RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w90 7/1 kapi 3-4
  • Eaa ta te Tangata e Rave ra ki te Enua?

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Eaa ta te Tangata e Rave ra ki te Enua?
  • Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1990
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • Au Vao Rakau
  • Au Moana
  • Te Vai Inu
  • Taangaanga no te Tanutanu
  • Maata Rava te au Apinga Akaoro
  • Akaoraanga i te Enua mei te Takino Anga
    Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1990
Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1990
w90 7/1 kapi 3-4

Eaa ta te Tangata e Rave ra ki te Enua?

E TORU anere mataiti i topa, kua vaitata atu te tangata nei i te noo ki te tu natura. Te maata anga o te tuanga, kare aia i tamatakuia e te au tauianga tei akatupuia e te tangata ki te mareva i te ao katoa mei te tu i teia tuatau. Kare te orureau i te pae o te ravenga puapinga i akamata ake. Kare e au are uira, te au are angaanga, te au mea akaoro, me kore tetai atu au tumu no te au taero i te ao katoa. Penei te manako o te tangata te takinoanga i te enua katoa e mea ngata nana i te tamanako.

Inara i te reira tuatau rai, e akamatakiteanga tetai tei akakitekite maataia no runga i te takinoanga i te ao katoa. Kua kiteia te reira akamatakiteanga i te puka openga o te Puka Tapu, e kua totouia te tuatau me akao mai te Atua iaia ki roto i te au mea a te tangata nei “no te takino i te aronga takinokino i te enua.”​—Apokalupo 11:17, 18, NW.

Mei teaa te pumaanaanga no te katoatoa tei manako i ta te tangata i teia tuatau nei te akaaere marikonga kore anga i te enua kia kite e ka akaora Tei Anga i to tatou paraneta manea me takoreia! ‘Inara,’ penei ka manako koe, ‘kua taeaia rai e tatou te turanga kino maata e ka anoanoia kia akao mai te Atua iaia?’ E akamanako ana i etai au tika e e akava ia koe uaorai i te reira.

Au Vao Rakau

Te akamanea ra te au vao rakau i te enua e te oronga mai i te kai e te marumaru no te mirioni ua atu au mea ora tukeke. I te au tumu rakau e tupu ra e te maani ra i te kai, te rave ra ratou i tetai atu au angaanga puapinga, mei te akaeaanga i te reva kino ki roto e te akaeaanga mai i te reva meitaki ki vao. No reira, te tuatua ra te National Geographic (Akanoo Anga Tukeke o Tetai Enua) e, “te oronga maira raua i tetai akatanotano anga ki te tamaana anga i te ao katoa te takino ra i te oraanga i te enua mei ta tatou e kite nei.”

Inara te takore ra te tangata i tona uaorai tuanga vao rakau. Te mate ra te au vao rakau i te tua Tokerau o Marike e te au vao rakau i Europa mei te taero. E te akapou ra te au pa enua kimi puapinga i te au vao rakau manea e te tukeke. Kua akamarama tetai nutipepa Aperika e i te 1989, “e 66 mirioni kupiki mita [o te au rakau manea e te tukeke] tei tamanakoia no te tuku atu ki vao​—e 48 patene ki Tiapani, e 40 patene ki Europa.”

Tetai katoa, i etai au enua, te tutungi ra te aronga tanutanu i te au vao rakau kia riro mai ei ngai tanutanu anga. Kare e roa atu ana kare e meitaki akaou i te one o te vao rakau e ka anoanoia te aronga tanutanu kia tutungi maata akaou atu i te au vao rakau. Kua tamanakoia e i teia anere mataiti okotai, vaitata rai e apa o teianei ao kua ngaro te vao rakau.

Au Moana

Te vaira rai to te enua au moana angaanga puapinga i te tamaanga i te mareva, e te takino ra te au angaanga a te tangata ia ratou. E maata te au reva kino tei akaeaia ki roto e te au moana. I tetai tua, na te au remuremu e akaea ana i te reva kino ki roto e te akaea mai i te reva meitaki ki vao. Kua akamarama te Taote a George Small i te puapinga o te oraanga: “I te 70 patene o te reva meitaki tei kapitiia atu ki te mareva i te mataiti okotai no ko mai i te au mea ora rikiriki i roto i te tai.” Tera ra, te akamatakite ra te aronga kimi kite e penei ka ngaro ke te au remuremu no te meangiti o te reva oraora e te ma i roto i te mareva, tei irinakiia e kua akatupuia e te tangata.

Tetai katoa te pei ra te tangata i ta ratou teita, te au inu, e te au ota poitini ki roto i te moana. Koi akatikaiaʼi etai au enua kia tameangitiia mai te au ota ta ratou i akatika kia titiri ki roto i te tai, te patoi ra tetai pae. Kua akono tetai enua i te tua Opunga Ra i te tika anga kia titiri i te au ota nukiria ki roto i te tai. Kua akamatakite tetai tangata rongonui kimikimi anga i te moana ko Jacques Cousteau e: “Kia akaora tatou i te au moana me ka inangaro tatou i te akaora i te au tangata.”

Te Vai Inu

Te takino ra te tangata i te vai inu! I te au enua putaua, e mirioni ua atu au tangata te mate ra i te mataiti tatakitaki no te mea kua takinoia te vai. I te au enua puapinga, kua takinoia te au vai, i rotopu i tetai au mea, ko te au maniva i te one e te au vairakau tamate i te manumanu tei tae ki roto i te au kauvai e te tomo atu ki roto i te vai enua. I te 1986 e 2.3 mirioni tane au vairakau tamate i te manumanu i maaniia i teianei ao, e kua ripotiia e 12 patene i te mataiti te kake ua atura i te au mataiti tatakitai.

Tetai tumu no te taero ko te au ngai titiri anga vairakau. Kua akakite te Scientific American (Kimi Anga Kite Marike) e, “Te au taramu auri e au ota vairakau to roto kare te reira i meangiti mai i te au pomu taoraia te ka aruru me tutae auriia.” Kua tuatua te tianara e, te tupu nei teia tu taero i “teianei ao katoa e tauatini au ngai titiri anga ota vairakau.”

Tei tupu? I te au enua katoatoa, te au kauvai areare i te taime mua kua riro ei au ngai titiri teita na te au ngai kimi puapinga. Kua tamanakoia e 20 mirioni au Europa te inu ra i te vai mei te Rhine, inara kua taeroia tikai teia kauvai e te vari tei akaateaia mai mei tona papa e kino tikai te reira no te taangaanga ei akaki i te enua!

Taangaanga no te Tanutanu

Ma te kino tikai, te takino nei rai te tangata i tona ngai tanutanu. I te au Tuanga Enua Taokotaiia (United States) anake ua, e 20 patene o te enua tei tukuia ei ngai ara vai kua kino te reira, i tau ki te Scientific American. No teaa ra? No te mea e maata rava te au miti ta te au ara vai e kapiti atura ki te one. E maata te au potonga enua puapinga i takinoia na teia tu. “E maata te au ngai one tei kore i meitaki no te tanutanu no te maata i te miti tei tukuia ki roto e te au angaanga o te ara vai,” i akakiteʼi The Earth Report (Te Ripoti Enua). Tetai manamanata i te ao katoa te tupu maata nei te ngai angai anga manu i runga i te enua, penei te akaputu atura ki te totoa anga o te au ngai maro.

Maata Rava te au Apinga Akaoro

E maata tikai te ngai one e te vai i to tatou paraneta. Inara akapeea i reira to tatou mareva. Kua takore katoaia te reira, e e maata te aronga na ratou i akatupu. No te tuatua ua i tetai, e akamanako ana i te apinga akaoro. E au akamatakiteanga te ka aru mai mei te au tianara rongoia te kimianga kite: “E maata atu ta te au apinga akaoro akataeroanga i te mareva i tetai ua atu angaanga a te tangata nei.” (New Scientist) “E 500 mirioni au apinga akaoro tei retitaia i runga i teia paraneta . . . Te akakianga i to ratou au tangika te ki ra vaitata rai e tai toru o teianei ao tei oronga mai i te inu. . . . Te numero o te au apinga akaoro te tupu viviki ua atura i te tangata.” (Scientific American) “Te penitini [katorine] i te au maani anga o te reira tu, te taangaanga e te titiri atu i te reira e tumu takinoanga maata te reira ki te mareva e te maki piri.”​—The Ecologist.

Ae, te kangaia nei to tatou paraneta, e te takinoia nei. Tona au tai, te vai inu, te ngai tanutanu, e tona mareva katoa te akataero maataia nei. E tikai, te oronga nei te reira i te manako e te vaitata ra te taime no te Atua i te akao mai iaia e te “takino i te aronga takinokino i te enua.” (Apokalupo 11:18, NW) Tera ra, te vaira tetai au mataara ke, te takinoia nei te enua. Ka akara ana tatou e eaa te reira?

[Tataanga i te kapi 4]

“Kia akaora tatou i te au moana me ka inangaro tatou i te akaora i te au tangata.”​—Jacques Cousteau

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke