Wastaoa ONLINE LIBRARY
Wastaoa
ONLINE LIBRARY
Solomon Islands Pidgin
  • BIBLE
  • OLKETA PABLIKESON
  • OLKETA MEETING
  • w12 12/15 pp. 14-17
  • Kwestin From Reader

Disfala sekson no garem eni video.

Sorre, disfala video no savve plei distaem.

  • Kwestin From Reader
  • Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
  • Olketa Nara Article
  • Kwestin From Reader
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2000
  • Tinghae Long “Samting wea God Joinim Finis”
    Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah (Study)—2018
Wastaoa wea Talemaot Kingdom Bilong Jehovah—2012
w12 12/15 pp. 14-17

Kwestin From Reader

Bifor mi and waef bilong mi kamap Witness, mitufala duim in vitro fertilization bikos mitufala laek garem pikinini. Mitufala no iusim evri egg wea start for grow (olketa embryo), so olketa long hospital keepim long ice for mifala. Waswe, mifala mas keepim olketa embryo hia or hem olraet for torowem nomoa?

Datwan hem wanfala important kwestin wea hasband and waef need for ting raonem sapos olketa chus for duim in vitro fertilization (IVF). Olketa bae need for ting raonem samfala nara important samting tu. Evri hasband and waef mas ansa long Jehovah long wanem olketa disaed for duim. So hem gud for iumi minim gud wanem nao in vitro fertilization and hao nao olketa duim datwan.

Long 1978 wanfala woman long England nao first woman wea iusim kaen teknik olsem for garem baby. Datfala woman no savve babule bikos Fallopian tube bilong hem blok. Datwan stopem sperm for no kasem egg bilong hem. Olketa doctor tekem egg from datfala woman, putim long glass dish, and iusim sperm bilong hasband for mekem datfala egg start for grow (olketa kolem datwan embryo). Then olketa putim datfala embryo insaed basket bilong pikinini bilong datfala woman. Hem babule nao, gogo hem bornem wanfala baby gele. Bihaen, olketa kolem datfala teknik in vitro (insaed glass dish) fertilization, or IVF.

Wei wea olketa duim IVF hem klosap semsem long evri kantri. Doctor savve givim medicine long waef for mekem ovary bilong hem garem staka egg. Olketa doctor savve askem hasband for nanali for provaedem sperm. Then olketa putim egg and sperm tugeta long laboratory. Maet staka egg kamap embryo. Bihaen wan or tufala day, olketa doctor lukluk gud long olketa embryo for faendem olketa wea healthy and wea luk olsem olketa bae grow gud insaed basket bilong pikinini. Long mek-thri day olketa savve putim tu or thri best embryo insaed basket bilong pikinini bilong datfala waef, mekem nomata sapos samfala embryo dae, maet wanfala gohed laef. Sapos wanfala or winim wanfala embryo gohed laef, hem babule nao.

Bat waswe long olketa nara embryo wea olketa no iusim, wea samfala long olketa maet no healthy? Sapos doctor no duim eni samting kwiktaem, bae olketa embryo hia nogud. Bifor olketa nogud, doctor savve putim olketa embryo long ice. Why nao olsem? Sapos woman no babule long firstaem wea hem duim IVF, maet olketa savve iusim samfala long olketa embryo hia for trae moa, and bae hem no expensive tumas olsem firstaem. Bat datwan mekem samfala important kwestin kamap. Olsem tufala wea raetem kwestin antap, staka hasband and waef no savve wanem for duim witim olketa embryo wea olketa putim long ice. Maet olketa no laekem nara pikinini moa. Maet datfala hasband and waef tufala olo tumas, or no garem inaf selen for trae moa. Maet tufala wari nogud waef garem twin, bikos datwan savve danger for hem.a Or wanem nao bae happen sapos hasband or waef or tufala evriwan dae, or marit moa? Tru nao, hem no isi for disaed wanem for duim witim olketa embryo hia. Dastawe samfala hasband and waef gohed pei for keepim olketa embryo long ice for staka year.

Long The New York Times long 2008, wanfala doctor storyim hao staka wea duim IVF no savve wanem for duim long olketa embryo wea olketa no iusim. Datfala article sei: “Samting olsem 400,000 embryo stap long ice long disfala kantri, and evri day olketa putim samfala moa long ice . . . Olketa embryo savve stap olsem for winim 10-fala year, bat samfala nogud nao taem olketa aotem from ice.” (Mifala mekem italic.) Long tingting bilong samfala Christian datwan hem important point. Why nao olsem?

Olketa Christian hasband and waef wea duim IVF maet ting raonem nara example. Maet wanfala Christian mas disaed wanem for duim taem relative hem gogo for dae, bat olketa doctor iusim machine for mekem body bilong hem gohed laef. From olketa tru Christian tinghae long wanem Exodus 20:13 and Psalm 36:9 talem, olketa tinghae long laef and no hol bak for kasem medical treatment. Awake! magasin bilong May 8, 1974, sei: “Olketa wea followim olketa Bible principle respectim tingting bilong God abaotem laef, followim konsens bilong olketa, and obeyim law bilong gavman, dastawe hard tumas for olketa killim dae man wea sik.” Bat samfala taem machine nomoa mekem body bilong man gohed laef. Long taem olsem olketa famili member nao mas disaed for offem datfala machine or leavim hem gohed nomoa.

Hem tru, datwan hem no sem samting wea hasband and waef wea duim IVF and garem samfala embryo wea stap long ice mas disaedem. Bat maet doctor sei olketa savve chus sapos olketa laek for aotem olketa embryo from ice or nomoa. Ice nomoa keepim olketa embryo hia laef. Sapos olketa embryo no stap long ice, gogo bae olketa nogud nao. Datfala hasband and waef mas disaed sapos konsens bilong tufala bae letem olketa for aotem olketa embryo from ice or nomoa.—Gal. 6:7.

From wanfala hasband and waef chus for duim IVF for garem baby, maet tufala disaed tu for peim kost for gohed keepim olketa embryo long ice, or for iusim olketa moa bihaen. Bat maet nara hasband and waef garem difren tingting. From olketa embryo wea insaed ice no savve gohed laef seleva, maet tufala disaed hem no rong for aotem olketa from ice and torowem. Olketa Christian mas disaed seleva and garem gudfala konsens, and mas tingim konsens bilong narawan tu, bikos olketa mas givim ansa long God for wanem olketa disaedem.—1 Tim. 1:19.

Olketa Christian mas disaed seleva and garem gudfala konsens bikos olketa mas givim ansa long God

Wanfala doctor sei staka hasband and waef “konfius and wari tumas abaotem wanem for duim long olketa embryo wea olketa keepim long ice.” Hem sei tu: “Nomata wanem nao staka hasband and waef disaedem, olketa no hapi long datwan.”

Olketa tru Christian wea tingting for duim IVF mas tingting gud raonem evri samting hia. Bible sei: “Man wea wise hem luksavve long danger and hem haed, bat olketa wea no garem savve gohed nomoa and kasem problem.”—Prov. 22:3, NET Bible.

Olketa Nara Wei wea Pipol Iusim IVF

Bible showimaot samfala wei for iusim IVF hem againstim tingting bilong God. Olsem example, olketa savve putim egg bilong woman witim sperm bilong man wea no hasband bilong hem for wakem samfala embryo. Then datfala woman letem doctor putim samfala embryo hia insaed basket bilong pikinini bilong hem. (Diswan hem samting wea samfala woman wea sleep witim nara woman duim.) Or maet wanfala waef letem doctor putim embryo wea olketa wakem from sperm bilong hasband bilong hem witim egg bilong nara woman insaed basket bilong pikinini bilong hem.

Samfala savve putim olketa embyro insaed basket bilong pikinini bilong waef wea olketa wakem from egg bilong nara woman and sperm bilong nara man. Nara samting wea samfala duim, olketa savve wakem embryo from egg and sperm bilong waef and hasband, then olketa putim samfala embryo hia insaed basket bilong pikinini bilong nara woman for bornem baby for tufala.b

Olketa wea worshipim God no duim olketa samting hia for garem pikinini, bikos olketa tinghae long disfala komand long Bible: “Iu mas no givim sperm bilong iu long waef bilong nara man bikos datwan bae mekem iu no klin.” (Lev. 18:20, 29; Prov. 6:29) Taem embryo start for grow from egg and sperm bilong olketa wea no marit, datwan hem wei for durong, wea Bible kolem por nei’a. Olketa teknik hia iusim olketa private part long rong wei, and hem bigfala sin.—Matt. 5:32; 1 Cor. 5:11; 6:9, 18; Heb. 13:4.

b Awake! magasin bilong March 8, 1993, page 26-27 story abaotem diswan.

Wanfala man and woman wea stap tugeta bat no marit, tufala studyim Bible and laek for baptaes. Bat datfala man no garem pepa wea letem hem for stap long datfala kantri, and gavman bilong datfala kantri no letem man olsem for marit. Waswe, tufala savve saenem datfala pepa wea olketa kolem Declaration Pledging Faithfulness, and then tufala savve baptaes?

Datfala Declaration Pledging Faithfulness no savve stretem problem bilong tufala. For followim wanem Bible talem, tufala mas duim difren samting. For helpem iumi minim why nao olsem, bae iumi storyim wanem nao Declaration Pledging Faithfulness, and wanem taem nao hem fitim for iusim.

Datfala Declaration Pledging Faithfulness hem wanfala pepa wea man and woman saenem front long samfala witness bikos tufala laek for marit bat gavman stopem tufala. (Long daon bae iumi storyim reason why gavman stopem.) Taem tufala saenem datfala pepa tufala promis front long God and olketa man for faithful long each other and for marit enitaem long future sapos gavman letem. From tufala saenem datfala pepa, kongregeson bae ting long tufala olsem tufala marit.

Wanem taem nao hem fitim for iusim datfala Declaration Pledging Faithfulness? For ansarem datfala kwestin, firstaem iumi need for savve long tingting bilong Jehovah abaotem marit and divorce. Jehovah nao startim marit and long tingting bilong hem marit hem holy. Son bilong Hem sei: “No eni man mas aotem samting wea God joinim finis.” (Matt. 19:5, 6; Gen. 2:22-24) Jesus sei moa: “Eniwan wea lusim waef bilong hem and maritim narawan bae spoelem waef bilong hem bikos datwan hem adultery. Bat sapos waef hem durong, hem savve lusim hem.” (Matt. 19:9) Bible storyim wanfala reason nomoa wea hem fitim for hasband and waef divorce. Datwan hem sapos eniwan long tufala hem durong. Olsem example, sapos hasband duim adultery, waef savve disaed for divorcem hem or nomoa. Sapos waef divorcem hasband, waef hem free for marit moa.

Long samfala kantri, especially long bifor, main church long kantri no acceptim wanem Bible talem abaotem divorce. Church sei hem no stret for eniwan divorce. So long samfala kantri wea church garem bigfala paoa, law bilong kantri no letem pipol for divorce, nomata wanfala marit partner durong. Long samfala nara kantri, nomata gavman letem pipol divorce, hem barava no isi and hem savve tek longtaem tumas. Hem olsem church or gavman long olketa kantri hia stopem samting wea God letem pipol for duim.—Acts 11:17.

Olsem example, maet wanfala man and woman stap long kantri wea gavman no letem pipol for divorce or wea hem barava no isi. Sapos tufala duim evri samting wea olketa fit for duim for kasem divorce from wanfala marit partner bifor and Bible sei tufala free for marit tufala savve saenem disfala Declaration Pledging Faithfulness. Organization bilong Jehovah kaen tumas for provaedem disfala pepa for olketa kantri olsem. Disfala pepa hem no for olketa kantri wea gavman letem man for divorce, nomata maet hem expensive or big waka for kasem divorce.

Samfala wea stap long kantri wea man savve kasem divorce laek saenem datfala Declaration Pledging Faithfulness mekem olketa no need for iusim taem and selen bilong olketa for kasem divorce. Bat datwan hem no stretfala reason for iusim disfala pepa.

Tingim moa problem bilong datfala man and woman wea iumi storyim antap. Tufala stap tugeta and laek for marit. Tufala evriwan singol. Bible sei tufala free for marit. Tufala no savve iusim datfala Declaration Pledging Faithfulness bikos datwan hem for pipol wea needim divorce and no savve kasem datwan bikos gavman stopem. Problem bilong tufala hem difren. Datfala man no garem pepa wea letem hem for stap long datfala kantri, so gavman no letem tufala for marit. (Long staka kantri gavman letem man and woman for marit nomata sapos wanfala or tufala evriwan no garem pepa.) So wanem nao tufala savve duim? Maet tufala need for go long nara kantri wea gavman no stopem tufala for marit. Or maet tufala savve marit long kantri wea tufala stap distaem sapos datfala man kasem pepa for stap long datfala kantri.

Tufala fit for duim samting mekem tufala followim wanem Bible talem and obeyim law bilong gavman. (Mark 12:17; Rome 13:1) Sapos tufala marit, maet tufala savve baptaes.—Heb. 13:4.

a Waswe sapos baby long bele hem no normal, or sapos woman bae garem samfala twin? Wei for killim dae baby long bele hem no stret. Staka taem woman wea duim IVF savve garem samfala twin (maet tufala, thrifala, or winim datwan). Staka taem olketa twin savve born early or woman savve lusim staka blood. So maet doctor talem woman wea bae garem samfala twin for killim dae wanfala or samfala long olketa baby hia insaed long bele. Datwan hem semsem witim wei for killim man dae.—Ex. 21:22, 23; Ps. 139:16.

    Solomon Islands Pidgin Pablikeson (1988-2024)
    Log Aot
    Log In
    • Solomon Islands Pidgin
    • Sharem
    • Settings
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Terms of Use
    • Privacy Policy
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Log In
    Sharem