UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET Watchtower
Watchtower
UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET
Quiché
'
  • '
  • ä
  • Ä
  • BIBLIA
  • E WUJ
  • E RIQB'AL IB'
  • mwbr19 julio e uxaq 1-8
  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos

K'o ta video che wajun kʼutunem ri'.

Chakuyu' qamak, ri video ktziji' taj.

  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos
  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos (2019)
  • Subtítulo
  • 1-7 RE JULIO
  • 8-14 RE JULIO
  • 15-21 RE JULIO
  • 22-28 RE JULIO
  • 29 RE JULIO KOPAN 4 RE AGOSTO
Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos (2019)
mwbr19 julio e uxaq 1-8

Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos

1-7 RE JULIO

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | COLOSENSES 1-4

«Chqesaj ri ojer qakʼaslemal chqakojoʼ ri kʼakʼ qakʼaslemal»

(Colosenses 3:5-9) Chibʼanaʼ bʼaʼ chi kkam ronojel ri kech ri e utzʼaqatil ri e itzel taq e irayinik ri e rech ri uwach Ulew: chi kʼo jun mamakun kukʼ ixoqibʼ achijabʼ, mawi mubʼan tzʼilalaj taq jastaq, mawi makʼojiʼ urayinik che umakurisaxik ri ucuerpo, mawi mekʼojiʼ itzel taq urayinik, mawi mebʼuyaʼ kʼolbʼal chi ri ranimaʼ keʼurayij taq qʼinomal (are kʼu waʼ ri kiqʼijilaxik ri e diosibʼ). 6 Kumal kʼu we jastaq riʼ kpe ri royowal ri Dios pa kiwiʼ ri winaq ri man keniman taj. 7 Ri ix xibʼan ronojel waʼ nabʼe kanoq pa ri ojer ikʼaslemal. 8 Kimik kʼut, mibʼan chi konojel we jastaq riʼ: Mape iwoyowal, mibʼan ikʼanal, mibʼan etzelal, miwetzʼbʼej kiwach nikʼaj winaq chik, mixyoqʼonik, mibʼij kʼixbʼalalaj taq tzij, 9 mibilaʼ ri man qastzij taj chixoʼl. Iwesam chi kʼu bʼik ri ojer ikʼaslemal xuqujeʼ ri jastaq ri xibʼan nabʼe kanoq.

w11-S 15/3 9, 10 párrs. 12, 13

Chqakojoʼ qachuqʼabʼ chuwach ri ruxlabʼal wajun uwach Ulew riʼ are chqakʼamaʼ re ri Dios

12 ¿La kinkʼut rukʼ ri nubʼantajik ri ruxlabʼal ri Dios, o rech wajun uwach Ulew riʼ? (Chasikʼij uwach Colosenses 3:8-10, 13). Kojkunik kqil ri qas qabʼantajik are chiʼ kojchoman chrij ri kqabʼan chuwach jun jastaq che utz ta kel chqawach. Are chiʼ kqakʼulmaj wariʼ ¿la kqakʼut jujun taq bʼantajik che kuya ri ruxlabʼal wajun uwach Ulew riʼ, ri kirayibʼal ri e winaq? (Gál. 5:19-21). Jun kʼutbʼal, ¿jas kqabʼano are chiʼ jun qachalal kubʼan jun kʼax o kubʼij kʼaxalaj taq tzij chqe? Jun chi jastaq che rajawaxik kojchoman chrij are ri qabʼantajik pa ri qachoch, rumal che chilaʼ qas kqʼalajin wi ri uxlabʼal che kʼo más uchuqʼabʼ. Chojchoman chrij wariʼ: «Pa ri kʼisbʼal taq ikʼ, ¿la tajin kinkʼut ri bʼantajik che taqal che jun cristiano, o xinmaj chi ubʼanik jun jastaq che nuyaʼom kan nabʼe, junam rukʼ ri e nutzij xuqujeʼ ri nubʼantajik?».

13 Ri ruxlabʼal ri Dios kojutoʼ che unimaxik wajun taqanik riʼ: «Iwesam chi kʼu bʼik ri ojer ikʼaslemal xuqujeʼ ri jastaq ri xibʼan nabʼe kanoq. Iwatzʼyaqim chi iwibʼ rukʼ ri kʼakʼ ikʼaslemal». Are chiʼ kqabʼan wariʼ, knimar ri qaloqʼoqʼenik xuqujeʼ ri qatoqʼobʼisal wachaj, xuqujeʼ kqakuy kimak ri e nikʼaj chik pa neʼ kʼo rumal che kpe qoyowal. Are chiʼ kqilo che tajin kbʼan itzelal chqe, utz taj che aninaq kpe kʼanal pa ri qanimaʼ, kqabʼij tzij rukʼ oyowal xuqujeʼ kojyoqʼon taj. Xaneʼ kqakoj qachuqʼabʼ che ukʼutik «utzil» (Efe. 4:31, 32).

(Colosenses 3:10-14) Iwatzʼyaqim chi iwibʼ rukʼ ri kʼakʼ ikʼaslemal. Katajin kʼu kukʼex ribʼ rech kajunamataj rukʼ ri uwachbʼal ri Dios ri xixwinaqirisanik, rech qas kiwetaʼmaj uwach. 11 Man kʼo ta chi kubʼij we aj judey o we man aj judey taj, we qopim ri uwiʼ ri utzʼumal ri ix achijabʼ wi o man qopim taj, we naj kpe wi, we man kʼo ta retaʼmanik, we loqʼom pataninel o tzoqopitalik; ri kʼo kubʼij chi ri Cristo areʼ ronojel pa konojel. 12 Ri Dios kixuloqʼoqʼej, ix uchaʼom, ubʼanom tastalik taq winaq chiwe. Chkʼol toqʼobʼisan wachaj pa ri iwanimaʼ, chel ikʼuʼx chke nikʼaj winaq chi, minimarisaj iwibʼ chkiwach nikʼaj chik, mibʼanalaʼ kʼax chbʼil iwibʼ, chkʼol ikochʼonik, 13 chisachalaʼ imak chbʼil taq iwibʼ we kʼo jun kʼo royowal chrij ri jun chik. Jas ri Ajawaxel xusach ri imak ix, jeʼ chibʼanaʼ ix xuqujeʼ. 14 Puwiʼ kʼu ronojel waʼ, chkʼol loqʼoqʼebʼal ikʼuʼx. Are kʼu waʼ kixukʼan pa jun tzʼaqatalaj chomanik.

w13-S 15/9 21 párrs. 18, 19

¿La qakʼexom chi ri qakʼaslemal?

18 Xaq xiw ta usikʼixik uwach ri Biblia xuqujeʼ retaʼmaxik ri kubʼij kubʼan chqe che kqakʼex ri qakʼaslemal. E kʼi winaq kkisikʼij uwach ri Biblia jujun taq mul xuqujeʼ e nikʼaj chik sibʼalaj ketaʼm ri kubʼij ri Biblia. Weneʼ ariqom winaq che e junam rukʼ waʼ, are chiʼ katzijoj ri utzij ri Dios. E jujun kikʼolom pa kijolom jujun taq textos re ri Biblia. Are kʼu, ri ketaʼmam kʼo ta kubʼan pa ri kikʼaslemal xuqujeʼ pa ri kichomanik. ¿Jas kajwataj na chke? Rech ri Utzij ri Dios kukʼex ri kikʼaslemal, rajawaxik kkiya bʼe che kkʼojiʼ pa kanimaʼ (Gál. 6:6). Rumal laʼ, rajawaxik kqatas qatiempo rech kojchoman chrij ri kqetaʼmaj. Utz che kojchoman chkij ri e preguntas riʼ: «¿La qas kinkojo che ri wetaʼmam chik xaq ta jun jupuq etaʼmanik re ri kojonem? ¿La wetaʼm che are ri qastzij rumal che uyaʼom nim tobʼanik pa nukʼaslemal? Xuqujeʼ, ¿la kinkoj pa nukʼaslemal ri e pixabʼ re ri Biblia, o xaq xiw kinchomaj ukʼutik chkiwach e nikʼaj chik? ¿La kinnaʼ che are ri Jehová tajin ktzijon wukʼ?». We kojchoman chkij ri e preguntas riʼ, más knimar ri qaloqʼoqʼenik che ri Jehová. Are chiʼ kqanaʼ ri loqʼoqʼenik riʼ, wariʼ kojutoʼ rech kqakʼex ri qakʼaslemal (Prov. 4:23; Luc. 6:45).

19 Are chiʼ amaqʼel kqasikʼij uwach ri Biblia xuqujeʼ kojchoman chrij ri kubʼij, kojutoʼ rech kqabʼan ri pixabʼ che xuya kan ri Pablo: «Iwesam chi kʼu bʼik ri ojer ikʼaslemal xuqujeʼ ri jastaq ri xibʼan nabʼe kanoq. Iwatzʼyaqim chi iwibʼ rukʼ ri kʼakʼ ikʼaslemal. Katajin kʼu kukʼex ribʼ» (Col. 3:9, 10). Rumal laʼ, we kqachʼobʼ ronojel ri kukʼut ri Biblia xuqujeʼ kqakoj pa ri qakʼaslemal ri kqetaʼmaj, kux kʼakʼ ri qakʼaslemal, che kojuchajij na chuwach ri e chapabʼal che kukoj ri Satanás.

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Colosenses 1:13, 14) Xujresaj pa ri ukunem ri qʼequʼm, xujuqʼaxej kʼu pa ri rajawibʼal ri loqʼalaj uKʼojol, 14 ri xujresaj pa uqʼabʼ ri qakʼulel rumal ri ukikʼel xuqujeʼ xusach ri qamak.

it-2-S 819 párrs. 4-6

Ri uQʼatbʼal tzij ri Dios

Ri rajawibʼal ri loqʼalaj uKʼojol. Qʼaxinaq chi lajuj qʼij are chiʼ ri Jesús xpaqiʼ pa ri kaj, pa ri Pentecostés re ri junabʼ 33 rech ri qaqʼij, ri e utijoxelabʼ xkilo che qas «xwalijisaxik rech ketʼuyul pa ri uwikiqʼabʼ ri Dios» are chiʼ xuya ri uxlabʼixel pa kiwiʼ (Hch 1:8, 9; 2:1-4, 29-33). Are chiʼ xkʼulmataj wariʼ xmajix ubʼanik ri «kʼakʼ kʼulwachinik», xuqujeʼ ri e tijoxelabʼ xeʼux más nim kibʼanik pa ri kʼakʼ «tastalikalaj tinimit», ri Israel espiritual (Heb 12:22-24; 1Pe 2:9, 10; Gál 6:16).

Tekʼuriʼ ri Jesús kʼo pa ri uwikiqʼabʼ ri uTat xuqujeʼ tajin kukʼam ubʼe ri congregación (Ef 5:23; Heb 1:3; Flp 2:9-11). Ri Biblia kukʼutu che pa ri Pentecostés re ri junabʼ 33 rech ri qaqʼij, xyaʼ jun qʼatbʼal tzij espiritual pa kiwiʼ ri e tijoxelabʼ. Are chiʼ ri apóstol Pablo xutzʼibʼaj jun wuj chke ri e colosenses pa ri nabʼe siglo, xubʼij che ri Jesucristo kʼo chi jun uqʼatbʼal tzij: ri Dios «xujresaj pa ri ukuʼinem ri qʼequʼm, xujuqʼaxej kʼu pa ri rajawibʼal ri loqʼalaj uKʼojol» (Col 1:13; chajunamisaj rukʼ Hch 17:6, 7).

Pa ri Pentecostés re ri junabʼ 33 rech ri qaqʼij, ri Jesús xumaj ri uqʼatoj tzij pa kiwiʼ ri Israel espiritual, konojel ri e winaq riʼ xeʼux ralkʼwal ri Dios rumal ri uxlabʼixel (Jn 3:3, 5, 6). Are chiʼ ri Israel espiritual kyaʼ ri tojbʼal ke, keʼel chuxeʼ ri utaqanik ri Jesús che xumaj pa ri junabʼ 33 rumal che keʼux qʼatal taq tzij rukʼ pa ri kaj (Ap 5:9, 10).

(Colosenses 2:8) Chiwilaʼ iwibʼ: miya iwibʼ chi kixkʼam bʼik kumal ri kkaj kixkisubʼ kumal taq noʼjinik xuqujeʼ taq chʼakabʼal ri xaq e kawach, we winaq riʼ man e tikitoj taj pa ri Cristo, xaneʼ chkipam taq ri xaq e kinoʼjibʼal taq winaq xuqujeʼ chkipam ri kunem ri ketaqan puwiʼ we uwach Ulew riʼ.

w08-S 15/8 28 párr. 9

Pixabʼ nim kibʼanik keʼesax pa ri e wuj chke ri e Gálatas, ri e Efesios, ri e Filipenses xuqujeʼ ri e Colosenses

2:8. ¿Jas riʼ «ri ketaqan puwiʼ we uwach Ulew riʼ» che kuchajij ribʼ ri Pablo chuwach? Are ri e jastaq che kʼo pa wajun uwach Ulew riʼ, ri e pixabʼ che keʼutaqchiʼj xuqujeʼ kukʼam kibʼe ri e winaq, junam rukʼ ri filisofía che are jun jupuq chomanik kech ri e winaq, ri umulixik kʼi jastaq, ri e qastzij taj kojonem, xuqujeʼ nikʼaj chik (1 Juan 2:16).

8-14 RE JULIO

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | 1 TESALONICENSES 1-5

«Chikubʼisalaʼ ikʼuʼx, chiyalaʼ ichuqʼabʼ»

(1 Tesalonicenses 5:11-13) Rumal riʼ, chikuʼbʼisalaʼ ikʼuʼx, chiyalaʼ ichuqʼabʼ, jas ri katajin kibʼano. 12 Wachalal, kixqabʼochiʼj chi nimaʼq cheʼiwilaʼ wi ri kechakun taq chixoʼl, ri kekʼamow ibʼe xuqujeʼ keyoʼw inoʼj pa ri Ajawaxel. 13 Sibʼalaj cheʼiloqʼoqʼej, rumal rech ri kichak. Chkʼol ta jamaril chixoʼl.

w11-S 15/6 26 párr. 12

«Nimaʼq cheʼiwilaʼ wi ri kechakun taq chixoʼl»

12 Rumal laʼ, ukʼamik bʼe pa ri congregación xaq xiw ta uyaʼik tijonik. Ri Pablo xuqujeʼ xukoj ri jun tzij riʼ pa 1 Timoteo 3:4, are chiʼ xuya uchʼobʼik che ri kʼamal bʼe rajawaxik are «ktaqan pa kiwiʼ ri e aj uwo rachoch, knimax kumal ri e ralkʼwal, nim kil wi kumal». Rukʼ wariʼ kqachʼobʼo, che ri kʼamal bʼe xaq xiw ta kuya tijonik chke ri e ralkʼwal, xaneʼ rajawaxik are ktaqan pa kiwiʼ xuqujeʼ kukʼam kibʼe konojel ri e kʼo pa ri ufamilia. Rumal laʼ, ri e kʼamal taq bʼe xuqujeʼ rajawaxik kekitoʼ ri e qachalal rech keniman che ri Jehová xuqujeʼ rech kkikʼam ubʼe ri congregación (1 Tim. 3:5).

w11-S 15/6 28 párr. 19

«Nimaʼq cheʼiwilaʼ wi ri kechakun taq chixoʼl»

19 Are chiʼ jun winaq kuya jun sipanik chqe, ¿jas kqabʼano rech kqakʼutu che sibʼalaj kojmaltyoxinik? Are chiʼ kqakoj ri sipanik che xuya chqe. Ri Jehová xuqujeʼ xuya jun sipanik chqe rumal ri Jesús, ri «sipanik [che e] winaq», are ri e kʼamal taq bʼe. ¿Jas rajawaxik kqabʼano rech kqakʼutu che nim kqil ri sipanik riʼ? Are chiʼ kkiya jun chʼabʼal, rajawaxik qas kqatatabʼej xuqujeʼ kqakoj pa ri qakʼaslemal ri kkibʼij chqe. Are chiʼ kkitaʼ comentarios, kqaya rukʼ ronojel qanimaʼ. Xuqujeʼ amaqʼel kqaya ri qatobʼanik chke pa ri uchak ri Dios, junam rukʼ ri utzijoxik ri uQʼatbʼal tzij ri Dios. Xuqujeʼ are chiʼ kqabʼij chke che ojutoʼm ri e pixabʼ che kkiya chqe. Xuqujeʼ kqamaltyoxij ri tobʼanik che kiyaʼom ri kifamilias rumal che kʼi ta tiempo kekʼojiʼ kukʼ.

(1 Tesalonicenses 5:​14) Kixqabʼochiʼj, qachalal, chi chiyaʼ kinoʼj ri man kkaj taj kechakunik. Chikubʼsaj kikʼuʼx ri kubʼan kebʼ kikʼuʼx. Cheʼitoʼ ri man kʼo ta kichuqʼabʼ. Makʼistaj ikʼuʼx che kitoʼik konojel.

w17.10-S 10 párr. 13

Chqakʼutuʼ rukʼ ri kqabʼano che qastzij kojloqʼoqʼenik

13 Cheqatoʼ ri man kʼo ta kichuqʼabʼ. Kojkunik kqakʼut ri qastzij qaloqʼoqʼebʼal are chiʼ kqanimaj wajun taqanik riʼ: «Cheʼitoʼ ri man kʼo ta kichuqʼabʼ. Makʼistaj ikʼuʼx che kitoʼik konojel» (1 Tes. 5:14). E kʼi qachalal qas ta kʼo uchuqʼabʼ ri kikojonik nabʼe, are kʼu chiʼ kqʼax ri tiempo kubʼan más ko. E nikʼaj chik rajawaxik keqatoʼ na rukʼ paciencia rech kubʼan ko ri kikojonik. ¿Jas kqabʼan che kitoʼik? Are chiʼ kqaya kichuqʼabʼ rukʼ ri Biblia, kqabʼij chke che kebʼe qukʼ rech kqatzijoj ri utzij ri Dios o chiʼ kqaya ri qatiempo che kitatabʼexik. Xuqujeʼ, utz taj che kqachomaj che e kʼo qachalal kʼo uchuqʼabʼ ri kikojonik e nikʼaj chik kʼo ta uchuqʼabʼ ri kikojonik, chnaʼtaj chqe che qonojel kqabʼan jastaq che utz xuqujeʼ utz taj. Ri apóstol Pablo xuqujeʼ xuchʼobʼo che kʼo jastaq che utz taj xubʼano (2 Cor. 12:9, 10). Qonojel kajwataj ri kitobʼanik xuqujeʼ ri chuqʼabʼ che kkiya chqe.

w15-S 15/2 9 párr. 16

Chqakʼutuʼ machʼachʼem xuqujeʼ toqʼobʼisal wachaj junam rukʼ ri Jesús

16 Ri ubʼanik ri qatzijonem. Ri toqʼobʼisal wachaj kojutaqchiʼj rech kqakubʼsaj «kikʼuʼx ri kubʼan kebʼ kikʼuʼx» (1 Tes. 5:14). ¿Jas kqabʼan che uyaʼik kichuqʼabʼ ri sibʼalaj kebʼisonik? Are chiʼ kqabʼij chke che kojchoman chkij xuqujeʼ kqabʼij chke rukʼ ronojel qanimaʼ ri utz taq jastaq che tajin kkibʼano. Xuqujeʼ kojkunik kqabʼij chke che ri Jehová sibʼalaj nim keril wi, rumal che areʼ xyaʼow wajun sipanik riʼ chke rech kekunik keqebʼ rukʼ ri uKʼojol (Juan 6:44). Xuqujeʼ kojkunik kqabʼij chke, che ri Jehová kel ukʼuʼx chke «ri ubʼanom chʼaqataʼq ri kanimaʼ» xuqujeʼ ri «kitzaqom kʼut ri eyebʼal kʼuxaj» (Sal. 34:18). Ri e tzij che kqabʼij rukʼ ronojel qanimaʼ kkunik kuya kichuqʼabʼ ri kajwataj kubʼsal kʼuʼx chke (Prov. 16:24).

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(1 Tesalonicenses 4:3-6) Are waʼ kraj ri Dios, chi kixux tastalik taq winaq, chi man kibʼan ta makunik kukʼ ixoqibʼ achijabʼ. 4 Chi chijujunal chkʼol utij puwiʼ ri qas ucuerpo pa tastalikil xuqujeʼ pa nim ilik, 5 mabʼe ikʼuʼx che kibʼanik e itzel taq rayinik, jachaʼ ri kkibʼan ri winaq ri man ketaʼm ta uwach ri Dios. 6 Kʼo jun mubʼan kʼax mawi musubʼ ri rachalal pa we jasach riʼ. Areʼ kʼu ri Ajawaxel ktojow ukʼaxel ronojel waʼ che, jas ri qabʼim chi uloq, jas ri xqaqʼalajisaj chiwach.

it-1-S 963 párr. 7

Fornicación

Ri fornicación are jun nimalaj makaj, kubʼano che ri winaq kesax bʼi pa ri congregación (1Co 5:9-13; Heb 12:15, 16). Ri apóstol xubʼij che we jun cristiano kqaj pa fornicación are kmakun chuwach ri ucuerpo, rumal che xukoj che ubʼanik jastaq che yaʼtal ta che. Wajun makaj riʼ sibʼalaj kubʼan kʼax che ri ukojonik ri winaq, kutzʼilobʼisaj ri ucongregación ri Dios xuqujeʼ ri winaq riʼ weneʼ kuriq jun nimalaj yabʼil che kkunataj taj (1Co 6:18, 19). Ri winaq che xqaj pa fornicación kubʼan kʼax chke ri e rachalal cristianos (1Te 4:3-7), rumal che: 1) ri kʼixbʼalalaj ubʼantajik kubʼano che kok tzʼil taq jastaq pa ri congregación xuqujeʼ kuya pa kʼixbʼal (Heb 12:15, 16); 2) ri winaq che xmakun rukʼ, chʼajchʼoj ta chi ri ukʼaslemal xuqujeʼ, we kʼulan taj, kkun ta chik kumaj jun chʼajchʼojalaj kʼulanem; 3) ri ajmak kresaj ukʼixbʼal ri ufamilia, xuqujeʼ 4) keʼuya pa kʼax ri unan utat ri winaq che xmakun rukʼ, ri ukʼulaj o ri kux na ukʼulaj. Ri ajmak riʼ kutzeʼj ta kiwach ri e winaq, che ri kitaqanik itzel o itzel ta kkil ri fornicación, xaneʼ are kutzeʼj uwach ri Dios, ri kqʼatow na tzij pa uwiʼ rumal ri umak (1Te 4:8).

(1 Tesalonicenses 4:15-17) Are kʼu waʼ kqabʼij chiwe pa ri utzij ri Ajawaxel: chi ri uj ri uj kʼaskʼoj, ri kujkanaj na kan kʼa pa ri upetik ri Ajawaxel, man kujnabʼej ta na chkiwach ri e kaminaqibʼ. 16 Are ri Ajawaxel kqaj na uloq chikaj, rukʼ taqanik, rukʼ ri uchʼabʼal jun kinimal ri taqoʼn aj kaj, rukʼ ri roqʼibʼal ri utrompeta ri Dios. Are kʼu nabʼe kekʼastaj na ri kaminaqibʼ ri xekojon che ri Cristo. 17 Kʼateʼ riʼ ri uj, ri uj kʼaskʼoj ri uj kanajinaq kanoq, kujkʼam na bʼik junam kukʼ ri kaminaqibʼ pa taq ri sutzʼ che uriqik ri Ajawaxel pa ri kiʼaqiqʼ. Jeriʼ kujkʼojiʼ na rukʼ ri Ajawaxel chbʼe qʼij saq.

w15-S 15/7 18, 19 párrs. 14, 15

¡Naqaj chi kʼo wi ri itzoqopitajem!

14 ¿Jas kkʼulmatajik are chiʼ ri Gog re Magog kumaj chʼoj rukʼ ri utinamit ri Dios? Ri Marcos xuqujeʼ ri Mateo xkibʼij wariʼ: «[Ri Rijaʼl winaq] kʼateʼ riʼ keʼutaq kʼu na ri e utaqoʼnibʼ aj kaj, keʼumulij na ri e uchaʼom, pa ri elebʼal qʼij, pa ri uqajebʼal qʼij, ri e kʼo pa umoxqʼabʼ xuqujeʼ uwikiqʼabʼ ri elebʼal qʼij, kʼa naj che ri uwach Ulew, ri kʼa naj che ri kaj» (Mar. 13:27; Mat. 24:31). Junam rukʼ ri xqilo, ri Jesús xuya ubʼixik che kemulix na ri e cristianos che kebʼe pa ri kaj. ¿Jampaʼ kkʼulmataj wariʼ? Wariʼ kkʼulmataj taj are chiʼ kechaʼik (Mat. 13:37, 38). Xuqujeʼ kkʼulmataj ta wariʼ are chiʼ kyaʼ ri kʼisbʼal etal chke, are chiʼ majaʼ kumajij ri nimalaj kʼaxkʼolil (Apoc. 7:1-4). Xaneʼ are chiʼ kebʼe pa ri kaj (1 Tes. 4:15-17; Apoc. 14:1). Wariʼ kkʼulmatajik are chiʼ ri Gog re Magog kumajij ri chʼoj (Ezeq. 38:11). Tekʼuriʼ kbʼantaj ri e utzij ri Jesús: «ri winaq ri e sukʼ kejuluw na jeʼ jas ri qʼij pa ri rajawibʼal ri kiTat» (Mat. 13:43).

15 ¿La kraj kubʼij wariʼ che xaq kʼateʼ kekʼam bʼik ri e winaq pa ri kaj o kkʼulmataj ri «rapto»? E kʼi kojonem kkikʼut wariʼ, che ri sukʼ taq cristianos kebʼe pa ri kaj rukʼ ri kicuerpo xuqujeʼ kkibʼij che kilitajik are chiʼ ri Jesús kuya ri uqʼatbʼal tzij pa uwiʼ ri uwach Ulew. Are kʼu ri Biblia kubʼij che «ri retal ri Rijaʼl winaq» kqʼalajin pa ri kaj, xuqujeʼ kubʼij che ri Jesús «petinaq pa taq ri sutzʼ chikaj», wariʼ kraj kubʼij che ri upetik ri Jesús kilitaj taj (Mat. 24:30). Xuqujeʼ, ri Biblia kubʼij che «ri cuerpo re tiʼj, re kikʼ, man kkun ta che rechbʼexik ri Rajawibʼal ri Dios», rumal laʼ chiʼ majaʼ kebʼe ri e chaʼom pa ri kaj konojel kʼut kekʼextaj na «pa jun aninaqil, pa jun jaqow bʼaqʼwachaj, are taq koqʼ ri kʼisbʼal trompeta» (chasikʼij uwach 1 Corintios 15:50-53). Rumal laʼ, pa neʼ oj kqakoj ta ri tzij «rapto» rumal ri kkichomaj ri e nikʼaj chi kojonem chrij wajun tzij riʼ, kojkunik kqabʼij che konojel ri e chaʼom che kebʼe pa ri kaj che kʼa e kʼo na cho ri uwach Ulew kopan na ri qʼij che aninaq kekʼam bʼi pa ri kaj.

15-21 RE JULIO

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | 2 TESALONICENSES 1-3

«Kqʼalajisax na ri itzel winaq»

(2 Tesalonicenses 2:​6-8) Kimik kʼut iwetaʼm ri kaqʼilow ri upetik ri itzel winaq, qas kqʼalajisax kʼu na pa ri uqʼijol. 7 Kchakun chi kʼu ri kʼutalik re ri etzelal; xaq xuwi kʼa majaʼ kesax na ri qʼatininaq kimik; 8 kukʼutunisaj kʼu na ribʼ ri itzel riʼ, ri ksachisax na uwach rumal ri Ajaw Jesús rumal ri ruxlabʼ ri uchiʼ, kuyojyobʼisaj kʼu na rumal ri urukʼupinik ri rulem.

it-1-S 676 párr. 1

Qʼijilanik che ri Dios

«Ri kʼutalik re ri etzelal» kʼo ta ubʼanik rukʼ «ri man etaʼmatal ta kanoq» chrij ri Jehová. Are jun kʼutalik chkiwach ri e qastzij taq cristianos, rumal che pa taq ri uqʼij ri Pablo «ri itzel winaq» majaʼ na kuyuj ribʼ chkixoʼl jun jupuq winaq che qas kqʼalajinik. Ri ubʼantajik wajun winaq riʼ kʼutal na chkiwach kʼiʼalaj winaq, pa neʼ kʼo chi chkixoʼl, rumal che kujaluj che kubʼan ri qastzij qʼijilanik, are kʼu xuxutuj ri qastzij qʼijilanik. Pablo xubʼij che tajin kchakun chi «ri kʼutalik re ri etzelal» pa taq ri uqʼij rumal che pa ri congregación cristiana e kʼo chi winaq rukʼ itzel taq bʼantajik che naj ta chi kraj kkixutuj kan ri qastzij qʼijilanik. Are chiʼ kpe ri Jesucristo kusachisaj na uwach ri winaq riʼ. Are chiʼ majaʼ kkʼulmataj wariʼ, ri itzelalaj «winaq» che kʼo pa uqʼabʼ ri Satanás «kuwalajisaj ribʼ chrij ronojel ri re Dios xuqujeʼ chrij ronojel ri kaqʼijilaxik» (gr. sé·ba·sma). Rumal che kʼo pa uqʼabʼ ri Satanás, che are jun nimalaj ukʼulel ri Dios, qas kkun che kisubʼik ri winaq xuqujeʼ kusachisaj na kiwach ri e teren chrij. Rumal che qas knaw che ubʼanik ri e jastaq riʼ, kukʼuʼ na ri itzelal che tajin kubʼano pa jun qastzij taj qʼijilanik che ri Dios (2Te 2:3-12; chajunamisaj rukʼ Mt 7:15, 21-23).

(2 Tesalonicenses 2:​9-​12) Ri achi re etzelal riʼ, rumal ri uchak ri Satanás kpe na. Kpe rukʼ nimalaj chuqʼabʼ, kubʼan taq etal xuqujeʼ mayibʼal ri man e qastzij taj. 10 Kubʼan ronojel uwach etzelal che kisubʼik ri winaq ri ksach kiwach, rumal rech chi man xkiloqʼoqʼej ta ri qastzij rech kekolotajik. 11 Rumal riʼ ri Dios kuyaʼ chke chi kesubʼutaj rumal ri man qastzij taj, rech kekojon che ri bʼanoj tzij, 12 rech kkʼajisax kiwach konojel ri man kkikoj ta ri qastzij, ri xqaj chkiwach ri ubʼanik ri etzelal.

it-2-S 368 párr. 7

Molom tzij

Ri Jehová kuya bʼe chke ri e winaq «kesubʼutaj rumal ri man qastzij taj, rech kekojon che ri bʼanoj tzij» are ta ri utz taq tzij chrij ri Jesucristo (2Te 2:9-12). Jun kʼutbʼal re wajun pixabʼ riʼ are ri xkʼulmataj rukʼ jun qʼatal tzij israelita, ubʼiʼ Acab. E jujun taq qʼaxal tzij che sibʼalaj kkibʼan molom tzij xkibʼij che ri Acab che kuchʼak ri chʼoj rukʼ Ramot-galaad, are kʼu ri Micaya, ri qʼaxal utzij ri Jehová, xubʼij che kpe kʼaxkʼolil pa ri tinamit. Rumal che ri Jehová xuqʼalajisaj che ri Micaya pa jun kʼutwachinik ri qas kkʼulmataj na, ri Jehová xuya bʼe che jun taqoʼn aj kaj kuya molom «tzij pa kichiʼ konojel taq ri e qʼaxal taq tzij» re ri Acab, wariʼ kraj kubʼij: che wajun taqoʼn aj kaj riʼ xtaqan pa kiwiʼ rech kkibʼij ta ri qastzij xaneʼ ri kkaj kkibʼij xuqujeʼ ri kraj kuta ri Acab. Pa neʼ xbʼix che ri Acab ri qas kkʼulmatajik, ri areʼ are xutatabʼej ri molom taq tzij che xbʼix che, rumal laʼ xkamik (1Re 22:1-38; 2Cr 18).

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(2 Tesalonicenses 1:​7, 8) Are kʼu ri chiwe ix ri iriqom kʼaxkʼolil, kuyaʼ na uxlanem chiwe junam qukʼ, are taq ri Ajaw Jesús kpe uloq chikaj, kukʼut ribʼ chqawach e rachilam ri utaqoʼnibʼ aj kaj ri kʼo kichuqʼabʼ. Kpe na pa uxaq qʼaqʼ, 8 kutoj na ukʼexel chke ri man ketaʼm ta uwach ri Dios, ri man keniman ta che ri utzij ri Qajaw Jesús re kolobʼal ibʼ.

it-1-S 972 párr. 4

Qʼaqʼ

Ri Pedro xutzʼibʼaj che «ri kaj ulew ri e kʼo kamik, e chajin rumal ri Utzij ri Dios kʼa pa ri qʼij re qʼatoj tzij, keporox kʼu na». Ri contexto re ri versículo riʼ xuqujeʼ e nikʼaj chi versículos kkikʼutu che qastzij taj kʼo jun qʼaqʼ xaneʼ tajin kchʼaw chrij jun sachbʼal wachaj. Kjunamataj rukʼ ri nimalaj jabʼ che xubʼan pa taq ri uqʼij ri Noé, ri jabʼ riʼ xusachisaj ta uwach ri kaj xuqujeʼ ri uwach Ulew, xaneʼ are xusachisaj kiwach ri itzel taq winaq, wariʼ kjunamataj rukʼ ri Jesucristo are chiʼ kepe kukʼ ri e taqoʼn aj kaj che kʼo nim kichuqʼabʼ kepe na «pa uxaq qʼaqʼ» rech kusachisaj kiwach ri itzel taq winaq xuqujeʼ ri e jastaq re wajun uwach Ulew riʼ (2Pe 3:5-7, 10-13; 2Te 1:6-10; chajunamisaj rukʼ Isa 66:15, 16, 22, 24).

(2 Tesalonicenses 2:2) chi mubʼan kebʼ ikʼuʼx pa ri ichomanik. Mixsach rumal jun uxlabʼal, o rumal tzij, o rumal wuj jeʼ ta neʼ chi qech uj. Misach ikʼuʼx we kito chi petinaq chik ri uqʼij ri Ajawaxel.

it-1-S 1238 párr. 4

E tzij che uxlabʼisam

Ri e tzij che petinaq rukʼ ri Dios xuqujeʼ ri e petinaq ta rukʼ. Ri tzij griega pnéu·ma (uxlabʼal) kkoj pa jujun taq wuj kech ri apóstoles. Jun kʼutbʼal pa 2 Tesalonicenses 2:2, ri apóstol Pablo xeʼupixbʼej ri e rachalal tesalonicenses che kkiya ta bʼe che kkʼex ri kichomanik xuqujeʼ kesach ta «rumal jun uxlabʼal, o rumal tzij, o rumal wuj jeʼ ta neʼ chi qech uj. Misach ikʼuʼx we kito chi petinaq chik ri uqʼij ri Ajawaxel». Rukʼ wariʼ kqilo che ri Pablo xukoj wajun tzij riʼ pnéu·ma (uxlabʼal) rukʼ ri kbʼan che ubʼanik jalajoj taq tzijonem, junam rukʼ jun carta o jun tzijonem rukʼ jun winaq. Rumal laʼ, ri notas re jujun taq Biblias xkitzʼibʼaj wariʼ chrij wajun versículo riʼ: «Ri Uxlabʼixel, che, kʼo kraj kukʼut chqawach, kraj kubʼij jun kʼutwachinik o jun bʼim kanoq» (CJ). «Ri xtzʼibʼan ri wuj riʼ xubʼij chke che rajawaxik kkikʼam o kkichajij jun sipanik che xqʼalajisaxik, kkibʼij che petinaq rukʼ ri Uxlabʼixel, xkikoj ri kitiempo che ubʼixik ri kichomanik jeʼ ta neʼ qas petinaq rukʼ ri Dios» (UN). Pa neʼ wajun bʼantajik riʼ xuqujeʼ junam rukʼ ri e nikʼaj chik, jujun taq Biblias kkiqʼaxej ri tzij pnéu·ma rukʼ ri tzij «uxlabʼal», nikʼaj chi kkibʼij «ri kuya ubʼixik ri uxlabʼal» (BJ), «kʼutwachinik carismáticas» (FF, Vi), «kʼutwachinik che weneʼ qastzij» (NBE, TA), «ri e tzij che kebʼan na» (LT), «bʼim kanoq» (NVI), «uxlabʼisam» (CI, GR, SA) o e tzij che uxlabʼisam (NM).

22-28 RE JULIO

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | 1 TIMOTEO 1-3

«Chikojoʼ ichuqʼabʼ rech kiriq jun utzalaj jastaq»

(1 Timoteo 3:1) Qastzij waʼ ri kinbʼij: We kʼo jun ri kraj kkoj che solinel ke ri komon kojonelabʼ, utzalaj chak riʼ kraj.

w16.08-S 21 párr. 3

¿La kqilo che rajawaxik knimar ri qakojonik?

3 (Chasikʼij uwach 1 Timoteo 3:1). Pa griego ri tzij «we kʼo jun ri kraj» jun jastaq, kraj kubʼij kuyuq ri uqʼabʼ rech kuriq ri jastaq, weneʼ jun jastaq che kʼax kbʼan che uriqik. Are chiʼ ri apóstol Pablo xukoj wajun tzij riʼ, xuqʼalajisaj che rech knimar ri ukojonik jun winaq rajawaxik kukoj uchuqʼabʼ. Chqachomajampeʼ, jun qachalal che kchoman chrij ri kraj kubʼan na pa ri congregación. Weneʼ kʼa majaʼ tobʼanel, are kʼu krilo che rajawaxik kukʼut ri e bʼantajik che utz kril ri Dios. Rech kubʼan wariʼ, rajawaxik kukoj uchuqʼabʼ rech kubʼan pa ri ukʼaslemal ri kubʼij ri Utzij ri Dios rech kux tobʼanel. Are chiʼ kqʼax ri tiempo kukoj uchuqʼabʼ rech kux kʼamal bʼe. Rukʼ ronojel ranimaʼ kukoj uchuqʼabʼ rech kukʼut ri e bʼantajik che utz kril ri Dios rech kubʼan más chak pa ri congregación.

(1 Timoteo 3:13) Ri pataninelabʼ ri utz kkibʼan che ri kichak, nim keʼil wi na pa ri komon kojonelabʼ xuqujeʼ kketaʼmaj utzijoxik ri kikojonik che ri Cristo Jesús, man kkixeʼj ta kibʼ.

km-S 11/78 4 párr. 7

Ri «nim keʼil wi na pa ri komon kojonelabʼ»

7 Kʼax ta rilik, rumal che Pablo xubʼij che wa taq achijabʼ riʼ «nim keʼil wi na pa ri komon kojonelabʼ». Are ta wariʼ ri kkibʼij jujun taq winaq che keʼux más nim kibʼanik chkiwach nikʼaj chik pa ri iglesia. Xaneʼ ri e tobʼanelabʼ che utz tajin «kkibʼan che ri kichak» qas ketaʼm che ketewchix na rumal ri Jehová xuqujeʼ ri Jesús, ri e qachalal re ri congregación kkiya tobʼanik chke xuqujeʼ nim keʼil wi kumal. Rukʼ utzalaj chomanik «kketaʼmaj utzijoxik ri kikojonik che ri Cristo Jesús, man kkixeʼj ta kibʼ». Rumal che e sukʼ pa ri keqelen, rumal ri utzalaj chak kkibʼano nim keʼil wi; kʼo jun koʼalaj kikojonik xuqujeʼ kkixeʼj ta kibʼ chiʼ ketzijon chrij ri kikojonik.

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(1 Timoteo 1:4) o kicholajil ri kibʼiʼ ri e kimam ri winaq ri man kʼo ta kikʼisik. We jastaq riʼ xaq kkiyak taq chomanik ri man kʼo ta upatan, man kekitoʼ ta che ubʼanik ri chak ri uyoʼm ri Dios chke rumal ri kojonik.

it-1-S 1007 párr. 3

Kicholajil ri kibʼiʼ ri e kimam ri winaq

Kʼo ta upatan che kkikoj ri kitiempo rech kketaʼmaj xuqujeʼ nim kkil wajun jastaq riʼ, más na chiʼ Pablo xutzʼibʼaj ri wuj che ri Timoteo. Pa taq ri qʼij riʼ kʼo ta chi upatan ri ucholajil ri kibʼiʼ ri kimam ri e winaq o ri genealogía, rumal che ri Dios jalan ta chi keril ri e judíos kukʼ ri judíos taj che e kʼo pa ri congregación cristiana (Gál 3:28). Xuqujeʼ ri ucholajil ri kibʼiʼ uqʼalajisam chik che ri Cristo kpe pa ri ufamilia ri David. Xuqujeʼ ri Jerusalén naj ta chi kraj ksachisax uwach junam rukʼ ri ucholajil ri kibʼiʼ ri e judíos. Ri Dios xukʼol ta kanoq ri e cholajil riʼ. Rumal laʼ ri Pablo xraj taj che ri Timoteo xuqujeʼ ri e congregaciones kkisach kitiempo che retaʼmaxik xuqujeʼ kkibʼan chʼoj chrij ri kiʼijaʼlil che ktobʼan ta che ri kikojonik ri e cristianos. Ri kicholajil ri kibʼiʼ ri winaq che kʼo pa ri Biblia xaq xiw kajwatajik rech qas kqʼalajinik che ri Cristo are ri Mesías, wariʼ are más nim na ubʼanik chkiwach ri e cristianos. Ri nikʼaj chik kicholajil ri kibʼiʼ ri winaq che keriqitaj pa ri Biblia kukʼutu che ronojel ri tzʼibʼatal chupam are qastzij.

(1 Timoteo 1:17) Ri Dios are ri Ajawinel chbʼe qʼij saq, man kasach ta uwach, man kilitaj ta uwach. Ri are xa jun Dios, man kʼo ta chi jun. Chnimarisax uqʼij, chyoq juluwem che amaqʼel chbʼe qʼij saq. Jeʼ chbʼanoq.

cl-S 11, 12 párr. 15

«¡Chiwilampeʼ! Are waʼ ri qaDios»

15 Jun chi título che xaq xiw che ri Dios kbʼix wi are «Ajawinel chbʼe qʼij saq» (1 Timoteo 1:17; Apocalipsis 15:3). ¿Jas kraj kubʼij? Pa neʼ kʼax kbʼan che uchʼobʼik, ri Jehová kʼo ta jumul kkamik, ri kraj kubʼij, ri ukʼolem kʼo ta ukʼisik jachaʼ ojer kanoq xuqujeʼ pa ri petinaq. Ri Salmo 90:2: kubʼij wariʼ chrij areʼ: «Pa taq ri qʼijol ojer petinaq uloq kʼa pa ri kʼisbʼal taq qʼijol, lal lal Dios». Rumal laʼ, kʼo ta nijun xbʼanowik; areʼ kʼolinaq amaqʼel chbʼe qʼij saq. Rumal laʼ kojom wajun título ri che «Nim Winaq», rumal che kʼo ta rajilaxik ri ukʼolem chiʼ majaʼ kubʼan nijun jastaq (Daniel 7:9, 13, 22). ¿Jachin kkunik kubʼij che taqal ta che kbʼix Ajaw che kʼo nim utaqanik?

29 RE JULIO KOPAN 4 RE AGOSTO

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | 1 TIMOTEO 4-6

«Uqʼijilaxik ri Dios o ri qʼinomal»

(1 Timoteo 6:6-8) Nim kʼut ri kuchʼak jun we kniman che ri Dios xuqujeʼ kkikot che ri kʼo rukʼ. 7 Man kʼo ta qakʼamom uloq cho ri uwach Ulew, man kʼo ta kʼu kojkun che ukʼamik bʼik. 8 We kʼu kʼo ri qawa ri qatzʼyaq chojkikot che waʼ.

w03-S 1/6 9 párrs. 1, 2

Chqetaʼmaj ri rajawaxik kqabʼano rech kojkikot rukʼ ri kʼo qukʼ

Jun chke ri rumal che Pablo xunaʼ kikotemal xuqujeʼ utzilal are che xkikot rukʼ ri kʼo rukʼ. Rumal laʼ, ¿jas kraj kubʼij wajun bʼantajik riʼ? Kraj kubʼij che xkikot rukʼ ri jubʼiqʼ che kʼo rukʼ. Rumal laʼ xutzʼibʼaj ri e tzij riʼ che ri sukʼalaj rachiʼl pa ri chak, Timoteo: «Nim kʼut ri kuchʼak jun we kniman che ri Dios xuqujeʼ kkikot che ri kʼo rukʼ. Man kʼo ta qakʼamom uloq cho ri uwach Ulew, man kʼo ta kʼu kojkun che ukʼamik bʼik. We kʼu kʼo ri qawa ri qatzʼyaq chojkikot che waʼ» (1 Timoteo 6:6-8).

Ri apóstol Pablo xujunamaj ri uqʼijilaxik ri Dios rukʼ ri winaq che kkikot rukʼ ri kʼo rukʼ. Xuqujeʼ retaʼm che kojkunik kqariq kikotemal we kqabʼan wajun kʼisbʼal bʼantajik riʼ, kraj kubʼij, che rajawaxik kqapatanij nabʼe ri Dios, are ta ri qʼinomal xuqujeʼ ri e jastaq che kʼo cho wajun uwach Ulew riʼ. Are chiʼ xubʼij «we kʼu kʼo ri qawa ri qatzʼyaq chojkikot che waʼ» rukʼ waʼ xukʼutu che kkunik kuqʼijilaj más ri Jehová. Rumal laʼ, ri areʼ retaʼm che rajawaxik kukubʼsaj ukʼuʼx chrij ri Bʼanol re, apastaneʼ ri kukʼulmaj rech kkikot rukʼ ri kʼo rukʼ.

(1 Timoteo 6:9) Are kʼu ri kkaj keqʼinomarik, are riʼ ketaqchiʼx pa mak, ketzaq chupam. Ketzaq pa chapbʼal, pa kʼi konalaj taq rayinik ri kkibʼan kʼax, ri kkibʼan chke ri winaq chi man kʼo ta chi upatan ri kikʼaslemal xuqujeʼ ksach kiwach.

g-S 6/07 6 párr. 3

¿Jas kqakʼulmaj we kqatzukuj qʼinomal?

Qastzij che kkam ta ri winaq we kumulij más uqʼinomal, are kʼu weneʼ kuya ta bʼe che kuriq kikotemal pa ri ukʼaslemal. Rumal che ri kʼax che kuriq pa ri chak xuqujeʼ ri pwaq kkunik kuya jujun taq yabʼil che —junam rukʼ ri xibʼin ibʼ, kwar taj, kqʼoxow ri ujolom xuqujeʼ kuriq úlceras— wariʼ kubʼano che kunaʼ ta chi utzilal pa ri ukʼaslemal xuqujeʼ kubʼano che naj ta chi kkʼasiʼk. Xuqujeʼ jujun taq mul, ri winaq matam kuchʼobʼo che rajawaxik kukʼex ri ukʼaslemal. Rumal che ri ukʼulaj kukubʼsaj ta chi ukʼuʼx chrij, ri e ralkʼwal kiriqom chi kʼax xuqujeʼ ri winaq riʼ uriqom chi yabʼil. Weneʼ kkunik kusukʼumaj jujun taq kʼax, are kʼu rajawaxik chuqʼabʼ rech kkunik kubʼan wariʼ. Ri e winaq riʼ «xkibʼan kʼiʼalaj kʼax chbʼil kibʼ» (1 Timoteo 6:10).

(1 Timoteo 6:10) Rukʼ ri uloqʼoqʼexik ri pwaq kkʼiy wi uloq ronojel etzelal. E kʼo jujun ri sibʼalaj xkirayij ri pwaq, xesach kʼut, xkiya kan ri kojonik, xkibʼan kʼiʼalaj kʼax chbʼil kibʼ.

g-S 11/08 6 párrs. 4-6

Waqibʼ pixabʼ che kojutoʼ rech kqariq kikotemal pa ri qakʼaslemal

Junam che xqil pa ri nabʼe kʼutunem che wajun jupuq kʼutunem riʼ, ri winaq che kuchomaj che rukʼ ri pwaq kuriq wi kikotemal wariʼ xa jun achikʼ. Xaq xiw ta kuya bʼis che, xaneʼ kuriq kʼi taq kʼax. Jun kʼutbʼal, rumal che tajin kutzukuj pwaq rech kux qʼinom, e jujun kkiya pa kʼax ri kachilanik pa ri familia xuqujeʼ ri e kachiʼl. E nikʼaj chik qas ta keʼuxlanik, rumal ri kichak xuqujeʼ ri nimalaj bʼis che kkiriqo. «Ri ajchak we katzʼaqat upam o man katzʼaqat taj, amaqʼel kawar pa jun nimalaj utzil; ri qʼinom man jeʼ ta kubʼano», are waʼ kubʼij Eclesiastés 5:12.

Ri pwaq xaq xiw ta jun itzel patrón, xaneʼ xuqujeʼ jun subʼunel. Rumal laʼ ri Jesucristo xubʼij che «kesubʼ rumal ri qʼinomal» (Marcos 4:19). Wariʼ kraj kubʼij, che ri pwaq kutzujuj kikotemal, are kʼu kuya taj; xaneʼ kubʼano che kurayij más qʼinomal. Are waʼ ri kubʼij Eclesiastés 5:10: «Ri kuloqʼoqʼej ri qʼinomal mawi jubʼiqʼ kukojo chi kʼi chik ri kʼo rukʼ».

Rumal laʼ, ri uloqʼoqʼexik ri pwaq kuya kʼi kʼax, bʼis xuqujeʼ kubʼan che ri winaq kubʼan jastaq che utz taj (Proverbios 28:20). Are kʼu, ri uyaʼik sipanik, ri ukuyik makaj, ri chʼajchʼojalaj kʼaslemal, ri loqʼoqʼebʼal xuqujeʼ ri kojonik ktobʼan che uriqik kikotemal xuqujeʼ utzilal.

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(1 Timoteo 4:2) Kkitatabʼej na achijabʼ xa kebʼ kiwach ri xaq e bʼanal taq tzij. We winaq riʼ man kkinaʼ ta chik pa kanimaʼ ri etzelal ri kkibʼano, jeʼ ta neʼ chi abʼajirinaq chi ri kanimaʼ.

lv 21, 22 párr. 17

Jun utzalaj retaʼmabʼal qakʼuʼx kuya utzilal

17 Ri apóstol Pedro xubʼij: «Chkʼol utzalaj retaʼmabʼal ikʼuʼx» (1 Pedro 3:16). E kʼi winaq kiriqom ta ri nim tewchibʼal che kʼo jun chʼajchʼoj retaʼmabʼal kikʼuʼx chuwach ri Jehová. Junam rukʼ ri xubʼij ri Pablo, che ubʼanom ko ri retaʼmabʼal kikʼuʼx «jeʼ ta neʼ chi abʼajirinaq chi ri kanimaʼ [o ‹kʼatinaq rukʼ jun chʼichʼ›, NM]» (1 Timoteo 4:2). Chiʼ kkoj ketal ri wakax rukʼ jun chʼichʼ che qʼaxam pa qʼaqʼ, ri kitiʼjal kkʼatik kubʼan kan jun yuk che sibʼalaj ko. Junam rukʼ wariʼ, ri retaʼmabʼal kikʼuʼx kʼi winaq ubʼanom, che kaminaq pa ronojel. Kunaʼ ta jun kʼaxkʼolil. Rumal laʼ kʼot kubʼij chike chiʼ kkibʼan jun jastaq che utz täj; kuya ta kʼäx pa kanimaʼ, o kuya ta kʼixbʼal chike. Ri winaq riʼ kkinaʼ ta chi kʼäx chiʼ kkibʼan jun mak xuqujeʼ, kkikʼutu che keʼok ta il che ri ubʼanom ri retaʼmabʼal kikʼuʼx.

(1 Timoteo 4:13) Are chasikʼij ri Tzʼibʼatalik chkiwach ri winaq, cheʼapixbʼej xuqujeʼ cheʼatijoj ri winaq kʼa kinbʼe na awukʼ.

it-2-S 198 párrs. 6, 7

Usikʼixik uwach ri Tzʼibʼatalik

Pa ri congregación cristiana. Pa ri nabʼe siglo, xa e jujun taq winaq kʼo jun wuj re ri Biblia kukʼ, rumal laʼ rajawaxik ksikʼix uwach ri tzʼibʼatalik chkiwach ri e winaq. Ri apóstol Pablo xubʼij che rajawaxik ksikʼix uwach ri ucartas chiwach konojel ri e kʼo pa ri riqbʼal ibʼ pa ri congregación cristiana, xuqujeʼ xubʼij chke ri e congregaciones che utz kekikʼexelaʼ ri e cartas chkiwach rech ksikʼix uwach ri utzʼibʼam chupam (Col 4:16; 1Te 5:27). Ri Pablo xubʼij che ri solinel Timoteo che rajawaxik kusikʼij ri tzʼibʼatalik chkiwach ri e winaq, rech keʼupixbʼej xuqujeʼ keʼutijoj ri e winaq (1Ti 4:13).

Rajawaxik utz kbʼan che usikʼixik uwach ri tzʼibʼatalik chkiwach ri winaq (Hab 2:2). Rumal che sibʼalaj nim ktobʼan chke e nikʼaj chik, ri sikʼil uwach wuj rajawaxik kuchʼobʼ ronojel ri kusikʼij uwach xuqujeʼ rajawaxik qas kuchʼobʼ ri kraj kubʼij ri tzʼibʼanel, xuqujeʼ rajawaxik utz usikʼixik uwach ri wuj kubʼano rech kuya ta jun chi chomanik o jun jastaq che utz taj chke ri ketatabʼenik. Junam kubʼij Apocalipsis 1:3, ri kusikʼij uwach ri bʼim kanoq, ri kkitatabʼej ri e tzij riʼ xuqujeʼ ri kkinimaj ri tzʼibʼatal cho ri wuj, kekikot na.

    E wuj pa quiché (1993-2025)
    Uk'isik sesión
    Umajixik sesión
    • Quiché
    • Chataqa b'ik
    • Ri qas utz kawilo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ri kta' chawe rech kakojo
    • Keta'max ta ri xatz'ib'aj
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Umajixik sesión
    Chataqa b'ik