Akaoraanga i te Oraanga ki te Toto—Ka Akapeea?
“Ka iki i te ora . . . na te akarongoanga i to te [Atua] reo . . . , ko ia oki toou ora e te roa o toou puke ra.”—DEUTERONOMI 30:19, 20, NW.
1. Eaa te tu ke anga o te au Kerititiano mou i to ratou akangateitei anga i te oraanga?
E MANGANUI te au tangata te tuatua ra e te akangateitei ra ratou i te oraanga, e kua oronga mai i to ratou manako ei akapapu anga koia oki te akautunga anga i te mate, te titiri pepe, me kare te arumakianga manu. Inara te vaira te mataara taka ke no te au Kerititiano mou kia akaari i te akangateitei anga i te oraanga. Te na ko ra a Salamo 36:9 e: “Tei ia koe oki [e te Atua] te tumu o te ora.” E apinga orongaia mai na te Atua te ora, ka ariki te au Kerititiano i tona manako no te toto ora.
2, 3. Eaa tatou i tau ei kia tamanako i te Atua no runga i te toto? (Angaanga 17:25, 28)
2 Tei runga to tatou ora i te toto, te rave ra i te apinga no te okitene takapini i to tatou kopapa, e te takore atura i te kapono rua okitene te akatupu ra kia akatano atu tatou ki te taui anga o te reva, e te tauturu ra ia tatou i te paruru atu i te maki kikino. Kua akapapa e kua oronga katoa mai oki Tei oronga maira i te ora no tatou i te titiu umere taʼe ua i roto i te kopapa ei tamou i te oraanga tei tapaia ra e toto. Te akakite maira te reira i tona manako mutu kore i te akatinamou anga i te oraanga tangata nei.—Genese 45:5; Deuteronomi 28:66; 30:15, 16.
3 Ka tau te au Kerititiano e te au tangata katoa oki kia ui kia ratou uaorai: ‘Ka rauka ainei i te toto i te akaora i toku oraanga na tana angaanga natura ra, e peneiake ka akaora te toto na tetai mataara mamao atu te itaeanga?’ Noatu rai e te kite ra te maata anga o te tangata i te kapiti anga o te oraanga ma te au angaanga o te toto, e maata rava atura rai te o maira ki roto. Te manako ra te au Kerititiano, te au Mutiremi, e te ngati Iuda ki tetai Tei Oronga maira i te ora nana uaorai i akakite i tona manako no te ora anga e te toto. Ae, e maata ta Tei Anga mai ia tatou i tuatua no runga i te toto.
To te Atua Turanga Mou no Runga i te Toto
4. I te tuanga mua o te tuatua enua o te tangata nei, eaa ta te Atua i tuatua no runga i te toto?
4 Kua taikuia te toto e tere atu i te 400 taime i te Tuatua a te Atua, koia te Puka Tapu. I roto i te au tuanga mua, ko ta Iehova ra akauenga: “Te au mea ravarai te ora ra e te neke ra, ka riro ia ei kai na kotou. . . . Inara auraka rava kotou e kai i te kiko te vaira rai te ora toto i reira.” E kua kapiti katoaia mai e ia: “No to kotou ora toto ka maro tikai au i tetai tutakianga.” (Genese 9:3-5, New International Version) I tuatua atu a Iehova kia Noa koia ra te metua o te anaunga tangata nei. E no reira, ko te au tangata ravarai kua akamatakiteia mai e te manako ra Tei Anga maira e ko te toto ko te ora ia. Pouroa te aronga te karanga ra e kua kite ratou i te Atua e ko Tei Oronga mai i te Ora ka tau katoa kia kite e e turanga mou Tona no runga i te rave anga i te toto ora.
5. Eaa te tumu maata i kore ei to Iseraela e kai i te toto?
5 Kua taiku akaou te Atua i te toto i te orongaanga i te Ture kia Iseraela. Kia tau ki te urianga Tanaka a te ngati Iuda, te tatau ra ia Levitiku 17:10, 11: “E to te ngutuare o Iseraela, e to te au tangata ke e tuitarere ua i roto ia ratou, kia kai i te toto ra, ka anaana tikai toku mata i te reira tangata, i tei kai i te toto ra, e tipu ke atu au iaia i tona iti-tangata. Tei te toto oki te ora e oraʼi te au mea katoa ra.” E tika penei e puapinga to te reira ture no te ora anga, inara e maata atu te o maira. Na te akonoanga i te toto ei mea taka ke, ka akaari to Iseraela i to ratou irinaki anga ki te Atua no te ora. (Deuteronomi 30:19, 20) Ae, ko te tumu tikai no ratou kia kopae i te raveanga i te toto, kare e no te akakino i te ora anga, mari ra no te aiteanga taka ke ki te Atua ra.
6. Eaa ka papu ei ia tatou e kua mou a Iesu i ta te Atua ra turanga no te toto?
6 Tei ea to te akonoanga Kerititiano turanga no runga i te akaora anga i te oraanga tangata na te toto? Kua kite a Iesu eaa ta tona Metua i tuatua no runga i te raveanga toto. Ko Iesu, “kare i rave i te tarevake, [e] kare i kitea te pikikaa i tona vaa.” Tera te aiteanga kua akono apa kore ua aia i te Ture, kapiti katoa i te ture no te toto. (1 Petero 2:22, Knox) Kua akanoo aia i te akaraanga no tana au pipi, kapiti katoa i te akaraanga no te akangateitei i te oraanga e te toto katoa oki.
7, 8. Akapeea i taka meitaki ei e te piri maira ta te Atua ture ki te au Kerititiano katoa?
7 Te akakite maira te tuatua enua kia tatou eaa tei tupu i muri iora i te tuku anga a te pupu akaaere Kerititiano i te tika me ka anoanoia te au Kerititiano kia akono i te au ture katoatoa o to Iseraela ra. I raro ake i ta te Atua arataki anga, kua karanga ratou e kare te au Kerititiano e anoanoia kia akono i te ture a Mose mari ra te “mea tika” e “auraka [ratou] e kai i te manga i apaiia na te au idolo ra, e te toto, e te mea kukumi uaia ra [kiko kare i akataeia te toto], auraka oki e akaturi.” (Angaanga 15:22-29) Kua akataka meitaki maira ratou e ko te kopaeanga i te toto te aiteite ra te puapinga ki to te kopaeanga itoro e te rave akaturi katoa oki.a
8 E kua akono tikai te au Kerititiano mua ra i te reira ture anga na te Atua. Kua tuatua tetai, tangata apiiia no Peritane ko Joseph Benson: “Ko teia ture anga i te kai i te toto, tei orongaia kia Noa e tona au uanga katoatoa, e tei oronga akaouia ra ki to Iseraela . . . kare rava i akakoreia, mari ra, kua akatinamouia i te Koreromotu Ou, Angaanga xv; e no reira kua akamanaia ei apainga tamou mutu koreia.” Inara, ka akakore ainei ta te Puka Tapu e tuatua ra i te au ravenga a te aronga rapakau o teia tuatau nei, mei te pamu toto ra, te taka meitaki ra e kare i raveia i to Noa tuatau e pera katoa i te tuatau o te au apotetoro ra?
E Toto i Roto me Kare ei Vairakau
9. I akapeea te akono anga i te toto ei vairakau i te tuatau taito ra, e tuke anga ki teea turanga o te Kerititiano?
9 Kare e no teia tuatau ua nei i raveiaʼi te toto ei vairakau. I te puka Flesh and Blood, na Reay Tannahill, te akakite maira e vaitata i te 2,000 mataiti, i Aiphiti e etai atu ngai, “kua manakoia te toto e ko te vairakau ngateitei ia no te repera.” Kua irinaki to Roma e ka rauka i te rapakau i te maki uti na te kai anga i te toto tangata. Kua tataia e Tertullian no runga i teia rave i te toto ei “vairakau”: “E akamanako ana i te aronga tei kaki noinoi ra, i te ngai tarekareka anga no te ta, kua rave i te toto ou o te aronga rave kino . . . e kua apai atu ei rapakau i to ratou maki utiia ra.” E tuke maata roa teia ki ta te au Kerititiano i rave: “Kare ua matou e kai i te toto manu i to matou kaikai anga . . . I te au timata anga i te au Kerititiano e oronga atu koe i te au totiti tei akakiia ki te toto. Te irinaki ra koe e, kare [te reira] i tau i te ture na ratou.” E akamanako i te tupu anga: Kare ratou e rave i te toto ei kai, ko te ora ia, kua akakore te au Kerititiano mua ra i te reira noatu me ka mate.—Akaaiteia atu kia 2 Samuela 23:15-17.
10, 11. Eaa ka raukai kia irinakiia e te akakore ra ta te Atua turanga i te arikianga i te pamu anga toto?
10 Inara, i te reira tuatau kare te toto i pamuia ana, no te mea no te vaitata anga ki te 16 anere mataiti nei i tamataiaʼi te au kimikimi anga. E, i te 17 anere mataiti nei, kua akaapa tetai tangata kite i te kopapa tangata e to te manu i te Apii Teitei o Copenhagen: ‘Te akara anga ko te aronga te kika maira i te rave i te toto tangata ei rapakau i te au maki o roto i te kopapa te rave tarevake ra i te reira e te apa kino ra. Te akaapaia ra e aronga kai tangata. Eaa ra tatou i kore ei e rikarika i te aronga te taviivii ra i to ratou karaponga i te toto tangata? Mei te reira katoa oki te rauka anga o te toto ke no tetai motu o te aerenga toto, na roto i te vaa me kare na tetai apinga pamu. Te mouia ra te aronga mana o teia ravenga i te mataku na te ture a te Atua.’
11 Ae, noatu rai i te au anere mataiti kua topa, kua kite te au tangata e kua akakore te ture a te Atua i te raveanga i te toto ki roto i te aerenga toto e te raveanga i te reira na roto i te vaa. Na te kiteanga i teia penei ka tauturu i te au tangata i teia tuatua kia marama i te turanga ta te au Kite o Iehova e akono nei, e ko tei tau ia ma to te Atua ra turanga. Ia ratou e manako teitei ra i te puapinga o te oraanga e te arikianga i akono no te rapakau anga, te akangateitei ra te au Kerititiano mou i te ora ei apinga orongaia mai e Tei Anga maira, e no reira kare ratou e tamata i te tamou i te oraanga na te raveanga i te toto.—1 Samuela 25:29.
Akaoraanga i te Ora na te Rapakau Anga?
12. Eaa ta te au tangata manako meitaki ka tau kia akamanako no runga i te pamu anga toto?
12 No te au mataiti e manganui kua karanga te aronga kite e te akaora ra te toto i te au oraanga. Penei ka akakite te au taote e ko tetai tangata tei maata tona toto i taʼe ana kua pamuia ki te toto e kua meitaki. E no reira kua kimi te manako o te au tangata, ‘Akapeea ra te pakari me kare te pakari kore o te turanga o te Kerititiano i te pae o te rapakau anga?’ I mua ake ka akamanako ei i tetai ua atu ravenga rapakau, ka tamanako te tangata karape i te au puapinga e pera katoa te au kino penei ka tupu mai. Akapeea i reira te pamu toto? Ko te tika tikai e ko te pamu anga toto te ki ra i te au kino e manganui. Ko etai tu o ratou e mate ia.
13, 14. (a) Eaa etai mataara tei akapapuia mai e e kino te pamu anga toto? (e) I akapeea te akatutu anga mai a tei tupu ki te pope ra i te au tu kino o te toto no te oraanga?
13 I mua ua akenei kua akakite nga taote ko L. T. Goodnough raua ko J. M. Shuck: “Kua kite te pupu rapakau e kua roa, e ko te akaputu anga toto e meitaki ta tatou i kite i te rave anga i te reira, e kino ra ta te pamu toto ka apai mai. Ko tetai kino putuputu no te pamu toto te vai nei e non-A, non-B hepatitis (NANBH); ko etai atu kino te kapiti maira i te hepatitis B, alloimmunization, e tupu anga no te pamu toto mai, e immunologic suppression e te maata roa te auri.” I te akamanako ‘ua anga’ i tetai okotai ua o taua au kino ra, kua kapiti katoa maira taua ripoti ra: “Kua manakoia e vaitata i te 40,000 au tangata [i te Unaite Teite anake ua] te ka tu i te NANBH i te au mataiti tataki tai e ka tae ki te 10% o teia aronga ka tu i te cirrhosis e/me kare te hepatoma [liver cancer].”—The American Journal of Surgery, Tiunu 1990.
14 I te tupu anga kia atea te kite anga i te kino o te au maki mei te pamu anga toto mai, te kimi akaou nei te au tangata i to ratou manako no runga i te pamu toto. Ei akatauanga, i muri mai i te pupui angaia te pope i te 1981, kua rapakauia aia i tetai are maki e kua tukuia mai ki vao. I muri iora kua oki akaou atura aia no nga marama e rua, e no te kino o tona maki kua manakoia e penei ka akaoti aia i te angaanga e ka noonoo ua ei pirikoki. Eaa te tumu? Kua rokoia aia e tetai maki cytomegalovirus no te toto tei orongaia kiaia. Ka manako etai pae e, ‘Me e kino to te toto tei orongaia ra ki te pope, akapeea i reira te toto te orongaia nei kia tatou tangata noa nei?’
15, 16. Eaa i kore ei e meitaki te pamu toto noatu e i akara matatioia te toto no te au maki mate ra.
15 ‘Inara kare ainei e rauka ia ratou i te akara matatio i te toto no te au maki mate ra?’ ka ui ua atu tetai. E akamanako ana i tetai akatauanga no te akara matatio anga no te hepatitis B. Kua akakite mai te Patient Care (Peperuare 28, 1990) e: “Kua topa mai te maki hepatitis i muri ake i te pamu anga toto i te akara matatioanga i te toto e pini ua ake no [te reira], inara te vaira e 5-10% o te maki hepatitis i muri ake i te pamu anga toto no te hepatitis B mai te akamata anga.”
16 Te kiteia ra te puapinga kore o te reira akara matatio anga i tetai atu maki mate no te toto mai koia te—AIDS. Ko teia maki totoa e AIDS, ma tona tu kino, kua akaaraara i te au tangata kia kite i te mate no te toto kino mai. E tika, te raveia ra te akara anga i teianei i te toto no teia maki. Inara, kare te toto e akara matarikiia ana i te au ngai ravarai, e i te akara anga penei ka apai aere te au tangata i te maki AIDS i roto i to ratou toto no etai mataiti e kare e kitenaia e te au akara anga o teia tuatau nei. No reira ka tu te aronga maki i te AIDS—e kua tu ke ana i te AIDS—mei te toto tei akaraia ana e kua akatikaia!
17. Akapeea te akakino anga a te pamu toto penei kare e kitea vaveia?
17 Kua taiku katoa nga Taote ko Goodnough e Shuck i te “immunologic suppression.” Ae, te akaputu nei te akapapu anga e noatu rai e ka rave meitakiia te akara matatio anga ka akatupu ra te toto i te akakino anga i te ravenga paruru o tei maki ra, e ka eeu mai i te ngutupa no te cancer e te mate. E no reira, i tetai apii i Kanata no te “aronga maki tei tu i te cancer o te upoko e te kaki kua akakite mai e ko te aronga tei pamuia ki te toto i te kiriti angaia [tetai] tuma kua kite i te topa kino anga te tu o te paruru anga i muri iora.” (The Medical Post, Tiurai 10, 1990) Kua akakite mai te au taote no te Apii Teitei o Southern California e: “Ko te tupu akaou anga o te au cancer katoatoa o roto i te karaponga e 14% to te aronga kare i pamuia ki te toto e e 65% no te aronga tei pamuia ki te toto. Ko te cancer o te tuanga o te vaa, te aerenga mai o te reo, e te iu me kare te tuanga i te pae mai, ko te tupu akaou anga e 31% to tei kore i pamuia ki te toto e e 71% to te aronga tei pamuia ki te toto.” (Annals of Otology, Rhinology & Laryngology, Mati 1989) I te akara anga ko te akakore anga i te paruru ko tetai tumu ia no te aronga tei pamuia ki te toto i te vai angaia e putuputu ratou i te tu i etai maki ke.—Akara i te pia, kapi 10.
Etai Rapakau i te Pae Atu i te Toto?
18. (a) Te akaariu ke nei te au kino o te pamu anga toto i te au taote kia rave i teaa? (e) Eaa te akakite anga no etai atu au tu rapakau te ka tau koe kia akakite ki toou taote?
18 Penei ka manako tetai papaki e, ‘E kino rai te pamu toto, inara e rapakau ke atu ainei etai?’ E mea tau ra no tatou kia umuumu i te rapakau anga teitei te turanga, e no reira e au mataara tau ainei i te ture e te tano no te au manamanata i te pae rapakau e auraka i te toto? E mea mataora ra, ae. Te akakite maira The New England Journal of Medicine (Tiunu 7, 1990) e: “Te au taote, te tere atu nei te matakite i te au kino o te [AIDS] e etai atu au maki tei tupu mai no te pamu anga toto, te akamanako akaou nei i te au kino e te au puapinga o te au pamu anga toto e te ariu ke ra ki etai atu tu rapakau, e kapiti katoa i te kopae takirianga i te pamu toto ra.”b
19. Eaa ka papu ei toou manako e ka rauka ia koe i te akakore i te toto e ka akonoiaʼi te rapakau anga kia puapingaia?
19 Kua roa te au Kite o Iehova i te akakore anga i te pamu toto, kare e no te au kino te ka tupu ki te oraanga, mari ra no te akarongo ki ta te Atua ra ture no te toto. (Angaanga 15:28, 29) Inara, kua puapingaia ta te au taote karape akono anga i te aronga maki e au Kite e kare i rave i te toto, ma tona au tu kino katoa. Mei ta tetai o te au akatauanga e manganui i akakite maira i te puka rapakau anga, Archives of Surgery (Noema 1990) i te uriuri anga i te pau anga pukuatu o te aronga maki e au Kite tei akatika ra to ratou akava ngakau kia raveia te reira ma te kore ua e orongaia te toto. Kua na ko taua ripoti ra: “Ko te kite anga i te raveanga i te vai anga pukuatu no te tere atu i te 25 mataiti i te au Kite o Iehova kua rauka i teianei te pau anga pukuatu meitaki ma te kore e oronga i te apinga toto . . . Kare e au mate i rokoia, e kua akaari mai te au apiianga mua e ko teia aronga maki e ngoie ua te tau no te pau anga maata.”
Te Toto Puapinga Maata Rava
20, 21. Eaa ka tau ei kia matakite te au Kerititiano kia kore e akatupu i te tu manako e “vairakau kino te Toto”?
20 Inara, te vaira tetai uianga te kimianga i te meta te ka tau tatou tataki tai kia ui iaia uaorai. ‘Me kua iki au e auraka e ariki i te pamu toto, eaa te tumu? Eaa tikai taku tumu maata, e te mea mua oki?’
21 Kua akakite matou e te vaira etai au apinga rapakau meitaki kare i te toto e kare e akapiri atu i tetai ki te au tu kino te kapitiia atura ki te pamu anga toto. Te au tu kino mei te hepatitis e te AIDS rai kua akakeu i te aronga e manganui kia kopae ke i te toto kare no te akonoanga atua te au tumu. Ko tetai papaki ka tuatua maata ua ratou i te reira, mei te mea rai e te aaere ra ratou i raro ake i tetai reva e, “E Vairakau Kino te Toto.” Penei ka kikaia atu tetai Kerititiano ki roto i te reira aaere anga. Inara e aaere anga te reira i tetai mataara te ka akamutu ua. Akapeea ra i peraʼi?
22. Eaa te manako tika tikai no te ora e te mate te ka tau tatou kia akono? (Koheleta 7:2)
22 Te kite ra te au Kerititiano mou e noatu e meitaki te akonoia i roto i te au are maki memeitaki roa, a tetai tuatau ka mate rai te au tangata. Me ka pamuia ki te toto e me kare ia, ka mate ra te tangata. Kia tuatua e kare te reira i te tumatetenga. E tika tika rava ia. Ko te mate e tika ia no te oraanga i teia tuatau nei. Ko te aronga kare e manako i te ture a te Atua no te toto e putuputu te kite i te mate viviki me kare te mate e taroaroaia na te toto. Ko tetai papaki ka mate na te toto i pamuia ra kia ratou. Inara mei ta tatou ravarai ka kite, ko te aronga tei ora atu i te pamu anga toto te vaira kare i rauka te ora mutu kore, e no reira kare i rauka i te toto i te akaora tamou i to ratou oraanga. I tetai pae, ko te aronga tei kopae i te toto, no te akonoanga e/me kare no te au tumu rapakau anga, e kua ariki i etai atu tu vairakau kua meitaki i te pae rapakau. Penei ka akatere atu i to ratou oraanga no etai mataiti e manganui—inara kare ia no te mutu kore.
23. Eaa te piri anga o ta te Atua au ture no te toto ki to tatou tu ara e te umuumu anga i tetai oko?
23 I te mea te au tangata ravarai te ora nei i teia tuatau te mate aere ua atu nei ka taki atu ia tatou ki te tumu ta te Puka Tapu e tuatua nei no runga i te toto. Kua akaue te Atua i te au tangata ravarai auraka e kai i te toto. Eaa te tumu? No te mea kua akatutu ia te reira te ora. (Genese 9:3-6) I te Ture ra, kua akanoo mai aia i te au ture i te tuatuaanga i te tika e ara to te au tangata ravarai. Kua tuatua te Atua ki to Iseraela e na te orongaanga i te au atinga manu, ka akaari ratou e te umuumuia ra kia tapokiia ta ratou au ara. (Levitiku 4:4-7, 13-18, 22-30) Noatu e kare te reira i tana e akaue maira ia tatou i teia tuatau, e tumu maata ra tona i teianei. Kua akakoro te Atua kia oronga mai i te atinga ei tapoki takiri i te au ara o te aronga akarongo katoatoa—koia te oko. (Mataio 20:28) Ko te tumu teia i tau ei tatou kia aru i to te Atua manako no te toto.
24. (a) Eaa ka tarevake ei kia akono e ko te akakino i te oraanga te tumu maata no tei tureia te toto? (e) Eaa tikai te tumu tau no tatou kia manako no te akono anga i te toto?
24 E tarevake te tuku maata i te manako tikai ki runga i te au kino no te ora anga no te toto maira, no te mea kare ia i ta te Atua i manako. Penei kua puapingaia to Iseraela i te pae o te ora anga no te kore i kai i te toto, mei ia ratou i puapingaia ra no te kore i kai i te kiko puaka me kare te au manu kai kiko katoa ra. (Deuteronomi 12:15, 16; 14:7, 8, 11, 12) Kia maara ra, e i to te Atua akatika anga ia Noa kia kai i te kiko, kare aia i ture atu i te kai anga i te kiko o taua au manu ra. Inara kua akaue aia e auraka te au tangata e kai i te toto. E no reira kare te Atua i manako puapinga ia i te au tu kino penei ka tupu ki te ora anga. Kare te reira i te tumu maata no tana ture no te toto. E akakore te aronga akamori iaia i te akamatutu i to ratou oraanga i te toto, kare e ko te tumu maata no te raveanga i te reira e akakino i te ora anga, mari ra no te mea e tapu kore te reira. Kua kopae ratou i te toto kare no te mea e viivii mari ra no te mea e puapinga maata ia. Na te toto atinga anake e raukai ia ratou te akakore anga ara.
25. Akapeea te toto i te akaoraanga i te oraanga e mutu kore ua atu?
25 Ko te tika katoa ia no tatou nei. Ia Ephesia 1:7 (NW), kua akataka maira te apotetoro ko Paulo e: “Nana [na te Mesia] i tatara mai ia tatou i te oko na roto i te toto nona ra, ae, te akakore anga i ta tatou ara, kia tau ki te apinganui o tona aroa ua.” Me akakore atu te Atua i te au ara a tetai tangata e ka manako atu i te reira tangata e e tuatua tika, tei taua tangata ra te manakonako anga no te ora mutu kore. No reira ka rauka i te toto oko o Iesu i te akaora tamou i te oraanga—no te au tuatau, ko te tika, e tuatau ua atu ia.
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a Ko te akaoti anga o taua ture ra: “Kia akaruke kotou i te reira, e meitaki ïa kotou. Kia ora na kotou”! (Angaanga 15:29) Ko te tuatua “Kia ora na kotou” kare te reira i te taputou e, ‘Me ka kore kotou e rave i te toto e pera katoa te akaturi, ka meitaki mai to kotou oraanga.’ Ko te akaoti ua anga te reira i taua reta ra, mei te, ‘Noo Akera.’
b E manganui etai atu rapakau ke i te pae atu i te pamu toto te akara matatioia ra i te puka How Can Blood Save Your Life?, tei neneiia i te 1990 na te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.
Ka Rauka Ainei ia Koe te Akataka?
◻ Eaa te tumu maata ka akakore ei te au Kite o Iehova i te pamu anga toto?
◻ Eaa te akapapu maira e kare i te tau kore te turanga o te Puka Tapu no runga i te toto no te rapakau anga?
◻ Akapeea te kapiti anga te oko ma te ture o te Puka Tapu no te toto?
◻ Eaa te mataara okotai ua ta te toto ka akaora i te au oraanga e mutu kore ua atu?
[Pia i te kapi 10]
PAMU ANGA TOTO E TE MAKI
I muri ake i tetai tamanako anga pararauare e me te akariro nei te pamu anga toto kia ngoie ua tei maki ra i te tuia e te maki, kua akakite maira te Taote ko Neil Blumberg e: “O te 12 au kiriniki apii [no taua tumu ra], e 10 tei kite e ko te pamu anga toto te maata ra e te taka ke ra te kapiti anga ki te akatere anga kia maata te maki no te manumanu . . . Kapiti katoa oki, penei na te pamu anga toto i tetai tuatau i mua ake i te vai angaia i akakino i to tei maki ra paruru anga i te maki me te roa ra te ora anga o te tupu anga o te akakore anga a te pamu toto i te paruru maki mei ta etai apii e akakite maira . . . Me ka rauka kia akatotoaia teia au kimikimi anga e ka akapapuia, i te akara anga e ko teia au maki kikino i muri ake i te vai angaia ka riro koia te tarevake maata okotai tei matauia tei kapitiia atu ki te pamu anga toto te aiteite ra te tu.”—Transfusion Medicine Reviews, Okotopa 1990
[Tutu i te kapi 8]
Te au tuanga teera toto tei akamaataia kia akara. “Te au maikororita tataki tai (0.00003 auniti) toto e 4 mirioni ki te 6 mirioni ona tuanga teera toto muramura.”—“The World Book Encyclopedia”
[Akameitakianga]
Kunkel-CNRI/PHOTOTAKE NYC