Nikʼaj chik etaʼmanik
Jujun tzij chke ri e tat nan
Ri e tat nan kkaj che ri kalkʼwal kkiloqʼoqʼej ri Jehová xuqujeʼ kkijach ri kikʼaslemal che. ¿Jas kʼu kibʼan che kitoʼik rech kkibʼan kiqasanjaʼ? ¿Jampaʼ kekun ri iwalkʼwal kkibʼan wajun jastaq riʼ che nim ubʼanik?
Ri Jesús xeʼutaq ri utijoxelabʼ rech kekibʼan tijoxelabʼ chke ri winaq re ronojel tinamit y kekitoʼ rech kkibʼan kiqasanjaʼ (Mat. 28:19). Rumal laʼ, rech jun winaq kkunik kubʼan uqasanjaʼ, rajawaxik kux utijoxel ri Cristo. Rech jun winaq kux utijoxel ri Cristo xaq xuwi taj rajawaxik kkojon chrij y kuchʼobʼ ri xukʼut kanoq, xaneʼ xuqujeʼ rajawaxik kunimaj ronojel ri utaqanik. Ri akʼalabʼ, ri alabʼom y ri alitomabʼ xuqujeʼ kekunik kkibʼan wariʼ.
Chiyaʼ jun utz kʼutbʼal chkiwach ri e iwalkʼwal xuqujeʼ cheʼitoʼ rech kkiya ri utaqanik ri Jehová pa kanimaʼ (Deut. 6:6-9). Chikojoʼ ri wuj Kʼaslemal kʼo ta ukʼisik rech kketaʼmaj ri nabʼe taq etaʼmanik re ri Biblia y cheʼitijoj rech kechoman chrij ri e pixabʼ re ri uTzij ri Dios are chiʼ kkichaʼ ubʼanik jastaq pa ri kikʼaslemal. Chikʼutuʼ chkiwach ri kkibʼan che ubʼixik ri kikojonik pa kitzij wi chke ri winaq (1 Ped. 3:15). Ri tijonik, ri utzalaj taq tzij che kibʼij chke, ri ketaʼmanik pa kitukel chrij ri Biblia, ri qʼijilanik pa ri familia, ri e riqbʼal ibʼ y ri e utz taq kachiʼl pa ri congregación keʼutoʼ riʼ rech kkibʼan kiqasanjaʼ y kekʼiy pa ri kikojonik. Xuqujeʼ, chnaʼtaj chiwe che rajawaxik keʼitoʼ che ukojik kimetas rech kkibʼan más pa ri uchak ri Dios.
Proverbios 20:11 kubʼij: «Kumal taq ri e ubʼanoj ketaʼmatajik we ri kʼojol kbʼin rukʼ kolomal». ¿Jas «ubʼanoj» ri awalkʼwal kkʼutuwik che qastzij tajin kubʼan chi ri xukʼut kan ri Jesucristo y che kuya chik kubʼan uqasanjaʼ?
Ri Biblia kubʼij che are chiʼ ri Jesús 12 ujunabʼ are jun akʼal che knimanik (Luc. 2:51). Junam rukʼ, ri ala o ali che kraj kubʼan uqasanjaʼ rajawaxik keʼunimaj ri e utat unan (Hech. 5:29; Col. 3:20). Qastzij wi, che ri iwalkʼwal kʼo jujun taq mul ksach che ubʼanik jujun taq jastaq. Are kʼu rajawaxik che areʼ kukoj uchuqʼabʼ che uterenexik ri ukʼutbʼal ri Jesús y che ri e nikʼaj chik winaq kkichʼobʼ uwach rumal che knimanik.
Xuqujeʼ rajawaxik che ri ala o ri ali kukʼutu che kraj kretaʼmaj más chrij ri Biblia (Luc. 2:46). Chachomaj: «¿La kraj ri walkʼwal kbʼe pa ri e riqbʼal ibʼ xuqujeʼ kubʼan ri chak che kyaʼ che y ri ucomentarios? ¿La utz kril usikʼixik y unikʼoxik uwach ri Biblia?» (Sal. 122:1; Mat. 4:4).
Ri akʼal che tajin kuchomaj kubʼan uqasanjaʼ kukoj uchuqʼabʼ rech kuya pa nabʼe lugar ri jastaq re ri uQʼatbʼal tzij ri Dios (Mat. 6:33). Qas kuchʼobʼo che rajawaxik kutzijoj ri ukojonik chke ri winaq y rajawaxik ta na knaʼtasax che. Kubʼan jalajoj uwach chak re ri Dios. Kkʼix taj kubʼij chke ri rajtijabʼ xuqujeʼ chke ri e rachiʼl pa ri tijobʼal che testigo rech Jehová. Xuqujeʼ, kutijoj ribʼ che ri uchak pa ri riqbʼal ibʼ Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal.
Kukoj uchuqʼabʼ rech chʼajchʼoj ri ukʼaslemal. Rumal laʼ, keʼutzukuj utz taq rachiʼl y utz kubʼan che uchaʼik ri música, ri películas, ri programas re televisión che krilo, ri videojuegos che kubʼano y ri e kʼolbʼal re Internet che kusolij (Prov. 13:20; 1 Cor. 15:33).
E kʼi alabʼom alitomabʼ e kunaq che uloqʼoqʼexik ri kubʼij ri Biblia y e kunaq che ubʼanik kiqasanjaʼ rumal ri kichuqʼabʼ y ri kitobʼanik ri kitat kinan. Are ta bʼaʼ ri Jehová ktewchiʼn ronojel ri kibʼan che kitoʼik ri iwalkʼwal rech kkibʼan ri kiqasanjaʼ che are jun jastaq che nim ubʼanik pa ri ukʼaslemal jun cristiano.
Jujun taq tzij che ri kraj kubʼan uqasanjaʼ
Ri retaʼmaxik ri kubʼij ri Biblia at utoʼm rech kawetaʼmaj uwach ri Dios, kkʼojiʼ akojonik chrij ri kubʼan na y xkʼiy más ri akojonik rech xatkunik xatux publicador no bautizado. Kqabʼij chawe che sibʼalaj utz ri tajin kabʼano (Juan 17:3; Heb. 11:6).
Are chiʼ majaʼ kawetaʼmaj chrij ri Biblia kukʼ ri testigos rech Jehová, weneʼ katbʼe pa jun kojonem o nijun chke ri kojonem utz kawilo. Weneʼ xabʼan jastaq che ri Biblia kubʼij che utz taj. Are kʼu rumal ri akojonik xakʼex akʼuʼx y xanaʼ kʼax pa awanimaʼ rumal ri xabʼan kan nabʼe. Xuqujeʼ xakʼex awibʼ, pa nikʼaj chi tzij, xaxutuj kan ri nabʼe akʼaslemal y qas kawaj kabʼan ri utz kril ri Dios (Hech. 3:19).
Are kʼu, weneʼ at nitzʼ na are chiʼ xawetaʼmaj ri qastzij, junam rukʼ ri Timoteo, y at utoʼm riʼ rech kʼo utz achomanik o abʼantajik y rech keʼabʼan ta nimaʼq taq mak (2 Tim. 3:15). At kunaq che uxutuxik ri itzel taq jastaq che katkitaqchiʼj wi ri awachiʼl y ri e taqchibʼal kariqo paneʼ xaq atukel. Akʼutum ri akojonik are chiʼ aqʼalajisam che katoʼ ri qastzij qʼijilanik y at chʼawinaq chrij ri akojonik. Rumal wariʼ xawaj xatux publicador no bautizado.
Apastaneʼ ri ajunabʼ are chiʼ xawetaʼmaj uwach ri Jehová, weneʼ tajin kachomaj chik che kabʼan ri kebʼ jastaq riʼ: kajach ri akʼaslemal che ri Dios y kabʼan ri aqasanjaʼ. Kqajach ri qakʼaslemal che ri Dios are chiʼ kqabʼij che pa jun chʼawem che xaq xuwi areʼ kqaj kqapatanij pa ronojel ri qakʼaslemal (Mat. 16:24). Tekʼuriʼ kqakʼutu che qajachom chi ri qakʼaslemal che ri Dios are chiʼ kqabʼan ri qaqasanjaʼ (Mat. 28:19, 20). Are chiʼ kqabʼan ri e kebʼ jastaq riʼ, kojux rajchak ri Dios. ¿La ma ta qastzij che are jun nimalaj eqeleʼn wariʼ?
Ri uTzij ri Dios kubʼij che ri Jesús xkʼam bʼi rumal ri uxlabʼixel pa ri chaqiʼj ulew are chiʼ ubʼanom chi ri uqasanjaʼ «rech kkʼambʼejex rumal ri itzel» (Mat. 4:1). Junam rukʼ ri awetaʼmam chi pa ri Biblia, at xuqujeʼ kariq na jujun kʼax, más na are chiʼ abʼanom chi ri aqasanjaʼ (Juan 15:20). Weneʼ kpe koyowal o kkibʼan kʼax chawe ri afamilia o katkiyoqʼ ri awachiʼl pa ri tijobʼal, pa ri achak o ri winaq che xeʼawachilaj ojer (Mat. 10:36). Rumal laʼ, amaqʼel chnaʼtaj chawe ri e utzij ri Jesús riʼ: «Qastzij kinbʼij chiwe, chi konojel ri kiyoʼm kan kachoch, kachalal, kinan, kitat, kixoqil, kalkʼwal o kulew rumal wech in xuqujeʼ rumal kech ri utzalaj taq tzij, ri e areʼ kkikʼam na jun sient je taq waʼ pa taq we qʼij riʼ: kachoch, kachalal, kinan, kalkʼwal, kulew, puneʼ rukʼ riqoj kʼax. Chupam kʼut ri kʼakʼ uwach ulew, kkiriq na ri junalik kʼaslemal» (Mar. 10:29, 30). Paneʼ kariq kʼi kʼax, chakojoʼ ronojel achuqʼabʼ rech kaya ta kan ri Jehová y amaqʼel chanimaj ri utaqanik.
Are chiʼ kawaj kabʼan ri aqasanjaʼ, chabʼij che ri jachal kichak ri jupuq kʼamal bʼe re ri acongregación. Ri e kʼamal bʼe kkil awukʼ ri preguntas che kʼo pa wajun wuj riʼ rech kkilo we katkunik kabʼan ri aqasanjaʼ. Katkunik kamajij unikʼoxik ri preguntas riʼ are chiʼ katijoj awibʼ pa atukel.
Are chiʼ katijoj awibʼ chrij ri preguntas, chasikʼij uwach ronojel ri textos y chatchoman chrij ri kubʼij. Kuya katzʼibʼaj jujun taq jastaq che kajwataj chawe. Are chiʼ ri e kʼamal bʼe ketzijon awukʼ katkunik kakoj ri awuj y kawil ri atzʼibʼam. We qas ta kachʼobʼ jujun chke ri preguntas, chataʼ tobʼanik che ri awajtij o jun chke ri e kʼamal bʼe.
Are chiʼ kaya ubʼixik ri arespuestas, chabʼij rukʼ ri e atzij. Rajawaxik taj che kʼi tzij kabʼij; are utz che xaq xiw kabʼij chrij ri ktaʼ chawe y qas qʼalaj ri kaya ubʼixik. Xuqujeʼ katkunik kakoj jun o kebʼ textos che uqʼalajisaxik ri kabʼij.
We ri e kʼamal bʼe kkilo che majaʼ na kachʼobʼ ri nabʼe taq etaʼmanik re ri Biblia, kkil ri kbʼan che atoʼik rech katkunik kachʼobʼo y kaqʼalajisaj ri kukʼut ri uTzij ri Dios, jeriʼ katkunik kabʼan ri aqasanjaʼ pa jun chi qʼij.
[Jupaj tzij chke ri e kʼamal bʼe: Pa ri e uxaq 208 kopan 212 kʼo wi ri pixabʼ che kchʼaw chrij ri riqbʼal ibʼ kukʼ ri kkaj kkibʼan kiqasanjaʼ].