas hambol and luksavve iumi no savve minim evri samting wea Jehovah duim. (Eccl. 11:5) Iumi tu bae agree witim disfala toktok bilong aposol Paul: “Olketa blessing, wisdom, and savve bilong God barava big tumas! Hem hard for iumi barava minim olketa judgment bilong God and olketa wei bilong hem! Olketa Holy Raeting sei: ‘Hao, eniwan savve long tingting bilong Jehovah or savve talem hem stretfala samting for duim?’ Or ‘Waswe, eniwan givim eni samting long God firstaem, mekem God mas givim bak eni samting long hem?’ Nomoa ia, bikos evri samting kam from God. Hem nao wakem olketa and hem wakem olketa for fitim wanem hem laekem. Praisem God for olowe. Amen.”​—Rom. 11:33-36.

OCTOBER 30–NOVEMBER 5

GUD SAMTING FROM BIBLE | JOB 11-12

“Thrifala Wei for Kasem Wisdom and Gud Samting From Datwan”

w09 4/15 6 ¶17

Job Praisem Nem Bilong Jehovah

17 Wanem nao mekem Job gohed faithful long Jehovah? Taem hem no kasem olketa nogud samting yet, hem fren gud finis witim Jehovah. Nomata Bible no talem sapos Job savve Satan tok spoelem Jehovah, Job disaed finis for gohed faithful long Jehovah. Hem sei olsem: “Go kasem taem mi dae, mi bae no duim eni samting wea bae mekem mi no faithful!” (Job 27:5) Wanem nao mekem Job fren gud witim Jehovah? Hem tinghae long olketa samting wea hem herem wea God duim for Abraham, Isaac, and Jacob. Olketa hia relative bilong hem. And taem Job lukluk long olketa samting wea Jehovah wakem, hem luksavve long staka nambawan wei bilong Jehovah.​—Readim Job 12:7-9, 13, 16.

w21.06 10 ¶10-12

No Tingse Iu Stap Seleva Bikos Jehovah Stap Witim Iu

10 Chusim olketa gudfala fren lo kongregeson. Garem olketa fren wea savve encouragem iu, nomata olketa wanem age or culture. Hem gud for olketa young wan fren witim olketa olo wea “waes.” (Job 12:12) And olketa olo savve lanem samting tu from olketa young wan wea gohed faithful. David hem barava young winim Jonathan bat tufala barava fren gud. (Fas Samuel 18:1) Taem David and Jonathan kasem olketa hard samting, tufala helpem each other for gohed worshipim Jehovah. (Fas Samuel 23:16-18) Irina, wanfala sista wea no garem eni relative lo truth sei: “Olketa lo kongregeson kamap spiritual mami, dadi, brata, and sista blo iumi. Jehovah iusim olketa for kamap famili blo iumi.”

11 Sapos iu savve shame, maet hem no isi for fren witim olketa narawan. Ratna, wanfala sista wea famili againstim hem taem hem lanem truth sei: “Mi savve shame, bat mi luksavve mi needim olketa brata and sista for helpem and sapotim mi.” Maet iu hol bak for storyim feeling blo iu lo olketa narawan, bat taem iu duim olsem datwan bae helpem iu for fren witim olketa. Hem gud for talem olketa fren blo iu wanem iu needim bikos olketa laek for encouragem and helpem iu.

12 Wanfala gud wei for garem olketa fren hem for duim preaching waka witim olketa difren pablisa. Carol wea iumi storyim finis sei: “Mi garem staka gudfala fren bikos mi preach witim olketa and duim olketa nara spiritual samting witim olketa. Mi luksavve Jehovah iusim olketa fren hia for helpem and sapotim mi.” Hem gud samting for fren witim olketa lo kongregeson. Jehovah iusim olketa brata and sista hia for helpem olketa wea lonely.​—Provebs 17:17.

it-2-E 1190 ¶2

Wisdom

Wisdom blo God. Jehovah God nomoa garem really wisdom, bikos hemseleva nomoa hem wise tumas. (Ro 16:27; Re 7:12) Savve hem join witim samting wea tru, and from Jehovah wakem evri samting, and hem “stap for olowe” (Ps 90:1, 2), hem savve lo evri samting lo full universe, start lo taem hem wakem kam kasem distaem. Olketa physical law, cycle, and standard lo universe kam from Hem nao, and hard for man duim eni research or wakem eni samting sapos olketa samting hia no stap firstaem. (Job 38:34-38; Ps 104:24; Pr 3:19; Jer 10:12, 13) Olketa standard blo hem saed lo wanem hem stret or no stret nao important winim olketa nara standard hia. (De 32:4-6; lukim JEHOVAH [A God of moral standards].) No eni samting stap wea hard for hem minim. (Isa 40:13, 14) Maet hem letem samting wea no followim olketa raeteous standard blo hem for gohed, and maet pipol enjoyim datwan for lelebet taem, bat hem nao bae disaedem future and datwan mas evritaem barava followim samting wea hem laekem, and samting bae “barava happen” followim samting hem talem.​—Isa 55:8-11; 46:9-11.

Faendem Gudfala Point

w08 10/1 25 ¶5

Story Gud Tugeta Witim Olketa Young Wan

▪ ‘Waswe, mi trae for minim samting wea hem laek for talem?’ Job 12:11 sei olsem: “Ear savve heresavve sapos toktok hem gud or nogud olsem tongue tu hem teistim kaikai for savve sapos hem swit or nomoa?” Distaem winim enitaem bifor, iu mas “heresavve sapos toktok” wea boy or gele bilong iu talem garem mining. Olketa young wan savve iusim olketa toktok olsem ‘evritaem’ and ‘no enitaem.’ Maet boy or gele bilong iu talem toktok olsem, “Iu evritaem tingim mi olsem wanfala pikinini nomoa!” or “Iu no enitaem herem mi nomoa!” Winim wei for iu mekhae long hao hem no stret for iusim toktok olsem “evritaem” and “no enitaem” hem gud for iu luksavve hao pikinini bilong iu no barava minim wanem hem talem. Olsem taem hem sei, “Iu evritaem tingim mi olsem wanfala pikinini nomoa” savve minim “Long tingting bilong mi iu no trustim mi,” and “Iu no enitaem herem mi nomoa” savve minim “Mi laek for storyim feeling bilong mi.” Trae for minim samting wea hem laek for talem.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem