Te Tumu i Kore ei te Turanga o te Tangata Kopekope ra ei Mea Mataora
KUA riro te maeva anga ei mea maromaroa i roto anake i nga mea epetoma. Te rekareka anga mua o te au Iseraela no to ratou tu rangatira tei kite ouia mei te tapeka anga a Aiphiti kua kino atu te reira ei kopekope ua anga no te kai. I te tuatau o te rua o te marama i muri ake i to ratou akaruke anga ia Aiphiti, kua karanga te iti tangata kopekope ra e e ngari ake ratou i te inangaro i te tuanga a te tuikaa ra i tetai oraanga ngata i roto i te metepara. I te au marama tei aru maira, kua akaparuparu teia vaerua kopekope ra i to ratou tu tauta no te akarongo kia Iehova e takino atura i te au manakonakoanga o te reira uki no te tomoanga ki roto i te Enua Taputouia.—Exodo 16:1-3; Numero 14:26-30.
E tikai, kare te kopekopeanga i kotingaia ki te uki okotai me kore ki te okotai iti tangata. Koai te kare e kopekope ana i tetai taime no te angaanga, te kai, te reva, te tamariki, te tangata tupu, me kore te akapou anga o te oraanga? Te akaraanga e na te tu tiama kore o te tangata e akariro ra i tetai kia kopekope.—Roma 5:12; Iakobo 3:2.
Eaa tatou ka kopekope ei ma te papa ua? Penei te manako akamaroiroi koreia ra tatou, te poitirere, me kore te maki ra. Penei ka riro te kopekopeanga ei tuku anga i te tu apiapi, me kore e mataara ke no te karanga anga e: “E meitaki atu au i te rave i te angaanga!” I etai taime kua akatupuia te au kopekope anga e te au tuke i roto i te au tu o te au tangata. Inara te vai katoa ra tetai au kopekope anga tau tikai.
Noatu e eaa te au tumu tikai, mei te akaraanga o te au Iseraela ra, ka riro te kopekope anga ei mea takore me tupu ua atu te reira. Ka riro tetai tangata ei tangata kopekope pakari, pera katoa te koumuumuanga no runga i ta Iehova raveanga i te au mea. Eaa te reira i kino ravaʼi? E akapeea te au kopekope anga tau i te rave meitaki angaia?
Te Au Kopekope Anga Tau
Me kare te kopekope anga i te mea pakari tikai, te uianga mua e tau tatou kia ui koia, Ka rauka ainei iaku i te akangaropoina atu i te reira na roto i te aroa? E tikai, penei e e tumu tau ta tatou no te kopekope i tetai atu, penei e e taeake irinaki. Penei e kua rave aia i te kino me kare tetai ravenga kino kia tatou. Inara, na te kopekopeanga ki tetai atu no runga i te rave anga tau kore ka akameitaki atu ainei te reira i te au mea? Akapeea te Puka Tapu i te tuatua anga e akapeea tatou i te tuatua atu anga? Te karanga ra a Kolosa 3:13 (NW) e: “E tamou rai i te akakoromaki anga tetai e tetai e te akakore ua anga i te ara tetai e tetai me e tumu ta tetai no te tapepeanga ki tetai. Mei ia Iehova i akakore ua maira i ta kotou ara, kia pera katoa oki kotou.” No reira noatu e kua tika tetai kopekope anga, te tuatua ra te au Tuatua Tapu no runga i tetai tu akakore anga kare i tetai vaerua kopekope.—Mataio 18:21, 22.
Akapeea e me e mea pakari roa no te akangaropoina atu? Penei te vaira te tumu meitaki no te tuatua i tetai kopekope anga. Te aere anga tetai “aue kopekope” kia Iehova no runga ia Sodoma e Gomora, kua rave atu aia i te turanga viivii i roto i taua au oire kino ra. (Genese 18:20, 21, NW) Kua tupu akaou mai tetai kopekope anga tau i muri ua ake ia Penetekote 33 T.N. Te tua angaia te au kai ki te au takaua tei anoano ra, kua akaariia te tu papakitai ki te au vaine reo Epera ra. Ma te marama ua, kua akatupu teia i te riri i rotopu i te au takaua reo Ereni. I te openga, kua tae te au kopekope anga ki te au apotetoro, e kua rave viviki ratou i te akanoo i tetai pupu o te au tangata tau no te akatikatika i te manamanata.—Angaanga 6:1-6.
E tau katoa te aronga pakari Kerititiano tei akataoongaia kia kore e taroaroa i te rave anga i te au takainga tei tau me apainaia mai te au mea pakari kia ratou. Te karanga ra a Maseli 21:13 (NW) e: “Ko tetai ua atu te topiri ra i tona taringa mei te aue kopekope a tei akaaka ra, koia uaorai te ka kapiki e kare e paunaia mai.” Inara i te mea ka kopae ratou i tetai kopekope anga tau, e tau te aronga pakari kia akarongo ma te tu tangi. I tetai tua, e tau tatou katoatoa kia taokotai atu na te akatereanga i te au kopekope anga pakari ki te aronga pakari, kare e akakite i te reira ki te katoatoa te ka akarongo ra.
Noatu rai, ka akatika te maata anga ia tatou e te vaira tetai au taime na te tu tiama kore e akatupu ana ia tatou kia kopekope ma te anoano koreia. Na tetai akara vaitata anga i te tu o te au Iseraela i roto i te metepara ra e tauturu ia tatou kia kite i te kino o te tukuanga i tetai kopekope anga i tetai au taime kia tupu maata atu ei ki tetai vaerua kopekopeanga.
Ta te Atua Akara Anga i te Aronga Kopekope
Te akaari maira te koumuumuanga a te au Iseraela no te kai e rua nga kino tei iri maira ki roto i te kopekopeanga. Te mea mua, ko te kopekopeanga ka totoa ua te reira. Te karanga ra te papaanga e “kua urutoe iora taua uipaanga katoa o te tamariki a Iseraela ra ia Mose raua ko Aarona, i taua medebara ra.” (Exodo 16:2) Te akara anga, e meangiti ua tei akamata i te kopekope no runga i te rava kore o te kai, e kare i roa ana kua kopekope te katoatoa.
Te rua, te maata anga o te taime ka akamaata atu te tangata kopekope ra i te manamanata. I teia tu ra, kua tuatua te au Iseraela e e meitaki atu ratou i Aiphiti, te ngai i raukaʼi ia ratou i te kai maata i te varaoa e te kiko me inangaro ratou i te reira. Kua kopekope ratou e kua aratakiia ratou ki roto i te metepara no te mate anake i te matepongi.—Exodo 16:3.
Kua riro tikai ainei te turanga o taua au Iseraela ei mea kino? Penei e te pou ua atura ta ratou au kai, inara kua kite takere a Iehova i te reira manamanata, e i muri mai kua oronga i te manga no te akamerengo i to ratou au anoano pae kopapa. Kua riro ta ratou au kopekope anga akamaataia ei takino i tetai ngere katoa i te irinaki i te Atua. Ia ratou i Aiphiti kua kopekope ratou ma te tika kore no runga i te au turanga kino ra. (Exodo 2:23) Inara i to Iehova akarangatira anga ia ratou mei te tuikaa anga, kua akamata ratou i te kopekope no runga i te kai. Kare te reira koumuumuanga i tau. Kua akamatakite a Mose e “kare ta kotou au urutoeanga ia maua nei, ia Iehova ra.”—Exodo 16:8.
Kua akaari taokioki uaia teia vaerua kopekope o te au Iseraela. I roto i te mataiti kua riro mai te manga ei tumu no te kopekope anga. (Numero 11:4-6) Kare i roa ana i muri mai kua tukuia tetai ripoti kino e te 10 o te 12 au tangata Iseraela tei akara muna ra i tetai kapiki anga aue no runga i te au tumatetenga tei tamanakoia te ka o atu ki roto i te autu anga i te Enua Taputouia. Kua aere roa atu te iti tangata i te tuatuaanga e: “Naringa matou i mate i te enua ra i Aiphiti e! e teianei oki medebara kia mate ua atu matou i ko nei rai!” (Numero 14:2) Mei teaa ra i te ngere maata tikai i te tu ariki! Kare i te mea poitirere, i to Iehova tuatua anga kia Mose: “Aea ra teianei aronga e akapaki ei i te akakōkō mai iaku? Aea oki ratou e akarongo mai ei iaku, i te au akairo katoa taku i rave i roto ia ratou ra?” (Numero 14:11) Kua akaapaia te aronga kopekope ariki kore ra kia ori aere ua i roto i te metepara no te 40 mataiti e pou ua atu te reira uki.
Te akamaara maira te apotetoro a Paulo ia tatou no teia akaraanga. Te akamatakite maira te au taeake Kerititiano e auraka rava e aite ki taua au Iseraela ra tei riro maira e aronga koumuumu, kia mate anake ra i roto i te metepara. (1 Korinetia 10:10, 11) Te papu ra, ko te koumuumu tika kore e tetai vaerua kopekope ka takino te reira i to tatou akarongo e ka arataki atu te akamareka kore anga ia Iehova.
Inara, te akakoromaki ra a Iehova ma tona au tavini tei kopekope i tetai au taime no te mea no te au turanga akamaroiroi kore. Te oro anga a Elia ki te Maunga Horeba no te takinga kino anga a te Ariki Vaine kino ko Iezebela, kua papu iaia e kua ope tana angaanga ei peroveta. Kua tamanako tarevake ua aia e koia anake ua te tangata akamori ia Iehova te toe ra i roto i te enua. Ei akamaroiroi i to Elia akarongo, kua oronga te Atua na mua i tetai akatutu anga i Tona mana atua. E oti kua akakiteia ki te peroveta e te vaira rai e 7,000 au tavini akarongo o Iehova i Iseraela e e maata te angaanga nana te ka rave. No reira, kua akangaropoina a Elia i tana au kopekope anga e kua aere atu ma te maroiroi akaouia. (1 Ariki 19:4, 10-12, 15-18) I te aronga pakari Kerititiano e taangaanga ra i te tu matakite, ka rauka katoa ia ratou i te tuatua ma te maru ki te aronga akarongo ra, te tauturuanga ia ratou kia kite i ta ratou tuanga i roto i te tupuanga o ta te Atua akakoroanga.—1 Tesalonia 5:14.
Autuanga i Tetai Vaerua Kopekope Anga
Akapeea tetai vaerua kopekope e raukaʼi i te autu atu? Ko te aronga tei orongaia tetai akapapu anga no runga i te kino ta te avaava ka akatupu ki te kopapa e inangaro ririnui to ratou no te akamutu i te puipui avaava. Ma te aiteite rai, te maramaanga e no teaa ra tetai vaerua kopekope i kino maata ei ka akakeu te reira ia tatou kia akamutu i tetai ua atu tu kopekopeanga.
Eaa te au puapinga te ka tupu ki te aronga tei autu i tetai vaerua kopekopeanga ra? Ko tetai puapinga meitaki tei rekarekaia e te aronga tei kopae i te kopekopeanga koia oki ka rauka ia ratou i te akara i te au mea i tau ki te Tuatua Tapu e ma te tau tikai atu. Taki tai ua ake taime ka akamanako tetai tangata kopekope i tetai manamanata mei ta Iehova akara anga. Kua ngaropoina i te au Iseraela e na Iehova i akarangatira ia ratou mei te tapeka anga e te akangaa i te au vai o te Tai Muramura no ratou na roto i te temeio. Kua akamatapo to ratou manako papu kore ia ratou mei te mana o te Atua e peke ke atura to ratou rekareka. Tei tupu, kua ngaro aere to ratou tu irinaki kia Iehova.
Pera katoa, ko te tangata te ka rauka i te akara tikai i te tumu anga o tona au manamanata ka matakite aia e penei ko tona uaorai au tarevake te akamata anga o tona au tu ngata. Te akara anga e kare aia e rave akaou i taua tarevake rai. Kua akamatakite a Ieremia i tona au taeake Iseraela kia kore e kopekope no runga i te tu ngata ta ratou e kite ra i muri ake i te akapou anga o Ierusalema. To ratou mamae e tupu anga tikai te reira mei ta ratou uaorai au ara, e e mea te reira tei anoanoia kia marama e raukaʼi i te tataraara e te oki kia Iehova. (Te Aue o Ieremia 3:39, 40) Ma te aiteite ra, kua vaito te pipi ra a Iuda i te “aronga akono kore i te atua” tei kopae ra i te arataki anga a Iehova e “e aronga kopekope ua i to ratou turanga i te oraanga nei.”—Iuda 3, 4, 16, NW.
Mei ta te Ariki pakari ra ko Solomona i kite, “e meitaki to te ngakau rekareka mei te vairakau ra: e marō ra te ivi i te ngakau taitaia.” (Maseli 17:22) Ka akapou ra tetai vaerua kopekope ia tatou i te pae o te manako ngakau e ka apai ke te reira i to tatou tu rekareka. Ka akaata te reira i te tu manako ua i te kino, e kare i te tu manako ua i te meitaki. Inara ko te aronga te apii ra i te manako e te tuatua i te ‘au mea paapaaia ra’ e ngakau rekareka to ratou, te ka akameitaki atu ia ratou ra.—Philipi 4:8.
Kare e ekoko anga e ka apinganui atu to tatou oraanga me kite tatou i te au meitaki o te tangata e kare to ratou au tarevake. Ka akapumaanaia tatou me ariki tatou i te au turanga ngata ma te akono i te tu rekareka i te mea e ka kopekope i to tatou au manamanata. Pera katoa ka riro te au timata anga ei rekareka me akara tatou i te reira ei tuatau no te akaketaketa i to tatou akarongo e te akamatutu i to tatou tu tamou marie.—Iakobo 1:2, 3.
Pera katoa e mea puapinga no te akamaara e me koumuumu tatou, kare tatou e takino ra ia tatou anake ua. Na te tuatua putuputu ua anga i te au kopekope anga, ka takino rai tatou i te akarongo o tetai pae atu. Kua akatupu te ripoti kino a te tai ngauru au Iseraela akara muna ra i te pa enua katoa kia akara i te autu anga i te Enua Taputouia ei rave anga puapinga kore. (Numero 13:25–14:4) I tetai ati anga, kua ngakau paruparu tikai a Mose no te koumuumuanga putuputu a te au tangata e kua pati aia ia Iehova kia apai ke i tona oraanga. (Numero 11:4, 13-15) I tetai tua, me tuatua tatou i te au mea na roto i te mataara akamaroiroi, penei ka rauka ia tatou i te akamaroiroi i te akarongo o tetai pae e te akatupu atu i to ratou rekareka.—Angaanga 14:21, 22.
Noatu e ka timataia tatou kia kopekope no runga i to tatou oa angaanga, to tatou au taeake, to tatou kopu tangata, me kore te aronga pakari o te putuputuanga, te anoano ra a Iehova i tona iti tangata kia “aroa rai, kia maata tikaia ïa ia kotou uaorai.” Na teia tu aroa e akakeu ia tatou kia tapoki i te au tarevake a tetai atu kare e akamaata i to ratou au tarevake. (1 Petero 4:8) Ma te akameitaki, te maara ra ia Iehova e e reu ua tatou e kare e akono ana i ta tatou au tarevake. (Salamo 103:13, 14; 130:3) Me tauta tatou katoatoa i te aru i tona akaraanga ma te ekoko kore ka meangiti mai ta tatou kopekope anga.
Me akaokiia mai te tangata ki te tu tiama, kare i reira a tetai ua atu tumu no te kopekope i tona turanga i te oraanga. Kia tae roa ki te reira taime, te anoanoia ra tatou kia patoi i te timata anga no te kopekope no runga i tetai pae me kore no runga i to tatou uaorai au turanga timata anga. Ei akaari e te irinaki ra tatou ia Iehova e te aroa tikai i to tatou au taeake irinaki, “E rave i te au mea ravarai ma te urutoe kore.” (Philipi 2:14) Ka akamareka teia ia Iehova e ka akapuapinga maata ia tatou. E no to tatou uaorai meitaki e no etai pae ra, ka tau i reira tatou kia kore e ngaropoina e kare te turanga kopekope ra i te mea mataora.
[Tutu i te kapi 20]
Kua riro katoa mai ta te Atua oronga anga temeio o te manga ei tumu no te kopekope anga