-
Waswe, Iumi Go Long Eni Ples Bihaen Iumi Dae?Wanem Nao Iumi Savve Lanem Long Bible?
-
-
CHAPTER 6
Waswe, Iumi Go Long Eni Ples Bihaen Iumi Dae?
1-3. (a) Wanem nao olketa kwestin wea pipol savve garem abaotem man wea dae? (b) Wanem nao samfala religion teachim abaotem man wea dae?
BIBLE sei long future “no eniwan bae dae.” (Revelation 21:4) Long Chapter 5, iumi lanem datfala ransom hem mekem wei for iumi kasem laef olowe. Bat distaem pipol gohed for dae. (Eklesiastes 9:5) So barava important kwestin nao olsem: Wanem nao happen long iumi bihaen iumi dae?
2 Maet iu laek for savve long ansa bilong datfala kwestin especially sapos wanfala fren or wanfala long famili hem dae. Maet iu laek for savve: ‘Hem go long wea ia? Waswe, hem savve lukim nomoa wanem mi duim? Waswe, hem savve helpem mi? Waswe, enitaem bae mi lukim hem moa?’
3 Olketa religion garem olketa difren ansa for olketa kwestin hia. Samfala religion teachim sapos iu man wea duim gudfala samting bae iu go long heven, bat sapos iu duim nogud samting bae iu go safa long hellfire. Samfala moa sei bihaen man dae spirit bilong hem go long ples wea olketa long famili wea dae finis olketa stap. Olketa nara religion sei bihaen man dae and kasem judgment, bae hem born moa, and garem difren laef, maet hem change go long wanfala man or long wanfala animal.
4. Wanem nao wanfala main samting wea olketa religion bilivim abaotem man wea dae?
4 Nomata olketa religion garem olketa difren teaching abaotem man wea dae, evri biliv bilong olketa mekhae long wanfala main samting nomoa. Olketa teachim bihaen man hem dae, soul or spirit bilong hem gohed for laef long nara ples.a Waswe, samting wea olketa bilivim hem tru?
WASWE, IUMI GO LONG ENI PLES BIHAEN IUMI DAE?
5, 6. Bihaen man hem dae, hem hao?
5 Jehovah savve long samting wea happen long iumi bihaen iumi dae, and hem sei taem man hem dae, laef bilong hem finis nao. So taem man hem dae, evri feeling and tingting bilong hem no gohed laef moa long eni nara ples. Taem iumi dae iumi no savve lukim, herem, and tingim eni samting tu.
6 King Solomon sei “olketa hu i dae finis, olketa nating save long enisamting.” Olketa no savve lovem or heitim narawan, and ‘taem olketa go long ples blong man dae [“grev,” NW], bae olketa no waka, o tingting, o garem save, o garem waes [“wisdom,” NW].’ (Readim Eklesiastes 9:5, 6, 10.) And long Psalm 146:4 hem sei taem man hem dae “tingting bilong hem” (NW) dae tu.
WANEM JESUS TALEM ABAOTEM MAN WEA DAE
Jehovah wakem iumi olketa man for laef olowe long earth
7. Jesus hem sei man wea dae hem hao?
7 Taem fren bilong Jesus, Lazarus hem dae, Jesus sei long olketa disaepol: “Fren bilong iumi Lazarus hem sleep nao.” Jesus no minim Lazarus hem rest nomoa, bikos bihaen hem sei: “Lazarus hem dae nao.” (John 11:11-14) So Jesus sei man wea dae hem olsem hem sleep. Hem no sei Lazarus go long heven or hem go stap long eni ples witim samfala long famili bilong hem wea dae finis. And hem no sei tu Lazarus gohed safa long hellfire, or hem born moa olsem narafala man or animal. Bat hem sei Lazarus hem olsem man wea deepim sleep. Olketa nara scripture storyim man wea dae hem olsem hem deepim sleep. Bible sei bihaen olketa killim dae Stephen “hem sleep nao.” (Acts 7:60, footnote) Aposol Paul tu sei samfala Christian wea dae finis “olketa sleep.”—1 Corinth 15:6, footnote.
8. Hao nao iumi savve God no wakem iumi olketa man for dae?
8 Waswe, Jehovah wakem Adam and Eve for laef lelebet taem nomoa then dae tu? Nomoa! Jehovah wakem tufala for laef olowe and for garem gudfala health. Jehovah wakem iumi olketa man witim feeling for laek laef olowe. (Ecclesiastes 3:11, NW) Olketa dadi and mami no laek for lukim pikinini bilong olketa kamap olo and dae. Jehovah tu garem sem feeling abaotem iumi. Bat sapos God wakem iumi for laef olowe, why nao iumi dae?
WHY NAO IUMI DAE?
9. Why nao datfala komand wea Jehovah givim long Adam and Eve hem no hard nomoa for obeyim?
9 Long garden bilong Eden, Jehovah sei long Adam: “Olketa tri long ples ya, yu save kaikaim frut blong olketa. Bat wanfala tri nomoa hemi stap wea i tambu fo yu kaikaim frut blong hem. Hem nao tri ya wea frut blong hem save givim yu save long olketa wei wea i gud an olketa wei wea i nogud [“tree wea piksarem wei for savve long gud samting and nogud samting,” NW]. Tri ya, sapos yu kaikaim frut blong hem, bae yu dae nao long sem de wea yu kaikaim.” (Jenesis 2:9, 16, 17) Datfala komand hem no hard nomoa for obeyim, and Jehovah hem garem raet for talem Adam and Eve samting wea gud and samting wea nogud. Sapos tufala obeyim Jehovah, datwan showimaot tufala respectim position bilong Jehovah. And tu, tufala bae showimaot tufala tinghae long evri samting wea Jehovah givim long tufala.
10, 11. (a) Wanem samting nao Satan talem for switim Adam and Eve? (b) Why nao iumi savve sei Adam and Eve savve nomoa samting wea tufala duim hem rong?
10 Sorre samting nao, Adam and Eve disaed for no obeyim Jehovah. Satan sei long Eve: “?Waswe. Hemi tru wea God hemi bin talem yutufala fo no kaikaim frut blong evri tri long gaden ya?” Eve sei: “Nomoa ya. Mitufala save kaikaim frut blong olketa tri long ples ya, bat wanfala nomoa wea hemi stap long midol long ples ya nao mitufala no kaikaim frut blong hem. God hemi stopem mitufala fo no kaikaim o tasim frut blong hem. An hemi talem sapos mitufala brekem tambu ya, bae mitufala dae.”—Jenesis 3:1-3.
11 Satan sei long Eve: “Yutufala no save dae. Hemi talem olsem bikos hemi save finis sapos yutufala kaikaim frut ya, bae ae blong yutufala i open nao, an bae yutufala kamap olsem hem, wea bae yutufala save long olketa wei wea i nogud an olketa wei wea i gud [“savve long gud and nogud samting,” NW].” (Jenesis 3:4-6) Satan laekem Eve for tingse hemseleva savve disaedem samting wea gud and samting wea nogud. Then hem laea long Eve and sei nomata hem no obeyim Jehovah bae hem no dae. So Eve kaikaim frut bilong datfala tree and hem givim long Adam and hem tu kaikaim datfala frut. Adam and Eve savve Jehovah stopem tufala for no kaikaim frut bilong datfala tree. From tufala duim datwan, tufala no obeyim wanfala komand wea klia and no hard nomoa for obeyim. And tu, tufala no respectim Dadi bilong tufala long heven wea lovem tufala. Tufala savve wanem tufala duim hem rong!
12. Why nao hem barava sorre samting for Adam and Eve disobeyim Jehovah?
12 Hem barava sorre samting for firstfala dadi and mami bilong iumi for no respectim God wea wakem tufala! Tingim sapos iu waka hard for lukaftarem and trainim son and dota bilong iu then tufala againstim iu and duim difren samting from wanem iu laekem tufala for duim, hao nao bae iu feel? Datwan hem mas barava brekem heart bilong iu!
God wakem Adam from graon, and hem go bak long graon
13. Taem Jehovah sei ‘bae yu gobaek moa long graon,’ wanem nao hem minim?
13 Taem Adam and Eve disobeyim Jehovah, tufala misstim chance for laef olowe. Jehovah sei long Adam: “Mi bin wakem yu long graon ya, an bae yu gobaek moa long hem.” (Readim Jenesis 3:19.) Datwan minim Adam bae hem kamap graon moa, olsem long taem wea God no wakem hem yet. (Jenesis 2:7) Bihaen Adam sin, hem dae and hem nomoa nao.
14. Why nao iumi dae?
14 Sapos Adam and Eve obeyim God, tufala bae still laef distaem. Bat taem tufala no obeyim God, tufala sin, and gogo tufala dae nao. Sin hem olsem wanfala nogud sik wea iumi kasem from firstfala dadi and mami bilong iumi. Iumi evriwan born witim sin, and datwan nao mekem iumi dae. (Rome 5:12) Bat datwan hem no plan bilong God for iumi olketa man. God no laekem iumi for dae, and Bible sei dae hem wanfala “enemy.”—1 Corinth 15:26.
TRUTH HEM MEKEM IUMI FREE
15. Hao nao truth long Bible abaotem olketa wea dae finis hem mekem iumi free?
15 Truth long Bible hem mekem iumi free from staka biliv bilong pipol wea no stret abaotem man wea dae finis. Iumi lanem long Bible olketa wea dae finis no feelim eni pain or feel sorre. Iumi no savve story witim olketa, and olketa no savve story witim iumi tu. Iumi no savve helpem olketa, and olketa tu no savve helpem iumi. Olketa no savve spoelem iumi, so iumi shud no fraetem olketa. Bat staka religion sei man wea dae finis hem go stap long nara ples and olketa sei sapos iumi laek helpem man wea dae finis iumi savve givim selen long olketa priest or long olketa nara bigman long church. Bat taem iumi savve tru samting wea Bible teachim abaotem olketa wea dae finis, iumi kamap free from olketa biliv olsem wea no stret.
16. Wanem laea teaching nao staka religion teachim abaotem olketa wea dae finis?
16 Satan iusim olketa false religion for laea long iumi and for mekem iumi tingse olketa wea dae finis olketa still laef yet. Olsem example, samfala religion teachim bihaen man hem dae, soul or spirit bilong hem gohed for laef long nara ples. Waswe, religion bilong iu hem teachim datwan, or hem teachim iu samting wea Bible talem abaotem olketa wea dae finis? Satan iusim olketa laea teaching for mekem pipol no worshipim Jehovah.
17. Why nao datfala teaching wea sei pipol bae bone long hellfire hem barava spoelem Jehovah?
17 Samting wea staka religion teachim abaotem olketa wea dae finis hem barava no stret. Olsem example, samfala sei pipol wea duim nogud samting bae gohed for bone long hellfire for olowe. Kaen laea teaching olsem hem barava spoelem Jehovah. Hard tumas for Jehovah duim samting olsem for mekem pipol safa! (Readim 1 John 4:8.) Hao nao tingting bilong iu abaotem dadi wea bonem hand bilong pikinini bilong hem long fire for panisim hem? Maet bae iu sei man olsem hem krangge and raf tumas. Bae iu no laek for savve long hem. Satan laekem iumi for tingse Jehovah hem kaen man olsem!
18. Why nao iumi shud no fraetem olketa wea dae finis?
18 Samfala religion sei bihaen man dae hem savve change and kamap wanfala spirit. Olketa sei iumi mas respectim olketa spirit and hem fitim for iumi fraetem olketa bikos olketa savve helpem iumi or spoelem iumi. Staka pipol nao bilivim datfala laea teaching. From pipol fraetem olketa wea dae finis, olketa worshipim olketa and no worshipim Jehovah. Hem gud for no forgetim olketa wea dae finis no savve tingim or feelim eni samting, so iumi shud no fraetem olketa. Jehovah nao wakem iumi. Hem nao trufala God and iumi shud worshipim hem nomoa.—Revelation 4:11.
19. Wanem gud samting nao iumi kasem taem iumi savve long truth abaotem pipol wea dae finis?
19 Taem iumi savve long truth abaotem pipol wea dae finis, iumi free from olketa laea teaching bilong olketa false religion. And tu, datwan helpem iumi for minim olketa nambawan samting wea Jehovah promis for duim long future.
20. Wanem nao bae iumi lanem long nextfala chapter?
20 Long bifor, Job wea hem faithful long God, hem sei: “?Waswe, sapos man hemi dae, bae hemi save laefbaek moa?” (Job 14:14) Waswe, man wea dae finis fit for laef bak moa? Ansa wea God talem long Bible hem barava interesting. Bae iumi lanem datwan long nextfala chapter.
a For savve moa abaotem diswan, lukim Endnote 17 and 18.
-
-
Olketa wea Dae Finis Bae Laef Bak!Wanem Nao Iumi Savve Lanem Long Bible?
-
-
CHAPTER 7
Olketa wea Dae Finis Bae Laef Bak!
1-3. Wanem samting nao mekem iumi evriwan olsem iumi no wei nao, and wanem nao Jehovah bae duim for helpem iumi?
TINGIM diswan. Olketa putim iu long prison for wanfala crime wea iu nating duim nomoa. And bae iu laeftaem nao. Luk olsem iu no garem eni hope, and iu no wei nao. Bat taem iu tingse iu barava no wei nao, iu faendaot wanfala man hem stap wea garem paoa for aotem iu from prison, and hem promis bae hem helpem iu! Hao nao bae iu feel?
2 Dae hem mekem iumi evriwan no garem eni hope and hem olsem iumi no wei nao. Nomata hu nao iumi or wanem nao iumi duim, iumi evriwan bae dae nomoa. Iumi no savve ranawe from dae. Bat Jehovah garem paoa for mekem iumi free from dae. And hem promis bae hem finisim “lastfala enemy,” wea hem nao “dae.”—1 Corinth 15:26.
3 Long datfala taem bae iu hapi tumas bikos bae iu no wari nao abaotem dae! Jehovah bae no finisim dae nomoa bat hem bae mekem olketa wea dae finis for laef bak tu. Tingim olketa gud samting wea bae iu kasem bikos long datwan. Hem promis olketa wea dae finis bae “laefbaek moa.”—Aesaea 26:19.
TAEM WANFALA LONG FAMILI OR FREN HEM DAE
4. (a) Wanem nao savve comfortim iumi taem wanfala long famili or fren hem dae? (b) Hu nao samfala gud fren bilong Jesus?
4 Taem wanfala long famili or fren hem dae, iumi savve sorre tumas. Iumi feel olsem iumi no wei nao and iumi no savve duim eni samting for mekem hem laef bak. Bat Bible savve comfortim iumi. (Readim 2 Corinth 1:3, 4.) Bae iumi storyim wanfala example wea showimaot Jehovah and Jesus barava laekem tumas for mekem pipol wea dae finis for laef bak. Taem Jesus stap long earth, staka taem hem savve go visitim Lazarus and tufala sista bilong hem, Martha and Mary. Thrifala hia olketa gud fren bilong Jesus. Bible sei: “Jesus hem lovem Martha witim sista bilong hem, and Lazarus tu.” Bat gogo wanday Lazarus hem dae.—John 11:3-5.
5, 6. (a) Wanem nao Jesus duim taem hem lukim famili and olketa fren bilong Lazarus olketa sorre? (b) Taem iumi savve Jesus minim feeling bilong iumi abaotem dae, hao nao datwan comfortim iumi?
5 Jesus hem go for comfortim Martha and Mary. Taem Martha herem Jesus hem kakam, hem go for meetim hem aotsaed long taon. Martha hapi for lukim Jesus, bat hem sei: “Sapos iu long hia, hard for brata bilong mi dae.” Long tingting bilong Martha, Jesus no savve helpem nao brata bilong hem. Then Jesus lukim Mary, wea hem tu gohed for krae. Taem Jesus lukim tufala sorre tumas, hem tu sorre tumas and hem krae. (John 11:21, 33, 35) Datwan showimaot hem minim sorre feeling wea iumi kasem taem wanfala long famili or fren hem dae.
6 Taem iumi luksavve Jesus hem minim feeling bilong iumi, datwan comfortim iumi. Jesus barava showimaot olketa wei bilong Dadi bilong hem. (John 14:9) Jehovah garem paoa for finisim dae for olowe, and klosap nao bae hem duim datwan.
“LAZARUS, IU KAMAOT!”
7, 8. Why nao Martha no laekem olketa for aotem ston wea satem cave wea olketa putim body bilong Lazarus insaed, bat wanem nao Jesus duim?
7 Taem Jesus kasem cave wea olketa putim body bilong Lazarus insaed, hem lukim olketa satem witim wanfala big ston. Jesus sei: “Iufala aotem ston hia.” Bat Martha no laekem olketa for duim datwan. Fofala day nao hem go pas finis bihaen olketa putim body bilong Lazarus insaed datfala cave. (John 11:39) Martha no savve wanem Jesus redi for duim.
Famili and olketa fren bilong Lazarus hapi fogud taem hem laef bak!—John 11:38-44
8 Jesus sei long Lazarus: “Iu kamaot!” Next samting wea happen hem mekem Martha and Mary barava sapraes. “Datfala man wea dae finis hem kamaot nao. Kaleko wea olketa pasolem long leg and hand and raonem feis bilong hem, hem stap yet.” (John 11:43, 44) Lazarus laef bak nao! Hem kam bak long olketa famili and fren bilong hem. Olketa savve hagem hem and story witim hem. Datwan hem spesol mirakol! Jesus mekem Lazarus for laef bak.
“SMOL GELE, ‘IU GETAP!’”
9, 10. (a) Hu nao givim paoa long Jesus for mekem pipol wea dae for laef bak? (b) Why nao olketa story long Bible abaotem pipol wea dae then olketa laef bak hem encouragem iumi?
9 Waswe, Jesus iusim paoa bilong hem nao for mekem olketa wea dae for laef bak? Nomoa. Bifor Jesus mekem Lazarus for laef bak, hem prea long Jehovah and Jehovah givim hem paoa for duim datwan. (Readim John 11:41, 42.) Jesus mekem olketa narawan tu for laef bak. Bible story abaotem wanfala gele wea 12 year wea barava sik big. Dadi bilong gele ia, Jairus, hem wari tumas so hem go askem Jesus for healim gele bilong hem. Hem nomoa wanfala pikinini bilong Jairus. Taem hem story yet witim Jesus, samfala man kam and sei long hem: “Gele bilong iu dae finis! Iu no mekem Teacher hia hard waka moa for go long hem.” Bat Jesus sei long Jairus: “Iu no wari, showimaot faith nomoa, and gele bilong iu bae gud bak moa.” Then hem go witim Jairus long haos bilong hem. Taem olketa klosap kasem haos, Jesus lukim and herem pipol krae. Jesus sei long olketa: “Iufala no krae. Gele hia hem no dae, hem sleep nomoa ia.” Maet dadi and mami bilong datfala gele laek for savve why nao Jesus tok olsem. Jesus talem evriwan for go aotsaed and hem witim dadi and mami bilong datfala gele go insaed rum wea gele hia leidaon insaed. Jesus holem hand bilong datfala gele and sei long hem: “Smol gele, ‘Iu getap!’” Taem datfala gele getap and start for wakabaot masbi mami and dadi bilong hem barava hapi fogud! Jesus mekem gele bilong tufala for laef bak. (Mark 5:22-24, 35-42; Luke 8:49-56) Start long datfala taem tufala no savve forgetim samting wea Jehovah and Jesus duim for tufala.a
10 Olketa wea Jesus mekem olketa laef bak olketa dae moa bihaen. Bat taem iumi readim samting wea kasem olketa, datwan encouragem iumi and mekem iumi garem hope. Jehovah laekem tumas for mekem pipol wea dae for laef bak, and hem bae duim datwan.
WANEM IUMI LANEM FROM OLKETA STORY HIA
Aposol Peter mekem Dorcas for laef bak.—Acts 9:36-42
Elijah mekem son bilong wanfala widow woman for laef bak.—Fas Kings 17:17-24
11. For fitim wanem Eklesiastes 9:5 storyim, Lazarus hem hao taem hem dae?
11 Bible talem stret “olketa hu i dae finis, olketa nating save long enisamting.” Hem nao samting wea happen long Lazarus. (Eklesiastes 9:5) Taem Lazarus dae Jesus sei Lazarus hem sleep nomoa. (John 11:11) Taem Lazarus long grev hem “nating save long enisamting.”
12. Wanem nao mekem iumi bilivim story abaotem Lazarus hem tru story?
12 Staka pipol nao lukim taem Jesus mekem Lazarus laef bak. Nomata pipol wea heitim Jesus tu savve hem duim datfala mirakol. From Lazarus hem laef nao, datwan pruvim Jesus nao mekem hem laef bak. (John 11:47) Nara samting tu, staka pipol go for visitim Lazarus, and bikos long datwan olketa bilivim God nao sendem kam Jesus. Olketa enemy bilong Jesus barava kros and olketa plan for killim hem dae and Lazarus tu.—John 11:53; 12:9-11.
13. Wanem nao mekem iumi barava sure Jehovah bae mekem olketa wea dae finis for laef bak?
13 Jesus sei “evriwan wea stap insaed long grev” bae laef bak. (John 5:28) Diswan minim evriwan wea stap long memory bilong Jehovah bae laef bak. Bat for Jehovah duim datwan hem mas rememberim evri samting abaotem each wan wea hem bae mekem hem laef bak. Waswe, Jehovah savve duim datwan? Tingim diswan, staka billion star nao stap long universe. Bible sei Jehovah givim nem long each wan long olketa star hia. (Readim Aesaea 40:26.) Sapos hem savve rememberim nem bilong each star, bae hem no hard nomoa for hem rememberim evri samting abaotem pipol wea hem bae mekem olketa for laef bak. Nara samting tu, from Jehovah nao wakem evri samting, iumi savve hem garem paoa for mekem pipol wea dae finis for laef bak.
14, 15. Wanem nao iumi lanem from toktok bilong Job long Job 14:13-15?
14 Job wea faithful tu bilivim man wea dae finis bae laef bak. Hem sei: “?Waswe, sapos man hemi dae, bae hemi save laefbaek moa?” Then hem sei long Jehovah: “Bae yu kol kam long mi, an bae mi ansarem yu.” Job sei tu: “Bae yu laek fo lukim mi hu yu bin mekem.” Job savve Jehovah barava luk forward long taem wea hem bae mekem olketa wea dae finis for laef bak.—Job 14:13-15.
15 Hao nao iu feel taem iu lanem long Bible olketa wea dae finis bae laef bak? Maet iu ting olsem, ‘Waswe, olketa long famili and olketa fren bilong mi wea dae finis bae laef bak tu?’ Taem iumi savve Jehovah barava laek for mekem olketa wea dae finis for laef bak, datwan barava comfortim iumi. Distaem bae iumi storyim ansa insaed Bible for tufala kwestin hia: ‘Hu nao bae laef bak? Taem olketa laef bak, wea nao bae olketa stap?’
OLKETA “BAE HEREM TOKTOK BILONG HEM AND LAEF BAK”
16. Long future, laef bilong olketa wea laef bak long earth bae hao?
16 Long bifor, olketa wea laef bak olketa stap moa witim famili and fren bilong olketa long disfala earth. Long future, taem diswan happen, bae hem winim samting wea happen bifor. Why nao olsem? Bikos long future, olketa wea laef bak long earth bae garem chance for laef olowe and no dae moa. And bae olketa laef bak insaed wanfala world wea difren tumas from world distaem. Bae no eni war, no eni crime, and no eniwan bae sik long datfala taem.
17. Hu nao bae laef bak?
17 Hu nao bae laef bak? Jesus sei “evriwan wea stap insaed long grev bae herem toktok bilong hem and laef bak.” (John 5:28, 29) And Revelation 20:13 sei: “Sea hem givim kam olketa wea dae long hem. Dae and grev tu givim kam olketa wea stap long there.” Tru nao, staka billion pipol nao bae laef bak moa. Aposol Paul sei tu “pipol wea raeteous and pipol wea no raeteous” bae laef bak. (Readim Acts 24:15.) Hu nao olketa wea scripture hia storyim?
Long Paradaes, olketa wea dae finis bae laef bak and stap moa witim famili and fren bilong olketa
18. Hu nao “pipol wea raeteous” wea bae laef bak?
18 “Pipol wea raeteous” hem olketa wea faithful for worshipim Jehovah wea olketa laef bifor Jesus kam long earth. Samfala long olketa hia wea bae laef bak long earth nao hem Noah, Abraham, Sarah, Moses, Ruth, and Esther. Iu savve read abaotem story bilong olketa hia long Hebrew chapter 11. Waswe long olketa wea faithful for worshipim Jehovah distaem wea olketa dae? Olketa tu “raeteous” so olketa bae laef bak.
19. Hu nao “pipol wea no raeteous,” and wanem chance nao Jehovah bae givim long olketa?
19 “Pipol wea no raeteous” hem staka billion pipol wea no garem chance for savve long Jehovah. Nomata olketa dae, Jehovah nating forgetim olketa. Bae hem mekem olketa for laef bak, and olketa bae garem chance for lane abaotem hem and worshipim hem.
20. Why nao samfala bae no laef bak?
20 Waswe, datwan minim evriwan wea dae bae laef bak? Nomoa. Jesus sei samfala pipol bae no laef bak. (Luke 12:5) For samwan laef bak or nomoa, hu nao bae disaedem datwan? Jehovah nao bae judgem evriwan, and hem givim paoa tu long Jesus for “judgem olketa wea laef and olketa wea dae finis.” (Acts 10:42) Olketa wea wicked and no willing for changem nogud wei bilong olketa bae no laef bak.—Lukim Endnote 19.
OLKETA WEA LAEF BAK FOR GO LONG HEVEN
21, 22. (a) Olketa wea laef bak for go long heven bae garem wanem kaen body? (b) Hu nao first wan wea laef bak and go long heven?
21 Bible storyim tu samfala pipol bae laef bak for go long heven. Taem samwan laef bak for go long heven, hem bae no garem body olsem man long disfala earth. Hem bae laef bak olsem spirit and go long heven.
22 Jesus nao first wan wea laef bak and go long heven. (John 3:13) Thrifala day bihaen olketa killim dae Jesus, Jehovah mekem hem laef bak. (Psalm 16:10, NW; Acts 13:34, 35) Taem Jesus laef bak, hem no garem body olsem man long disfala earth. Aposol Peter sei Jesus “hem man taem olketa killim hem dae, bat hem wanfala spirit taem God mekem hem laef bak.” (1 Peter 3:18) Jesus laef bak olsem wanfala spirit wea garem bigfala paoa! (1 Corinth 15:3-6) Bat Bible sei samfala narawan tu bae laef bak for go long heven.
23, 24. Hu nao datfala “smol sekson” wea Jesus story abaotem, and haomas pipol nao insaed datfala sekson?
23 Bifor Jesus dae, hem talem olketa faithful disaepol bilong hem: “Mi go for redyim ples for iufala.” (John 14:2) Datwan minim samfala long olketa follower bilong hem bae laef bak and stap witim hem long heven. Haomas follower bilong hem nao bae go long heven? Jesus sei wanfala “smol sekson” nomoa bae go long heven. (Luke 12:32) Aposol John storyim namba bilong sekson hia taem hem lukim Jesus “hem standap antap long Maunt Zion [long heven].” And “olketa narawan tu standap witim hem. Namba bilong olketa hem 144,000.”—Revelation 14:1.
24 Wanem taem nao olketa 144,000 Christian hia bae laef bak? Bible storyim olketa hia bae laef bak bihaen Christ start for rul olsem king long heven. (1 Corinth 15:23) From Christ hem rul long heven distaem, klosap evriwan bilong datfala 144,000 wea dae olketa laef bak and go long heven finis. Samfala wea laef yet distaem, bae olketa go long heven stretawe bihaen olketa dae. And long future, staka billion pipol tu bae laef bak insaed Paradaes long disfala earth.
25. Wanem nao bae iumi lanem long next chapter?
25 Klosap nao, no eniwan bae dae, and Jehovah bae finisim dae for olowe! (Readim Aesaea 25:8.) Bat wanem nao olketa wea go long heven bae duim long there? Bible storyim olketa hia bae rul witim Jesus insaed Kingdom bilong God. Bae iumi lanem moa samting abaotem datfala Kingdom long next chapter.
a Bible storyim tu olketa narawan wea laef bak hem olketa wea young, olo, man, woman, Israelite, and olketa from difren ples. Olketa story hia stap long Fas Kings 17:17-24; Mektu Kings 4:32-37; 13:20, 21; Matthew 28:5-7; Luke 7:11-17; 8:40-56; Acts 9:36-42; 20:7-12.
-