Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w10 10/1 pp. 4-7
  • Why Nao Pipol Changem Tingting Bilong Olketa Abaotem Sin?

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Why Nao Pipol Changem Tingting Bilong Olketa Abaotem Sin?
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2010
  • Subheding
  • Olketa Nara Article
  • Waswe, Iumi Really Kasem Sin From Adam and Eve?
  • Waswe, Samting wea Man Min for Duim Hem Sin?
  • Pipol No Laek Followim Olketa Stretfala Wei
  • Religion Teachim Nomoa Wanem Pipol Laekem
  • Tru Samting Abaotem Sin
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2010
  • Waswe, Sin Hem No Serious Samting Nao?
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2010
  • Wat Nao Sin?
    Ansa for Olketa Bible Kwestin
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2010
w10 10/1 pp. 4-7

Why Nao Pipol Changem Tingting Bilong Olketa Abaotem Sin?

“PIPOL distaem no laekem idea hao iumi sinner bikos long sin wea firstfala man and woman duim. And olketa no laekem idea abaotem sin tu. . . . Maet pipol olsem Adolf Hitler and Josef Stalin nao duim sin, bat iumi olketa narawan innocent nomoa.”​—⁠The Wall Street Journal.

Datfala toktok showimaot pipol distaem no ting long sin olsem serious samting. Bat why nao olsem? Why nao pipol changem tingting bilong olketa abaotem sin? Wanem samting abaotem sin nao pipol no laekem distaem?

Tufala samting wea mekem pipol for sin nao, hem sin wea iumi kasem from Adam and Eve and sin wea iumiseleva duim. Sin wea iumi kasem from Adam and Eve hem samting wea iumi born kam witim and hard for iumi changem, bat nara sin hem samting wea iumiseleva nao min for duim. Bae iumi storyim tufala samting hia.

Waswe, Iumi Really Kasem Sin From Adam and Eve?

Bible sei sin hem kasem evriwan long world bikos Adam and Eve nao sin. So taem iumi born, iumi evriwan no perfect. Bible sei: “Evri samting wea no stret hem sin.”​—⁠1 John 5:​17.

Bat staka pipol wea go long church no minim or no acceptim idea hao iumi born kam witim sin bikos long sin wea firstfala man and woman duim and for iumi kasem blame for samting wea iumi no duim. Edward Oakes, wanfala man wea studyim religion sei “staka pipol sapraes or shame taem church talem olketa for luksavve man savve duim sin, olketa narawan nating bilivim datwan, and samfala sei olketa bilivim datwan and bae trae hard for no sin bat wanem olketa duim no showimaot datwan.”

Wanfala samting wea mekem hem hard for pipol acceptim idea hao iumi kasem sin from Adam and Eve hem bikos long wanem olketa church teachim abaotem datwan. Olsem example, long datfala Council of Trent (1545-​1563), church againstim eniwan wea sei olketa baby no need for baptaes for kasem forgiveness for sin bilong olketa. Olketa man wea studyim religion sei sapos wanfala baby dae bat hem no baptaes, hem hard for go long heven bikos hem no kasem forgiveness for olketa sin bilong hem. Bat John Calvin, wanfala bigman bilong religion, teachim nara samting. Hem sei olketa baby ‘sin finis taem olketa insaed bele bilong mami bilong olketa.’ Long tingting bilong hem, ‘sin wea olketa baby born kam witim hem big tumas and God barava heitim.’

Long tingting bilong staka pipol, olketa baby innocent nomoa and hem bae no stret for olketa man sei olketa baby shud safa bikos long sin wea olketa born kam witim. So hem isi for luksavve why olketa samting hia wea church teachim mekem pipol for no laek acceptim hao iumi kasem sin from Adam and Eve. Samfala bigman long church tu sei hem hard for judgem olketa baby wea no baptaes for bone long hell taem olketa dae. Long tingting bilong olketa, wanem bae happen long olketa baby wea no baptaes hem samting wea church konfius long hem. Catholic Church teachim for staka year hao olketa baby wea no baptaes wea innocent bae stap long Limbo, nomata olsem, datfala idea no kamap wanfala main teaching bilong Catholic Church.a

Nara samting wea mekem plande pipol no bilivim iumi kasem sin from Adam and Eve hem bikos long mek-19 century olketa savveman, scientist, and olketa wea studyim religion start for kwestinim sapos olketa samting wea Bible storyim hem tru or nomoa. Teaching bilong Charles Darwin abaotem evolution mekem pipol no bilivim story abaotem Adam and Eve. From diswan, staka pipol tingse Bible hem buk wea storyim tingting and kastom bilong olketa man wea raetem and hem no message from God.

So waswe, iumi really kasem sin from Adam and Eve? Sapos olketa bigman long church mekem pipol no bilivim Adam and Eve stap bifor, diswan bae mekem olketa no bilivim story abaotem firstfala sin tu. Nomata samfala agree evri man long world no perfect, olketa sei disfala idea abaotem firstfala sin hem olsem iumi sei, iumi no perfect.

So sapos long tingting bilong pipol disfala story abaotem firstfala sin hem no happen, waswe long sin wea iumiseleva duim?

Waswe, Samting wea Man Min for Duim Hem Sin?

Taem pipol tingim wanem nao sin, plande tingim Tenfala Komandment wea sei man mas no killim dae narawan, no duim adultery, no garem feeling for laek durong, no duim sex bifor marit, no steal, and samfala samting moa. Olketa church teachim hao sapos man duim olketa samting hia and no repent bifor hem dae bae hem bone olowe long hell.b

Catholic Church teachim hao sapos man no laek go long hell, hem mas talemaot olketa sin bilong hem long priest, bikos church sei priest nao garem paoa for forgivim sin bilong hem. Bat staka Catholic distaem no duim confession, absolution, and penance. Wanfala report long Italy sei winim 60 percent long olketa Catholic long there no duim confession distaem.

Samting wea olketa church teachim abaotem sin and nogud samting wea kamaot from datwan, nating stopem pipol for duim sin. Staka pipol wea go long church no bilivim olketa sin wea iumi storyim finis hem rong. Olsem example, samfala sei sapos man and woman agree for duim sex and datwan no spoelem narawan, bae hem olraet nomoa!

Maet wanfala reason why pipol tok olsem hem bikos olketa no barava bilivim wanem olketa lanem abaotem sin. Tru tumas, staka sei hem hard for bilivim hao God wea lovem pipol bae laek mekem olketa man wea sin bone olowe long hell. And maet hem nao why staka no tingim sin hem serious samting distaem. Bat olketa nara samting tu mekem pipol for ting olsem.

Pipol No Laek Followim Olketa Stretfala Wei

Long tu-thri handred year wea go pas, tingting and wei bilong pipol hem barava change. From pipol lukim tufala world war happen, olketa nara war kamap, and pipol killim dae olketa nara tribe, datwan mekem staka no sure sapos man need for followim stretfala wei or nomoa. Olketa ask olsem: ‘From staka samting change and laef hem difren, waswe, hem stret for iumi mas followim olketa wei from bifor kam wea nating fitim distaem?’ Staka pipol distaem sei hem barava no fitim. Olketa sei pipol need for lusim olketa oldfala wei and kastom from bifor and gohed lane mekem olketa fit for duim eni samting wea olketa laekem.

Kaen tingting olsem mekem pipol for no followim olketa stretfala wei wea God hapi long hem. Long staka kantri long Europe, samfala pipol nomoa go long church. Staka pipol no bilivim eni samting distaem, and staka narawan no agree witim olketa teaching bilong church and sei olketa teaching hia nating mek sense. Long tingting bilong pipol, sapos olketa man kamap seleva nomoa and no eni God stap, datwan minim iumi man no sin bikos no eni standard stap wea showimaot iumi sin taem iumi no followim datwan!

Staka distaem sei hem no wanfala sin for duim sex bifor marit. Olketa ting olsem bikos wei for duim sex hem wanfala wei for man and woman showimaot tufala lovem each other. From staka difren kaen contraceptive stap for mekem woman no babule and for pipol no kasem olketa nogud sik, datwan tu mekem pipol for no duim stret samting distaem. Pipol no followim olketa wei wea God laekem. Staka distaem ting hem normal samting nomoa for duim sex bifor olketa marit.

Religion Teachim Nomoa Wanem Pipol Laekem

Newsweek magasin storyim tru samting wea happen long America distaem. Hem sei: “Staka bigman long church preachim nomoa wanem pipol laek herem for mekem pipol kam long church.” Sapos olketa talem pipol for garem olketa gudfala wei, olketa wari nogud datwan mekem pipol lusim church bilong olketa. Pipol no laek herem olketa bigman talem olketa for hambol, kontrolem olketa seleva, and for olketa mas followim konsens bilong olketa and repent from sin wea olketa duim. Dastawe olsem Chicago Sun-Times talem, staka church “start for preachim message wea olketa tingse hem followim teaching bilong Christ, bat hem followim wanem ‘man seleva’ nao laekem [and] no followim olketa gospel.”

From pipol garem tingting olsem, staka church no teachim pipol abaotem God and wanem God laekem iumi for duim, bat olketa tingim feeling bilong pipol nomoa and teachim samting wea bae mekem olketa hapi. Main goal bilong church hem for provaedem samting wea olketa member long church needim. Olketa religion olsem no followim eni main teaching. The Wall Street Journal sei: “Sapos olketa religion no teachim pipol for garem olketa stretfala wei wea God laekem, wanem nao olketa teachim? Olketa talem pipol sapos olketa ‘kaen long narawan,’ hem inaf nao.”

From datwan, pipol sei eni religion wea teachim samting wea mekem pipol feel gud, hem gud nomoa. The Wall Street Journal sei eniwan wea garem tingting olsem “savve go long eni church wea no stopem olketa for duim wanem olketa laekem and wea no judgem olketa long wanem olketa duim.” Olketa church tu willing for acceptim “eniwan nomoa,” and no strong for talem pipol for garem stretfala wei.

Maet olketa samting hia mekem iumi tingim wanfala profesi wea aposol Paul talem long first century C.E. Hem sei: “Bae hem kasem taem wea pipol bae no laek for herem olketa gudfala teaching, bat olketa bae followim tingting bilong olketa seleva nomoa and lukaotem olketa teacher wea teachim nomoa samting wea olketa laek for herem. Olketa bae no laek for herem samting wea tru.”​—⁠2 Timothy 4:​3, 4.

Olketa bigman long church nating helpem pipol taem olketa sei sin hem no serious samting, no eni samting olsem sin, and taem olketa teachim nomoa wanem pipol ‘laek herem’ winim wei for teachim wanem Bible talem. Kaen message olsem hem no tru and hem spoelem man. Hem mekem pipol no luksavve long wanfala main teaching bilong olketa Christian. Tufala important samting wea Jesus and olketa aposol teachim nao hem abaotem sin and wei for kasem forgiveness. For luksavve long datwan, mifala laekem iu for readim next article.

[Olketa Footnote]

a Limbo hem no teaching wea kam from Bible. Disfala teaching mekem staka pipol konfius, and maet hem nao reason why olketa Catholic catechism no teachim pipol abaotem Limbo distaem. Lukim box “Teaching Long Church wea Barava Change,” long page 10.

b Teaching abaotem hell no kam from Bible. For savve moa, lukim chapter 6, “Wea Nao Olketa wea Dae Finis?,” long buk Wanem Nao Really Samting wea Bible Teachim? wea Olketa Jehovah’s Witness pablisim.

[Piksa long page 7]

Religion wea teachim nomoa wanem pipol laekem nating helpem pipol

[Box long page 6]

Pipol “Ting Nating Nomoa Long Sin Distaem”

▪ “Wanfala big problem long church distaem hem olsem, iumi no tingim iumiseleva ‘sinner’ distaem and no needim God for forgivim iumi. Maet bifor, sin hem wanfala problem, bat iumi ting nating abaotem sin distaem. So nomata church garem ansa for stretem problem abaotem sin, long tingting bilong staka pipol long America, sin hem no wanfala serious problem.”​—⁠John A. Studebaker, Jr., man for raet abaotem religion.

▪ “Pipol sei: ‘Mi laek for garem olketa gudfala wei and mi laekem narawan tu for olsem, bat mi savve mi man nomoa so bae mi duim nomoa wanem mi fit for duim.’ Iumi savve duim samting wea iumi satisfae long hem and tingse hem gud nomoa. Iumi duim gud samting for narawan, bat iumi nating tingim olketa problem wea kamaot from sin.”​—⁠Albert Mohler, president bilong Southern Baptist Theological Seminary.

▪ “Wanem pipol shud shame long hem, hem nao olketa praod long hem [olsem sevenfala sin wea barava nogud]. Olketa dadi and mami encouragem pikinini for praod mekem pikinini feel gud abaotem hemseleva. Samfala man long France wea savve tumas for kuki askem Vatican for sei wei for ova tumas for kaikai and drink hem no wanfala sin. Wei for laekem tumas wanem narawan garem hem showaot long television, niuspepa, and radio. Pipol mekem olketa advertisement for switim pipol for baem samting. Pipol sei hem olraet nomoa for man kros sapos samwan mekem hem feel nogud. Samfala taem mi just laek lesy nomoa.”​—⁠Nancy Gibbs, Time magasin.

[Piksa long page 5]

Staka sei story abaotem Adam and Eve hem no tru

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem