UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET Watchtower
Watchtower
UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET
Quiché
'
  • '
  • ä
  • Ä
  • BIBLIA
  • E WUJ
  • E RIQB'AL IB'
  • ijwyp kʼutunem 117
  • ¿Jas kubʼan pa ri nukʼaslemal ri redes sociales?

K'o ta video che wajun kʼutunem ri'.

Chakuyu' qamak, ri video ktziji' taj.

  • ¿Jas kubʼan pa ri nukʼaslemal ri redes sociales?
  • Ri alabʼom alitomabʼ kkitaʼ
  • Subtítulo
  • K'utunem che kjunamatajik
  • ¿La kʼo kubʼan ri redes sociales che ri nutiempo?
  • ¿La kʼo kubʼan ri redes sociales che ri nuwaram?
  • ¿La kʼo kubʼan ri redes sociales rukʼ ri kinnaʼo?
  • Ri director re Salud Pública pa Estados Unidos xuya ubʼixik ri kʼax che kuya ri redes sociales chke ri alabʼom alitomabʼ | ¿Jas kubʼij ri Biblia chrij wariʼ?
    Nikʼaj chi kʼutunem
  • Kqachomaj taj che más nim qabʼanik chkiwach ri e nikʼaj chik
    Ri Chajinel, Kutzijoj ri Uqʼatbʼal tzij ri Jehová (Re etaʼmanik) 2020
  • Chatasaʼ awibʼ chrij ri kʼax che kuya ri redes sociales
    Qachak xuqujeʼ qakʼaslemal ri oj cristianos—Wuj re chak (2018)
Ri alabʼom alitomabʼ kkitaʼ
ijwyp kʼutunem 117
Jun ali tajin kril ri ucelular y chunaqaj kʼo jalajoj taq emojis.

RI ALABʼOM ALITOMABʼ KKITAʼ

¿Jas kubʼan pa ri nukʼaslemal ri redes sociales?

¿La kkiya bʼe ri atat anan rech kakoj ri redes sociales? We kkiyaʼo wajun kʼutunem riʼ katutoʼ pa oxibʼ jastaq pa ri akʼaslemal.

Pa wajun kʼutunem kqaya na urespuesta waʼ preguntas riʼ:

  • ¿La kʼo kubʼan ri redes sociales che ri nutiempo?

  • ¿La kʼo kubʼan ri redes sociales che ri nuwaram?

  • ¿La kʼo kubʼan ri redes sociales rukʼ ri kinnaʼo?

  • Ri kkichomaj ri nikʼaj chi alabʼom alitomabʼ

¿La kʼo kubʼan ri redes sociales che ri nutiempo?

Ukojik ri redes sociales kjunamataj rukʼ are chiʼ katbʼe chrij jun kej: we katkun taj kajikʼo are ri kej katjikʼoj bʼik. Xuqujeʼ we kachajij ta awibʼ chuwach ri redes sociales are ketaqan pawiʼ.

«Jujun taq mul kinok pa ri redes sociales y kinchomaj che xa jubʼiqʼ tiempo kwilo are kʼu are chiʼ kinaʼo ya xbʼe ri hora. We kachajij ta awibʼ che ukojik ri redes sociales katkun ta chik kaya kan rilik y kasach ri atiempo chilaʼ» (Joanna).

¿La awetaʼm wariʼ? Ri redes sociales e bʼanom rech amaqʼel kqakojo. Ri kebʼanow ri páginas re internet, ketaʼm che we ri winaq utz kkil jun página y kkikoj kʼi tiempo che rilik, ri taq empresas kkitoj nimaʼq taq pwaq rech kkiya ri kanuncios chupam.

Chachomaj: ¿La kʼi tiempo kinkoj che rilik ri redes sociales? ¿La más utz riʼ we kinkoj waʼ tiempo riʼ che ubʼanik jastaq che kuya utzilal chwe?

Ri katkunik kabʼano. Chachomaj jampaʼ tiempo kakoj che ri redes sociales y katqʼax ta che ri tiempo che xachomaj.

Jalajoj ri ubʼanik ri ukʼaslemal jun ala. 1. Qʼoyol pa ri uchʼat y bʼenaq ukʼuʼx che rilik ri ucelular. 2. Utz kunaʼ ketzʼan che basquet rukʼ ri rachiʼl.

Chachomaj jampaʼ tiempo kakoj che ri redes sociales.

«Xinbʼano che ri nuteléfono kukʼut chnuwach we kʼi chi tiempo tajin kinkoj jun aplicación. Paneʼ kʼax xinriq che ubʼanik wariʼ are kʼu kimik kʼi ta chi tiempo kinkoj che ri redes sociales» (Tina).

Texto re ri Biblia che katutoʼo: Chakojoʼ «taq ri qʼij che ubʼanik ri utz» (Efesios 5:16).

¿La kʼo kubʼan ri redes sociales che ri nuwaram?

Ri e kunanelabʼ kkibʼij che ri alabʼom alitomabʼ rajawaxik kewar ocho horas ronojel taq aqʼabʼ, are kʼu e kʼi chke kkibʼan ta wariʼ. Rumal che kkikoj ri redes sociales pa ri horas che rajawaxik kewarik.

«Are chiʼ majaʼ kinwarik, kwil ri nuteléfono we kʼo jun jastaq chupam che nim ubʼanik, are kʼu kinaʼ taj kqʼax ri tiempo rumal che kinok che rilik ri kipaqabʼam nikʼaj chik pa internet. Tajin kinkoj nuchuqʼabʼ rech kinbʼan ta chi wariʼ» (María).

¿La awetaʼm wariʼ? We xa jubʼiqʼ katwarik wariʼ kuya yabʼil chawe junam rukʼ ansiedad y depresión. Ri especialista re psicología Jean Twenge, xubʼij che ri e winaq che xa jubʼiqʼ tiempo kewarik, amaqʼel kebʼisonik y amaqʼel e kosinaq. Xuqujeʼ xubʼij che «rukʼ ri tiempo» kukʼam lo «kʼaxalaj taq yabʼil che ri chomanik».a

Chachomaj wariʼ: «¿Jampaʼ horas kinwar pa jun aqʼabʼ? ¿La kinmaj rilik ri nuteléfono are chiʼ ya kopan ri hora rech kinwarik?».

Ri katkunik kabʼano. Kaya ta kan ri ateléfono o tablet chanaqaj are chiʼ katwarik. Ri más utz che katkunik kabʼano are chiʼ kebʼ hora na kraj katwarik kawil ta chi teléfono, computadora, tablet o nikʼaj chik. We rajawaxik jun alarma chawe rech aqʼabʼ katwalijik rajawaxik taj che pa ri ateléfono kakoj wi kanoq.

Jalajoj ri ubʼanik ri ukʼaslemal jun ala. 1. Qʼoyol pa ri uchʼat y bʼenaq ukʼuʼx che rilik ri ucelular. 2. Utz kunaʼ ketzʼan che basquet rukʼ ri rachiʼl.

Chayaʼ kan ukojik kebʼ u oxibʼ horas ri redes sociales are chiʼ ya katwarik.

«Jujun taq mul matam chik y ri in kʼa tajin kinwil na jastaq pa ri nuteléfono, are kʼu kwaj kinya kan ubʼanik wariʼ. We kwaj che kkʼojiʼ jun utz nuchomanik rajawaxik kinchoman na chrij ri kinbʼano. Ri kwaj kinbʼano are che chanim kinwarik rech pa ri jun chik qʼij kʼo más nuchuqʼabʼ» (Jeremy).

Texto re ri Biblia che katutoʼo: Qas chawilaʼ na «ri qas utz na ubʼanik» (Filipenses 1:10).

¿La kʼo kubʼan ri redes sociales rukʼ ri kinnaʼo?

Pa jun estudio che xbʼanik, e kʼi chke ri alabʼom alitomabʼ xkibʼij che «amaqʼel kebʼisonik y che kʼo ta jun eyebʼal kikʼuʼx», y weneʼ xa rumal ri redes sociales che kkinaʼ wariʼ. Ri kunanel y psicólogo Leonard Sax kubʼij: «We katkʼojiʼ más tiempo che rilik (utzutzaxik) ri redes sociales, kubʼan chawe che katbʼisonik rumal che kajunamaj awibʼ kukʼ nikʼaj chik».b

«Ri alabʼom alitomabʼ más kqajunamaj qibʼ kukʼ nikʼaj chik, y ri redes sociales kunimarisaj más wajun kʼax riʼ. Weneʼ kʼi horas kqil ri fotos ke ri winaq y kqajunamaj ri qakʼaslemal kukʼ o keqil ri qachiʼl che sibʼalaj kekikotik y kqachomaj che más utz na ri kikʼaslemal ri e areʼ» (Phoebe).

¿La awetaʼm wariʼ? Ri redes sociales ktobʼanik rech kojtzijon kukʼ ri qachiʼl, are kʼu ri más utz are che kojkʼojiʼ kukʼ y kojtzijonik. Ri especialista chrij ri adicción a la tecnología Nicholas Kardaras kubʼij: «Ri tzijonem kukʼ ri qachiʼl pa ri redes sociales kjunamataj ta rukʼ wet qas kojkʼojiʼ kukʼ». Xuqujeʼ kubʼij che ri redes sociales kekun taj kkibʼano che qas kqetaʼmaj uwach jun chi winaq.c

Chachomaj wariʼ: ¿La kinnaʼo che nutukel in kʼolik are chiʼ tajin kinwil ri kkibʼan ri e wachiʼl? Jujun taq mul kinwil pa ri redes sociales che ri wachiʼl sibʼalaj kekikotik; are chiʼ kinjunamaj wibʼ kukʼ, ¿la kinchomaj che kinkikot ta rukʼ ri nukʼaslemal? Are chiʼ kinpaqabʼa jun jastaq pa ri redes sociales, ¿la kinbʼisonik we nijun utz krilo?

Ri katkunik kabʼano: Chakojoʼ achuqʼabʼ rech kawil ta ri redes sociales pa jujun qʼij, pa jun semana o weneʼ jun ikʼ. Chatkʼol más tiempo kukʼ ri awachiʼl y chattzijon kukʼ o cheʼachʼabʼej pa telefono, rech katbʼison ta más y je riʼ katkikotik che kaya kan ri redes sociales pa jun tiempo.

Jalajoj ri ubʼanik ri ukʼaslemal jun ala. 1. Qʼoyol pa ri uchʼat y bʼenaq ukʼuʼx che rilik ri ucelular. 2. Utz kunaʼ ketzʼan che basquet rukʼ ri rachiʼl.

¿La katkunik katkʼojiʼ más tiempo kukʼ ri awachiʼl?

«Are chiʼ kinkoj ri redes sociales xwilo che kinrayij ri kkibʼan ri e nikʼaj chik. Are chiʼ xinchup ri nucuenta xinnaʼo che jetaneʼ xesax jun nimalaj eqaʼn chwij. Y jeriʼ kʼo chi más nutiempo che ubʼanik kʼi jastaq nim kibʼanik» (Briana).

Texto re ri Biblia che katutoʼo: «Chkijujunal rajawaxik chunikʼoj ri ukʼaslemal; kʼateʼ kʼu riʼ kunaʼ ribʼ chi kkikotik, mujunamataj kʼu ribʼ kukʼ juleʼ chik» (Gálatas 6:4).

a Re ri wuj iGen.

b Re ri wuj Why Gender Matters (Por qué el género importa).

c Re ri wuj Niños pantalla, qʼaxem pa jun chi chʼabʼal rumal Helena Guasch.

Ri kkichomaj ri nikʼaj chi alabʼom alitomabʼ

Phoebe.

«Ri redes sociales tajin kresaj kʼi nutiempo y kubʼano che kinbʼisonik. Rumal laʼ, xinya kan ukojik y xwilo che rajawaxik ta chwe. Kimik riʼ kinkikot chik y kʼo kʼi jastaq kinkunik kinbʼano» (Phoebe).

Jacob.

«Pa jun tiempo kinkoj ta ri redes sociales y kinchup ri aplicación, ubʼanik wariʼ kinutoʼ che uchomaxik ri jastaq más nim upatan pa ri nukʼaslemal. Kʼo jastaq che nim ubʼanik y xaq xiw taj in kʼo che rilik ri teléfono» (Jacob).

Sienna.

«Wachanim kinkoj ta ri redes sociales, weneʼ pa ri petinaq kinkoj chi na. Are kwaj che kinkikot pa ri nukʼaslemal are ta kinchoman chrij ri kkibʼan ri nikʼaj chik. Ri redes sociales kubʼan chawe che ksach chawe ri ametas y che katkʼojiʼ ta kukʼ ri qastzij awachiʼl» (Sienna).

Ri xqetaʼmaj: ¿Jas kubʼan pa ri nukʼaslemal ri redes sociales?

  • ¿La kʼo kubʼan ri redes sociales che ri nutiempo? Chachomaj jampaʼ horas kakoj che ri redes sociales y katqʼax ta che ri tiempo che xachomaj.

  • ¿La kʼo kubʼan ri redes sociales che ri nuwaram? Are chiʼ kraj na kebʼ horas katwarik kawil ta ri ateléfono, computadora, tablet o jun chik.

  • ¿La kʼo kubʼan ri redes sociales rukʼ ri kinnaʼo? Kakoj ta ri redes sociales pa jun tiempo y chatkʼol más tiempo kukʼ ri awachiʼl.

    E wuj pa quiché (1993-2025)
    Uk'isik sesión
    Umajixik sesión
    • Quiché
    • Chataqa b'ik
    • Ri qas utz kawilo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ri kta' chawe rech kakojo
    • Keta'max ta ri xatz'ib'aj
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Umajixik sesión
    Chataqa b'ik