UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET Watchtower
Watchtower
UK'OLB'AL WUJ PA INTERNET
quiché
'
  • '
  • ä
  • Ä
  • BIBLIA
  • E WUJ
  • E RIQB'AL IB'
  • mwbr19 octubre e uxaq 1-7
  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos

K'o ta video che wajun kʼutunem ri'.

Chakuyu' qamak, ri video ktziji' taj.

  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos
  • Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos (2019)
  • Subtítulo
  • 7-13 RE OCTUBRE
  • 14-20 RE OCTUBRE
  • 21-27 RE OCTUBRE
  • 28 RE OCTUBRE KOPAN 3 RE NOVIEMBRE
Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos (2019)
mwbr19 octubre e uxaq 1-7

Referencias rech ri wuj Qachak xuqujeʼ Qakʼaslemal ri oj Cristianos

7-13 RE OCTUBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | SANTIAGO 3-5

«Chqakʼutuʼ ri unojibʼal ri Dios»

(Santiago 3:17) Are kʼu ri winaq ri kyaʼ kinoʼj rumal ri Dios, nabʼe e chʼajchʼoj, kʼateʼ riʼ kkiya jamaril, e utz kukʼ ri winaq, areʼ e nimanelabʼ, e nojinaq che elebʼal kʼuxaj xuqujeʼ che utzalaj taq wachinik, man kubʼan ta kebʼ kikʼuʼx, man kʼo ta kebʼ kiwach.

cl-S 221, 222 párrs. 9, 10

¿La kqakʼut pa ri qakʼaslemal che kʼo ri unojibʼal ri Dios qukʼ?

9 «Nabʼe e chʼajchʼoj». Ri tzij griego «chʼajchʼoj» kraj kubʼij saq o tzʼil ta ri rij xuqujeʼ ri upam. Ri Biblia kujunamaj ri nojibʼal rukʼ ri animaʼ, kojkun taj kqariq wajun sipanik riʼ we chʼajchʼoj ta ri qachomanik xuqujeʼ ri qarayinik (Proverbios 2:10; Mateo 15:19, 20). Are kʼu we ri qanimaʼ chʼajchʼoj, paneʼ oj ajmakibʼ, kqatas qibʼ riʼ che ri itzelal are kqabʼan riʼ ri utzilal (Salmo 37:27; Proverbios 3:7). ¿La mat qastzij che sibʼalaj utz che are nabʼe kʼo ri chʼajchʼojil pa ri cholajil re ri unojibʼal ri Dios? Apastaneʼ ri ucholajil, ¿jas kqabʼan che ukʼutik ri e nikʼaj chi bʼantajik we chʼajchʼoj ta ri qakʼaslemal xuqujeʼ ri qakojonik?

10 «Kʼateʼ riʼ kkiya jamaril». Ri unojibʼal ri Dios kojutoʼ che utzukuxik jamaril, che are jun chke ri ubʼantajik ri uwachinik ri uxlabʼixel (Gálatas 5:22). Rumal laʼ, kqakoj qachuqʼabʼ rech ksach ta uwach «ri jamaril ri kubʼan» jun chqe pa ri utinamit ri Jehová (Efesios 4:3). Xuqujeʼ are chiʼ kqabʼan ronojel ri kojkun che ubʼanik rech kqariq jamaril chiʼ oj kʼo pa kʼax. ¿Jasche sibʼalaj rajawaxik che kqabʼan wariʼ? Rumal che ri Biblia kubʼij: «Chixkikotoq [...]. Chixjeqel pa jamaril. Are kʼu ri Dios ri re loqʼoqʼebʼal kʼuxaj, aj jamaril, kkʼojiʼ na iwukʼ» (2 Corintios 13:11). Rumal laʼ, are chiʼ kʼo jamaril pa ri qakʼaslemal, ri Dios re jamaril kkʼojiʼ qukʼ. Ri kqabʼan che kilik ri e qachalal pa ri qakojonik qas kʼo ubʼanik rukʼ ri qachilanik rukʼ ri Dios. ¿Jas kqabʼan che ukʼutik che kqatzukuj jamaril? Chqilaʼ jun kʼutbʼal.

(Santiago 3:17) Are kʼu ri winaq ri kyaʼ kinoʼj rumal ri Dios, nabʼe e chʼajchʼoj, kʼateʼ riʼ kkiya jamaril, e utz kukʼ ri winaq, areʼ e nimanelabʼ, e nojinaq che elebʼal kʼuxaj xuqujeʼ che utzalaj taq wachinik, man kubʼan ta kebʼ kikʼuʼx, man kʼo ta kebʼ kiwach.

cl-S 223, 224 párr. 12

¿La kqakʼut pa ri qakʼaslemal che kʼo ri unojibʼal ri Dios qukʼ?

12 «Utz kukʼ ri winaq». ¿Jas kraj kubʼij wajun tzij riʼ? Junam che kkibʼij ri e winaq che kʼo ketaʼmabʼal, ri tzij griega che kyaʼ ubʼixik pa Santiago 3:17 kʼax uqʼaxexik pa jun chi chʼabʼal. E nikʼaj chi Biblias kkikoj ri tzij «utz», «kʼo upaciencia» xuqujeʼ «kchoman chkij ri e nikʼaj chik». Ri Traducción del Nuevo Mundo kubʼij pa jun nota ri qas kraj kubʼij che «kuya bʼe». ¿Jas kqabʼan che ukʼutik pa ri qakʼaslemal che kʼo wajun bʼantajik riʼ chqe che petinaq che ri unojibʼal ri Dios?

cl-S 224, 225 párrs. 14, 15

¿La kqakʼut pa ri qakʼaslemal che kʼo ri unojibʼal ri Dios qukʼ?

14 «Areʼ e nimanelabʼ». Wajun tzij riʼ are kukoj jun tzij che xa jumul kqʼalajin pa wajun versículo riʼ re ri Escrituras Griegas Cristianas. Junam che kubʼij jun winaq, «jujun mul kkoj pa ri contexto che kchʼaw chrij jun pixbʼenik che kyaʼ che jun ajchʼoj». Xuqujeʼ kraj kubʼij «kʼax ta unimaxik» xuqujeʼ «kuya ribʼ pa taqik». Rumal laʼ, ri winaq che kubʼan ri unojibʼal ri Dios kʼax ta kubʼan che unimaxik ri e taqanik che e kʼo pa ri Biblia. Kchʼobʼtaj ta uwach rumal che kubʼan ri kraj ri areʼ paneʼ e kʼo nikʼaj chik kkibʼij che utz ta ri kubʼano. Xaneʼ, kukʼexo are chiʼ kʼo textos re ri Biblia che kukʼutu che utz ta ri uchomanik o ri ubʼantajik. ¿La jewaʼ ri qabʼantajik?

«E nojinaq che elebʼal kʼuxaj xuqujeʼ che utzalaj taq wachinik»

15 «E nojinaq che elebʼal kʼuxaj xuqujeʼ che utzalaj taq wachinik». Rumal che ri unojibʼal ri Dios «nojinaq che elebʼal kʼuxaj», ri jun bʼantajik riʼ qas nim ubʼanik. Kqilo che junam kʼo wi rukʼ ri «utzalaj taq wachinik», qas kqachʼobʼ riʼ we kqakojo che pa ri Biblia ri elem kʼuxaj kraj kubʼij che jun winaq nim kril ri rajil utzʼaqat, are waʼ ri utzalaj taq chak che kuya ri utzalaj taq bʼantajik. Jun wuj kubʼij che ri elem kʼuxaj kraj kubʼij «ri kanaʼ chrij jun winaq are chiʼ kuriq kʼax, che kubʼano che kaya tobʼanik». Rumal laʼ, ri unojibʼal ri Dios kel ukʼuʼx chqe, kʼax ta ubʼanik xuqujeʼ chʼajchʼoj ri uchomanik. ¿Jas kqabʼan che ukʼutik che oj nojinaq che elem kʼuxaj?

(Santiago 3:17) Are kʼu ri winaq ri kyaʼ kinoʼj rumal ri Dios, nabʼe e chʼajchʼoj, kʼateʼ riʼ kkiya jamaril, e utz kukʼ ri winaq, areʼ e nimanelabʼ, e nojinaq che elebʼal kʼuxaj xuqujeʼ che utzalaj taq wachinik, man kubʼan ta kebʼ kikʼuʼx, man kʼo ta kebʼ kiwach.

cl-S 226, 227 párrs. 18, 19

¿La kqakʼut pa ri qakʼaslemal che kʼo ri unojibʼal ri Dios qukʼ?

18 «Kubʼan ta kebʼ kikʼuʼx». Ri unojibʼal ri Dios kril ta ri kicolor ri e winaq xuqujeʼ ri kitinamit, are kʼu kukʼam ubʼe ri kqabʼano, chqakojoʼ qachuqʼabʼ che junam keqil wi konojel ri e winaq (Santiago 2:9). Nim ta keqil ri e nikʼaj chik rumal ri kitijonik, ri kipwaq o ri keqelen pa ri congregación, xuqujeʼ nim chqilaʼ wi ri e qachalal pa ri qakojonik, paneʼ e mebʼaʼ. We ri Jehová ukʼutum ri uloqʼoqʼebʼal chke, oj xuqujeʼ kqakʼut loqʼoqʼebʼal chke.

19 «Kʼo ta kebʼ kiwach». Ri tzij griego «kebʼ uwach» kraj kubʼij «jun winaq che xaq kujaluj ri kubʼano». Ojer kanoq, ri e griegos xuqujeʼ ri e romanos kkikoj nimaʼq taq kʼoj are chiʼ keʼel pa jun teatro. Chilaʼ xel wi lo ri tzij griego «kebʼ uwach» che kubʼan jun winaq che kujaluj ri ubʼantajik rech kuyak tzeʼn chke ri e winaq. Wajun bʼantajik riʼ rech ri unojibʼal ri Dios xaq xiw ta kqakʼut rukʼ ri kqabʼan che kilik ri e nikʼaj chik qachalal, xaneʼ ri kqanaʼ chke.

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(Santiago 4:5) ¿La kichomaj chi xaq loqʼ kubʼij ri Tzʼibʼatalik: «Ri Uxlabʼaxel ri ubʼanom ri Dios chi jeqel pa ri uj sibʼalaj kujurayij rukʼ achixomanik?»

w08-S 15/11 20 párr. 6

Pixabʼ nim kibʼanik keʼesax pa ri wuj re Santiago xuqujeʼ Pedro

4:5. ¿Jas texto re ri Biblia tajin kchʼaw ri Santiago chrij? Waral riʼ ri Santiago qas ta tajin kchʼaw chrij jun texto. Ri e tzij riʼ che e petinaq rukʼ ri Dios weneʼ esam pa ri e textos junam rukʼ Génesis 6:5; 8:21; Proverbios 21:10 xuqujeʼ Gálatas 5:17.

(Santiago 4:11, 12) Wachalal, miyakalaʼ tzij chiwij. Apachin ri kuyak tzij chrij ri rachalal o kuqʼat tzij puwiʼ ri rachalal, chrij ri pixabʼ kuyak wi tzij xuqujeʼ kuqʼat tzij puwiʼ ri pixabʼ. We kaqʼat tzij puwiʼ ri pixabʼ, man at ta bʼaʼ nimanel riʼ che ri pixabʼ, xaneʼ at qʼatal tzij. 12 Xa jun ri kyoʼw ri pixabʼ, xa jun ri kkun che kikolik o che usachik kiwach ri winaq. ¿At jachinoq chi kaqʼat tzij puwiʼ jun chik?

w97-S 15/11 20, 21 párr. 8

Ri kojonik kuya qapaciencia xuqujeʼ kubʼano che amaqʼel kqabʼan qachʼawem

8 Are jun makaj chiʼ kqayak tzij chrij jun qachiʼl pa ri qakojonik (Santiago 4:11, 12). Are kʼu, e jujun kkiyoqʼ ri e kachiʼl che e cristianos, weneʼ rumal che qas nim ubʼantajik o rumal che kraj che nim kil wi ri areʼ chkiwach ri e nikʼaj chik (Salmo 50:20; Proverbios 3:29). Ri tzij griego «miyakala tzij» kraj kubʼij ubʼanik kʼax xuqujeʼ umolik tzij che qastzij taj chrij jun winaq, wariʼ kjunamataj rukʼ umolik tzij chrij jun qachalal paneʼ qas ta qetaʼm. ¿Jasche kubʼij wajun bʼantajik riʼ che are kuyak tzij xuqujeʼ kuqʼat tzij chrij ri upixabʼ ri Dios? Rumal che ri e escribas xuqujeʼ ri e fariseos kkinimaj «ta ri utaqanik ri Dios» xuqujeʼ kkiqʼat tzij pa kiwiʼ ri e winaq rukʼ ri kitaqanik ri e areʼ (Marcos 7:1-13). Wariʼ kjunamataj rukʼ are chiʼ kqʼat tzij puwiʼ jun qachalal che ri Jehová uqʼatom ta tzij puwiʼ, ¿la tajin kqʼat tzij riʼ puwiʼ «ri utaqanik ri Dios» xuqujeʼ tajin kojmakunik are chiʼ kqabʼij che utz taj? Are chiʼ kqayoqʼ jun qachalal, tajin ta kqabʼan riʼ ri taqanik re ri loqʼoqʼebʼal (Romanos 13:8-10).

14-20 RE OCTUBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | 1 PEDRO 1, 2

«Chixux tastalikalaj taq winaq»

(1 Pedro 1:14, 15) Chibʼanaʼ jas ri alkʼwalaxelabʼ ri kenimanik. Mibʼan chik ri ojer taq irayibʼal ri xekʼojiʼ kan iwukʼ are taq man kʼo ta iwetaʼm. 15 Xaneʼ jas ri Dios ri xixusikʼij, are tastalik, xuqujeʼ ri ix chixux tastalikalaj taq winaq pa ronojel ri kibʼano.

w17.02-S 9 párr. 5

Ri tojbʼal mak: jun utzalaj sipanik che xuya ri Tat

5 ¿Jas kqabʼan che ukʼutik che kqaloqʼoqʼej ri ubʼiʼ ri Jehová? Kqakʼut rukʼ ri qabʼantajik. Ri Dios kraj che oj chʼajchʼoj (chasikʼij uwach 1 Pedro 1:15, 16). Wariʼ kraj kubʼij che xaq xiw ri Jehová kqaya uqʼij xuqujeʼ che kqanimaj rukʼ ronojel qanimaʼ. Rumal laʼ kqakoj qachuqʼabʼ rech kqakoj pa ri qakʼaslemal ri utzalaj taq upixabʼ xuqujeʼ ri e utaqanik paneʼ kojterenexik. Ri utzalaj taq chak che kqabʼano kuya uqʼij ri ubʼiʼ ri Jehová xuqujeʼ kubʼano che ri e winaq utz kkil ri qabʼantajik (Mat. 5:14-16). Rumal che oj chʼajchʼoj taq winaq, kqakʼut pa ri qakʼaslemal che ri e utaqanik ri Dios sibʼalaj utz xuqujeʼ kqakʼutu che ri xubʼij ri Satanás qastzij taj. Qetaʼm che qonojel kojmakunik, are kʼu qas kqata sachbʼal qamak xuqujeʼ kqaya kan ubʼanik ri itzel taq jastaq che kuya ta uqʼij ri Jehová (Sal. 79:9).

(1 Pedro 1:16) Tzʼibʼatal kʼut kubʼij: «Chixux tastalikalaj taq winaq chrij ri etzelal rumal rech chi ri in in tastalikalaj Dios chrij ri etzelal».

lv 64, 65 párr. 6

Utz chabʼanaʼ che uchaʼik ri kawilo

6 Ri Pablo xuya wajun pixabʼ riʼ chike ri cristianos rech Roma: «Miyaʼ bʼaʼ kʼolbʼal che ri mak chi kataqan puwiʼ ri icuerpo». Xuqujeʼ xbʼix chike che «kebʼikamisaj ri itzel täq ubʼanoj ri icuerpo» (Romanos 6:12-14; 8:13). Nabʼe kanoq, chʼawinaq chi chirij ri jalajoj täq chʼaqapil rech ri bʼaqil xuqujeʼ ri ukojik che ubʼanik e itzel jastaq. Xchʼaw chikij ri winaq che ajmakibʼ, xubʼij: «Ri kaqʼ bʼanal tzij». «Ri upakichiʼ nojinaq che kʼaxalaj täq tzij.» «Ri kaqan aninaq kebʼe che utixik kikʼ.» (Romanos 3:13-18.) ¿Jas kubʼano we jun cristiano kukoj jun chʼaqap che ri ubʼaqil che ubʼanik jun mak junam rukʼ wariʼ? Kubʼano che ronojel ri ubʼaqil kubʼan tzʼil. Jun kʼutbʼal re, we retaʼm che utz täj kril ri pornografía o chʼoj tekʼuriʼ krilo, tajin kubʼano che «kujach ri [ubʼaqʼwach] che ri mak» wariʼ kubʼan tzʼil che ronojel ri ubʼaqil. Rumal laʼ utz täj che kuya che ri Ajawaxel junam rukʼ jun tabʼal toqʼobʼ, rukʼ wariʼ tajin ta chi kuya jun qʼijilanik chʼajchʼoj che (Deuteronomio 15:21; 1 Pedro 1:14-16; 2 Pedro 3:11). Rumal ri utz täj che kqabʼano, kqariq nim kʼäx.

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(1 Pedro 1:10-12) Ri e qʼaxal taq tzij xkitzijoj ri utoqʼobʼ ri Dios ri kuya na chiwe, xkitzukuj xkitatabʼelaʼ utzijol we kolobʼal ibʼ riʼ. 11 Are ta xkaj xketaʼmaj jachinoq xuqujeʼ jachike qʼij kkʼulmataj na ri xkʼut uloq chkiwach rumal ri Ruxlabʼal ri Cristo ri kʼo pa kanimaʼ, are taq xuqʼalajisaj uloq chi ri Cristo kuriq na kʼax, xuqujeʼ chi knimarisax na uqʼij are taq kokʼow ri kʼax. 12 Xqʼalajisax kʼu chkiwach ri qʼaxal taq tzij, chi are taq kkibʼij we jastaq riʼ, man chke taj e areʼ kebʼajwataj wi, xaneʼ chiwe ix. Are we jastaq riʼ ketzijox chiwe kimik kumal ri winaq ri kkitzijoj ri tzij re kolobʼal ibʼ chiwe rumal ri Ruxlabʼal ri Dios ri taqom uloq chikaj. E jastaq waʼ ri xkaj taj ri e taqoʼnibʼ ajkaj chi e areʼ taj xeʼilowik.

w08-S 15/11 21 párr. 10

Pixabʼ nim kibʼanik keʼesax pa ri wuj re Santiago xuqujeʼ Pedro

1:10-12. Ri e taqoʼn ajkaj xkaj xketaʼmaj ri qastzij che kʼax uchʼobʼik chrij ri congregación cristiana che e chaʼom rech kebʼe pa ri kaj, che xkitzʼibʼaj kan ri e qʼaxal taq tzij ojer kanoq. Are kʼu, ri e qastzij riʼ xchʼobʼotaj taj kʼa chiʼ ri Jehová xubʼan ri congregación cristiana (Efes. 3:10). Chqesaj kiwach ri e taqoʼn ajkaj xuqujeʼ chqatzukuj ri kraj kubʼij «ri jastaq re ri Dios ri man kechʼobʼtaj taj» (1 Cor. 2:10).

(1 Pedro 2:25) Ix junam kʼu kan kukʼ ri chij ri kijalon kibʼe. Kimik kʼut ix tzelejinaq uloq rukʼ ri [...] ajyuqʼ xuqujeʼ ri chajinel re ri iwanimaʼ.

it-2-S 1075 párr. 1

Solinel

Ri Nimalaj Chajinel o Solinel. Pa 1 Pedro 2:25 ri apóstol xchʼaw chrij Isaías 53:6 are chiʼ xubʼij «junam kʼu kan kukʼ ri chij ri kijalon kibʼe», xuqujeʼ kubʼij: «Kimik kʼut ix tzelejinaq uloq rukʼ ri [...] ajyuqʼ xuqujeʼ ri chajinel re ri iwanimaʼ». Ri e tzij riʼ tajin kchʼaw chrij ri Jehová Dios, ri Pedro xutzʼibʼaj ri e tzij riʼ chke ri e winaq che kiyaʼom ta kan ri congregación xuqujeʼ kixutum ta kan ri Cristo Jesús, xaneʼ are rumal ri Jesús xenaqajin rukʼ ri Jehová Dios, ri Nimalaj Ajyuqʼ re ri utinamit (Sl 23:1; 80:1; Jer 23:3; Eze 34:12). Ri Jehová xuqujeʼ are jun solinel, che kril ronojel ri e jastaq (Sl 17:3). Ri rilik ronojel ri e jastaq (gr. e·pi·sko·pḗ) weneʼ kjunamataj rukʼ uqʼatik tzij puwiʼ jun kʼulel, junam che xkʼulmataj rukʼ ri Jerusalén pa ri siglo I d.C., che xuchʼobʼ ta «ri rulem ri Dios» [gr. e·pi·sko·pḗs]ʼ. (Lu 19:44). O kchʼaw chrij utzilal, junam kukʼ ri kkinimarisaj «uqʼij ri Dios pa ri qʼij are taq» [gr. e·pi·sko·pḗs] kuta chke jas ri kibʼanom (1Pe 2:12).

21-27 RE OCTUBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | 1 PEDRO 3-5

«Kpe kʼu na ri qʼij are taq kekʼis konojel ri jastaq»

(1 Pedro 4:7) Kpe kʼu na ri qʼij are taq kkʼis konojel ri jastaq. Utz bʼaʼ chixchomanoq, chichomaj jas ri kibʼano, rech utz kibʼan che ri chʼawem rukʼ Dios.

w13-S 15/11 3 párr. 1

«Chichomaj jas ri kibʼano, rech utz kibʼan che ri chʼawem rukʼ Dios»

«RI HORA che kpe más awaram are chiʼ kpe usaqarik ri jun chi qʼij», are waʼ ri xubʼij jun winaq che xchakun chaqʼabʼ. Qastzij riʼ, che ri e winaq che kekʼasiʼ chaqʼabʼ junam kkichomaj rukʼ wajun achi riʼ. Kjunamataj wariʼ kukʼ ri e cristianos kimik, rumal che wajun itzelalaj uwach Ulew riʼ che kʼo pa uqʼabʼ ri Satanás kʼo chi pa ri usaqarik che xa jubʼiqʼ chi kraj che ksach uwach (Rom. 13:12). ¡Sibʼalaj kʼax riʼ we kok qawaram kimik! Rumal laʼ, sibʼalaj nim upatan che qas utz kojchomanik xuqujeʼ kqanimaj wajun pixabʼ riʼ rech kqachomaj jas riʼ ri kqabʼano, rech utz kqabʼan che ri qachʼawem (1 Ped. 4:7).

(1 Pedro 4:8) Puwiʼ ronojel, chikojoʼ ichuqʼabʼ che uloqʼoqʼexik iwibʼ, rumal rech chi ri loqʼoqʼebʼal kʼuʼx kubʼano chi kesachtaj kʼi mak.

w99-S 15/4 22 párr. 3

¿Jas kqabʼan che retaʼmaxik xuqujeʼ uchʼakik apachike kʼax pa ri qakojonik?

Chukʼisbʼal, qas chnaʼtaj chqe ri utzalaj uqʼilinik ri apóstol Pedro: «Kpe kʼu na ri qʼij are taq kkʼis konojel ri jastaq. Utz bʼaʼ chixchomanoq, chichomaj jas ri kibʼano, rech utz kibʼan che ri chʼawem rukʼ Dios. Puwiʼ ronojel, chikojoʼ ichuqʼabʼ che uloqʼoqʼexik iwibʼ, rumal rech chi ri loqʼoqʼebʼal kʼuʼx kubʼano chi kesachtaj kʼi mak» (1 Pedro 4:7, 8). Ri qabʼantajik che utz taj rumal che oj ajmakibʼ —ri kech ri e nikʼaj chi winaq xuqujeʼ ri qech oj— aninaq kok pa ri qanimaʼ xuqujeʼ pa ri qachomanik che kojuqʼatej che unimaxik ri Dios. Ri Satanás retaʼm wariʼ. Rumal laʼ kukoj wariʼ rech kujach uwach ri utinamit ri Dios. Rajawaxik aninaq kqasach ri kimak ri e nikʼaj chik rukʼ ronojel qanimaʼ rech kqaya ta bʼe che ri itzel kujach qawach (Efesios 4:25-27).

(1 Pedro 4:9) Chiyalaʼ oqxanibʼal chbʼil iwibʼ, man rukʼ ta chʼachʼatem.

w18.03-S 14, 15 párrs. 2, 3

¿Jasche sibʼalaj nim upatan che kqakʼut oqxanibʼal o utzil animaʼ?

2 Pa nikʼaj chi jastaq, ri Pedro xubʼij wariʼ chke ri e cristianos: «Chiyalaʼ oqxanibʼal chbʼil iwibʼ» (1 Ped. 4:9). Pa griego, ri tzij chiyalaʼ oqxanibʼal literalmente kraj kubʼij «ukʼutik utzil animaʼ chke ri e winaq che qetaʼm ta kiwach». Are kʼu ri apóstol xubʼij chke che kkiya oqxanibʼal chbʼil kibʼ, wariʼ kukʼutu, che ketaʼm chi kiwach xuqujeʼ kʼo chi jun kachilanik kukʼ ri e winaq riʼ. ¿Jas utzilal kuya chke we kkinimaj wajun pixabʼ riʼ?

3 Keʼutoʼ rech kekʼojiʼ junam. Chojchoman chrij are chiʼ jun qachalal xojusikʼij pa ri rachoch, ¿la mat qastzij che ksach ta wariʼ pa qajolom? Xuqujeʼ are chiʼ xqasikʼij jun qachalal, ¿la mat qastzij che xkowir ri qachilanik? Uyaʼik oqxanibʼal kubʼano che kqetaʼmaj más kiwach ri e qachalal. Pa taq ri uqʼij ri Pedro, ri e cristianos rajawaxik junam kekʼojiʼ rumal ri e qʼij che keriqtaj wi. Wariʼ kjunamataj qukʼ oj che oj kʼo chi pa «ri kʼisbʼal taq qʼijol» (2 Tim. 3:1).

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(1 Pedro 3:19, 20) Pa uxlabʼal kʼut xbʼe che tzijonik kukʼ taq ri uxlabʼal ri e kʼo pa cheʼ. 20 E are waʼ e uxinaq man e nimanelabʼ taj pa ri e ojer taq qʼijol, pa taq ri e uqʼij ri Noé, are taq ri Dios xeyeʼm rukʼ kochʼonik joropaʼ qʼij xbʼeytaj ubʼanik ri jukubʼ, ri Dios xeʼutoʼtajisaj jujun winaq puwiʼ ri jaʼ e wajxaqibʼ kʼut chi konojel.

w13-S 15/6 23

Pregunta kech ri ajsikʼinelabʼ

¿Jas kraj kubʼij ri Biblia are chiʼ kubʼij che ri Jesús xutzijoj ri utzij ri Dios chke «ri uxlabʼal ri e kʼo pa cheʼ»? (1 Ped. 3:19).

▪ Ri apóstol Pedro are tajin kchʼaw chkij ri e uxlabʼal che «man e nimanelabʼ taj pa ri e ojer taq qʼijol, pa taq ri e uqʼij ri Noé, are taq ri Dios xeyeʼm rukʼ kochʼonik joropaʼ qʼij xbʼeytaj ubʼanik ri jukubʼ» (1 Ped. 3:20). Rukʼ wariʼ qas kqʼalajinik che are tajin kchʼaw chkij ri e taqoʼn ajkaj che xkinimaj ri Satanás. Judas xuqujeʼ xchʼaw chkij «ri e taqoʼnibʼ ajkaj ri xkiya kan ri taqanik ri yoʼm pa kiqʼabʼ nabʼe, ri xkiya kan ri kikʼolbʼal ri e kʼo wi» che «ri Dios e ukʼolom kukʼ junalik taq ximibʼal pa qʼequʼmal kʼa pa qʼatoj tzij re ri nimalaj qʼij» (Jud. 6).

¿Jas xkinimaj ta ri e taqoʼn ajkaj riʼ pa taq ri uqʼij ri Noé? Chiʼ majaʼ kubʼan ri nimalaj jabʼ xkibʼan winaq che kibʼ, jun jastaq che yaʼtal ta chke kkibʼano (Gén. 6:2, 4). Xaq xiw ta waʼ xkibʼano, xaneʼ xeqʼoyiʼ kukʼ ri ixoqibʼ, che are jun itzelalaj jastaq, rumal che yaʼtal ta chke kkibʼano (Gén. 5:2). Ri e itzel taq uxlabʼal riʼ ksachisax na kiwach pa nimalaj qʼij che uchomam chi ri Dios. Are kʼu kimik, junam che xubʼij ri Judas, e kʼo pa jun nimalaj «qʼequʼmal», kraj kubʼij che kajwataj ta ri Dios chke.

¿Jampaʼ xuqujeʼ jas xubʼan ri Jesús che utzijoxik ri utzij ri Dios chke «ri uxlabʼal ri e kʼo pa cheʼ»? Ri apóstol Pedro kubʼij che xkʼulmataj wariʼ are chiʼ ri Jesús «kʼastajisam kʼu pa ri uxlabʼal», kraj kubʼij, are chiʼ xwalajisax chkixoʼl ri e kaminaqibʼ (1 Ped. 3:18, 19). Xuqujeʼ kubʼij che ri Jesús xutzijoj ri utzij ri Dios chke. Rumal che kukoj jun tzij che xkʼulmataj kan ojer kanoq, wariʼ kukʼutu che xutzijoj ri utzij ri Dios chke chiʼ ri apóstol majaʼ kutzʼibʼaj ri nabʼe carta. Rumal laʼ, kqʼalajinik che xubʼan wariʼ are chiʼ walajisam chik, rukʼ wariʼ ri Jesús xukʼut chkiwach ri itzel taq uxlabʼal che qas taqal chke kkʼajisax na kiwach. Ri xutzijoj chke xuya ta jun eyebʼal kikʼuʼx, xaneʼ re qʼatoj tzij (Jon. 1:1, 2). Ri Jesús xkunik xutzijoj wariʼ chke, rukʼ ri ukʼastajibʼal, ri ukojonik xuqujeʼ ri usukʼilal kʼa pa ri kamikal, xuqujeʼ rukʼ wariʼ xukʼutu che ri itzel kkun taj ktaqan pa uwiʼ (Juan 14:30; 16:8-11).

Pa ri petinaq, ri Jesús kuxim na xuqujeʼ kukʼaq na ri Satanás xuqujeʼ ri itzel taq uxlabʼal pa ri nimalaj jul (Luc. 8:30, 31; Apoc. 20:1-3). Are chiʼ majaʼ kpe wajun qʼij riʼ, ri e uxlabʼal che xeniman taj e kʼo pa jun nimalaj qʼequʼmal pa uxlabʼal. Xuqujeʼ qetaʼm che qas ksachisax na kiwach (Apoc. 20:7-10).

(1 Pedro 4:6) Rumal riʼ ri tzij rech kolobʼal ibʼ qas xqʼalajisax chke ri e kaminaq chik, rech ri tzij rech kolobʼal ibʼ kkunik kuqʼat tzij pa kiwiʼ jas qas ri ucholajil ri kʼaslemal ri xkukʼaj we winaq riʼ pa ri tiʼjol. Xuqujeʼ xtzijox ri tzij rech kaya qʼijol chi kkʼojiʼ kikʼaslemal pa ri uxlabʼal jas qas ri urayibʼal ri Dios.

w08-S 15/11 21 párr. 8

Pixabʼ nim kibʼanik keʼesax pa ri wuj re Santiago xuqujeʼ Pedro

4:6. ¿E jachin riʼ «ri e kaminaq chik» che xtzijox «ri tzij rech kolobʼal ibʼ» chke? Are ri e winaq che nabʼe e kaminaq pa taq ri itzelal xuqujeʼ pa taq ri mak are chiʼ majaʼ ktzijox ri utzalaj taq tzij chke, kraj kubʼij, che e kaminaq pa ri kikojonik (Efes. 2:1). Are chiʼ xkikʼam ri utzalaj taq tzij, jeʼ taneʼ xekʼastaj pa ri kikojonik.

28 RE OCTUBRE KOPAN 3 RE NOVIEMBRE

QʼINOMAL RE RI UTZIJ RI DIOS | 2 PEDRO 1-3

«Chqeyej ‹ri upetik ri uqʼij› ri Jehová»

(2 Pedro 3:9, 10) Ri Ajawaxel man kabʼeytaj ta che utzʼaqʼatisaxik ri ubʼim chke, jas ri kkichomaj jujun. Xaneʼ ix reyem rukʼ kochʼonik, man kraj taj chi kʼo jun ksach uwach, xaneʼ are kraj chi konojel kkikʼex na kikʼuʼx. 10 Kpe kʼu na ri qʼij re ri Ajawaxel jas jun elaqʼom. Pa ri qʼij riʼ, ksach kʼu na uwach ri kaj, ktataj kʼu na ri jun nimalaj jininem. Ri jastaq ri xebʼanbʼex re kenikow na, ksach kiwach. Ri uwach Ulew xuqujeʼ ri chak ri e kʼo chuwach kechajirisax na.

w06-S 15/12 27 párr. 11

Ri Jehová «kuqʼat na tzij pa kiwiʼ ri kikʼulel»

11 Are kʼu, ¿jas kqabʼan che uchʼobʼik ri xubʼij kan ri Jesús che ri Jehová «chanim kuqʼat na tzij pa kiwiʼ ri kikʼulel»? Qastzij che ri Utzij ri Dios kubʼij che ri Jehová «kbʼeytaj ta», kraj kubʼij, che kʼo jun nimalaj upaciencia; are kʼu, xuqujeʼ kubʼij che qas pa ri qʼijol, aninaq kuqʼat na tzij (Lucas 18:7, 8; 2 Pedro 3:9, 10). Are chiʼ xpe ri nimalaj jabʼ pa taq ri uqʼij ri Noé, ri e itzel winaq aninaq xekamisaxik. Xuqujeʼ jeʼ xkʼulmataj pa taq ri uqʼij ri Lot, are chiʼ xqaj lo qʼaqʼ pa ri kaj che xubʼano che xekam konojel ri itzel taq winaq. Ri Jesús xuqujeʼ xubʼij che «jewaʼ kbʼantaj na pa ri qʼij are taq ri Rijaʼl Winaq [...] kukʼut na ribʼ» (Lucas 17:27-30). Qastzij: ri e itzel winaq kimik xuqujeʼ «kʼateʼ riʼ kpe na ri sachbʼal wachaj pa kiwiʼ» (1 Tesalonicenses 5:2, 3). Rumal laʼ, qas chqakubʼsaj qakʼuʼx che ri Jehová qas pa ri qʼijol kuqʼat na tzij pa uwiʼ wajun itzelalaj uwach Ulew riʼ che kʼo pa uqʼabʼ ri Satanás.

(2 Pedro 3:11, 12) Umak kʼu rech chi konojel ri jastaq ksachisax na kiwach, ¡sibʼalaj rajawaxik chi kixbʼin pa jun tastalik ikʼaslemal xuqujeʼ kixniman che ri Dios! 12 Chiweyej xuqujeʼ chiwanej iwibʼ che ri upetik ri uqʼij ri Dios, are taq ri kaj kekʼat na xuqujeʼ ksach na kiwach, xuqujeʼ ri jastaq ri xebʼanbʼex re kenikow na xuqujeʼ kejaʼr na.

w06-S 15/12 19 párr. 18

«¡Naqaj chik kʼo wi ri nimalaj uqʼij ri Ajawaxel!»

18 ¡Rumal laʼ ri apóstol Pedro kubʼij chqe che kqanej «ri upetik ri uqʼij ri Dios»! ¿Jas kqabʼan che reyexik? Kojkunik kqabʼan wariʼ chiʼ kojbʼin pa jun tastalik kʼaslemal xuqujeʼ kojniman che ri Dios (2 Pedro 3:11, 12). Wariʼ kojutoʼ rech kqeyeʼj rukʼ kikotemal ri «uqʼij» ri Jehová. Ri tzij griego «chiwanej iwibʼ» literalmente kraj kubʼij «aninaq». Qastzij che kojkun taj aninaq kqaqʼaxej ri e qʼij che kraj na che ri uqʼij ri Jehová. Are kʼu, rech kqeyeʼj wajun qʼij riʼ, qas chqayaʼ ri qatiempo che upatanexik ri Jehová, we kqabʼan wariʼ kqanaʼ ta riʼ ri e qʼij che kokʼowik (1 Corintios 15:58).

Chqatzukuj jeʼlalaj taq pixabʼ

(2 Pedro 1:19) Xuqujeʼ kʼo kan ri kitzij ri qʼaxal taq tzij qukʼ, ri sibʼalaj ko tikitoj, man kkʼextaj taj. Are kʼu utz we qas kitatabʼej ri tzij, ri jeʼ jas jun chaj ri kjuluw pa jun qʼequmalaj kʼolbʼal, kʼa are taq ksaqarik, kʼa kil na uloq ri chʼimil re usaqarik pa ri iwanimaʼ.

w08-S 15/11 22 párr. 2

Pixabʼ nim kibʼanik keʼesax pa ri wuj re Santiago xuqujeʼ Pedro

1:19. ¿Jachin riʼ «ri chʼimil» re ri saqarik? ¿Jampaʼ kel loq? ¿Jasche qetaʼm che kʼulmatajinaq chi wariʼ? «Ri chʼimil» re ri saqarik are ri Jesucristo are chiʼ xkoj che qʼatal tzij (Apoc. 22:16). Pa 1914, ri Jesús xel loq chkiwach konojel ri e ubʼanom ri Dios che uqʼatik tzij, che kukʼutunisaj jun kʼakʼ qʼij. Ri kʼutwachinik re ri transfiguración che xril ri Pedro xa jun kʼutbʼal re ri ujuluwem xuqujeʼ ri uchuqʼabʼ ri Jesús, xuqujeʼ xukʼutu che kojkunik kqakubʼsaj qakʼuʼx che ri e tzij petinaq rukʼ ri Dios (Mar. 9:1-3). We kqatatabʼej ri e tzij riʼ, qas kopan riʼ pa qanimaʼ xuqujeʼ qetaʼm riʼ che «ri chʼimil» re ri saqarik xel loq.

(2 Pedro 2:4) Ri Dios man xusach ta kimak ri taqoʼnibʼ ajkaj ri xemakunik, xaneʼ xeʼukʼaq pa ri xibʼalbʼa, xeʼutzʼapij pa ri qʼequʼm, chilaʼ kkeyeʼj wi na ri qʼatoj tzij pa kiwiʼ.

w08-S 15/11 22 párr. 3

Pixabʼ nim kibʼanik keʼesax pa ri wuj re Santiago xuqujeʼ Pedro

2:4. ¿Jas riʼ «ri xibʼalbʼa»? ¿Jampaʼ xekʼaq lo ri e itzel taqoʼn ajkaj chupam? «Ri xibʼalbʼa» are jun kʼolbʼal che xaq xiw chke ri itzel taq uxlabʼal kyaʼ wi, chke ta ri e winaq, rech kʼo ta jun jastaq kekunik kkibʼano. Kraj kubʼij che e kʼo pa jun nimalaj qʼequʼmal pa uxlabʼal rumal che kkichʼobʼ ta ri uchomanik ri Dios. Ri e taqoʼn ajkaj che kikʼulmam waʼ kʼo ta jun eyebʼal kikʼuʼx pa ri petinaq. Ri Dios xeʼukʼaq pa «ri xibʼalbʼa» ri e taqoʼn ajkaj che xeniman ta che pa taq ri uqʼij ri Noé, ri e taqoʼn ajkaj riʼ kekʼojiʼ na chilaʼ kʼa kopan na ri qʼij che ksachisax kiwach.

    E wuj pa quiché (1993-2025)
    Uk'isik sesión
    Umajixik sesión
    • quiché
    • Chataqa b'ik
    • Ri qas utz kawilo
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ri kta' chawe rech kakojo
    • Keta'max ta ri xatz'ib'aj
    • Configuración de privacidad
    • JW.ORG
    • Umajixik sesión
    Chataqa b'ik