Ei Aerenga Pakari ki to Teianei Ao
“Ei aerenga [pakari, “NW”] to kotou i te aronga ki vao ra.”—KOLOSA 4:5.
1. Eaa ta te au Kerititiano mua ra i aravei ana, e eaa te ako anga ta Paulo i oronga atura ki te putuputuanga i Kolosa ra?
E MEA matauia no te au Kerititiano mua tei noo ra ki roto i te au oire o te ao o Roma, kia aravei atu i te akamori itoro, te kimi marekaanga na te akaturi, e te au ravenga peikani e ta ratou au peu. Ko te aronga tei noo ana ki Kolosa, e oire i rotopu i te opunga ra i Asia Minora, kare e ekokoanga kua aravei atu i te akamori anga atua metua vaine e te ravenga purepure a te au tangata tupu o Pherigia, te apiianga peikani a te aronga Ereni tei noo ra ki reira, e te akonoanga Iuda o te tuanga ngati Iuda ra. Kua ako atura te apotetoro ko Paulo i te putuputuanga Kerititiano kia rave “ei aerenga [pakari]” to ratou ki “te aronga o vao ra.”—Kolosa 4:5.
2. Eaa ra te Au Kite o Iehova o teia tuatau nei i umuumuiaʼi kia aaere ma te tu pakari i to ratou pirianga ma te aronga i vao ra?
2 I teia tuatau te aravei atura te Au Kite o Iehova i te au ravenga tarevake mei te reira te tu, e e maata atu oki. E no reira, te umuumu katoaia ra ratou kia aaere ma te tu pakari i to ratou pirianga ma te aronga i vao i te putuputuanga Kerititiano mou ra. E manganui te aronga i roto i te akaaerenga akonoanga e te poritiki e pera katoa te aronga akakitekite aere te patoi ra ia ratou. Ko tetai papaki o teia aronga patoi, penei na te patoi tika tika atu, me kare, e putuputu te riro na te akaapa anga, te tauta anga kia taviiviiia te ingoa meitaki o te Au Kite o Iehova e kia akatupu i te manako kino no ratou ra. Mei te au Kerititiano mua i manako tau koreia ra e e aronga mamao ke roa te tu e e “airesi” kino, e putuputu te Au Kite o Iehova i te riro ei tuanga no te manako kinoia e te au manako tarevakeia.—Angaanga 24:14; 1 Petero 4:4.
Akakore Anga i te Manako Kinoia
3, 4. (a) Eaa ra te au Kerititiano mou ka kore ei e inangaroia mai e teianei ao, inara eaa ta tatou ka tau kia tauta i te rave? (e) Eaa ta tetai vaine tata puka i tata no te Au Kite o Iehova tei tapekaia ra ki roto i te puakapa mou auri a te Nati ra?
3 Kare te au Kerititiano mou e manakonako ana kia inangaroia mai ratou e teianei ao, tei tuatuaia ra e te apotetoro ko Ioane e, “te vai ua nei rai to te ao ravarai i raro ake i taua vaerua kino ra.” (1 Ioane 5:19) Inara, te akamaroiroi maira te Puka Tapu i te au Kerititiano kia tauta i te akariro i te aronga tataki tai kia aere mai kia Iehova e kia rave i te akamori anga ma kiaia. Ka rave tatou i teia na te tuatua akakitekiteanga e na to tatou tu akono meitaki. Kua tata te apotetoro ko Petero e: “Kia meitaki ta kotou tuatua i rotopu i [to te au pa enua]: ta ratou oki e akakino mai ia kotou, mei te mea e aronga rave tuatua kino, kia akara ra ratou i ta kotou tuatua meitaki, kia akameitaki ratou i te Atua i te rā e rokoia mai ei ra.”—1 Petero 2:12.
4 I roto i tana puka Forgive—But Do Not Forget, kua tuatua a Sylvia Salvesen no te Au Kite vaine ko ratou katoa ra i riro kapiti ki roto i tetai puakapa mou auri a te Nati: “Ko aua nga vaine e rua ra, ko Käthe raua ko Margarethe, e etai atu e manganui, kua maata ta ratou tauturu mai iaku, kare na to ratou akarongo anake ua mari ra i te au tumu tau katoa ra. Na ratou i oko mua mai te au aenga kakau ma no to matou au maki . . . Ei tapoto anga, kua kite matou ia matou uaorai i rotopu i te au tangata tei anoano ra i te meitaki no matou, tei akaari maira i to ratou manako ngakau oaoa mai na ta ratou au angaanga.” Mei teaa ra te meitaki te reira akakite anga na “te aronga no vao maira”!
5, 6. (a) Eaa te angaanga ta Karaiti e rave nei i teia tuatau, e eaa ta tatou kare e tau kia ngaropoina? (e) Eaa tikai te tu manako tau no tatou i te au tangata o teianei ao, e no teaa ra?
5 E maata ra te ka rauka ia tatou te rave ei akameangiti i te manako kinoia mai, na te pakari i to tatou uaorai tu akono atu i te aronga o vao ra. E tika, te noo nei tatou i te tuatau te tutara nei to tatou Ariki, a Iesu Karaiti, te akataka nei i to te pa enua ravarai, “mei te tiaki mamoe e akataka i te mamoe e te puaka-nio ra.” (Mataio 25:32) Inara auraka rava e ngaropoina e ko Karaiti te Akava; e nana e iki koai ma “te mamoe” e koai ma “te puaka-nio ra.”—Ioane 5:22.
6 Ka mana teia ki runga i to tatou tu manako no te aronga kare ra i te tuanga no te akaaerenga a Iehova. Ka manako ra tatou ia ratou e au tangata no teianei ao, inara e tuanga ratou no teianei ao o te tangata nei ta te “Atua i aroa mai . . . kua tae rava ki te oronga anga mai i tana Tamaiti anau tai, kia kore e mate te [akono] akarongo iaia, kia rauka ra te ora mutu kore.” (Ioane 3:16) E meitaki roa atu kia akamanakoia te au tangata e penei e mamoe i te manako iki ua e e puaka nio ratou ra. Ko tetai papaki e patoi kino to ratou i te tuatua mou i te tuatau kua topa kua riro mai i teianei ei Au Kite akatapuia ra. E manganui to teia aronga kua rauka mua mai na te au angaanga takinga meitaki, i mua ake i to ratou akarongo anga i te akakitekite anga tika tikai ra. Ei akaraanga ka akara ana i te tutu i te kapi 18.
E Maroiroi, Kare ra e Taumaro
7. Eaa te akaapa anga ta te pope i akakite maira, inara eaa te uianga ka tau tatou kia ui?
7 Kua akaapa ra a Pope John Paul II i te au aireti katoa ra, e maata atu oki i te Au Kite o Iehova ra, i tana tuatua anga: “Ko te maroiroi vaitata ua ra ki te taumaro anga i te kimi anga tetai papaki kia kitea etai aronga ou no te akarongo, na te aereanga mei tera are ki tera are, me kare na te tapuanga i te aronga te aaere ra i te tapae anga arataa, e akonoanga aireti akameamea ua i te maroiroi apotetoro e te rave i te angaanga mitinari.” Penei ka tau kia uiia, Me e “akameamea ua ta tatou i te maroiroi apotetoro e te rave i te angaanga mitinari,” tei ea e kiteaʼi te maroiroi rave anga evangeria tikai? E mea papu kare i rotopu i te au Katorika, e kare katoa oki, i rotopu i te au Porotetani me kare te au mema o te au akonoanga Otototi.
8. Akapeea te raveanga tau na tatou i ta tatou tutu aereanga i tera are i tera are, ma te manako anga i teea tupu anga?
8 Inara, ei akakore i te pikikaa i tetai ua atu akaapaanga no te taumaro anga i ta tatou tutu aereanga, ka tau rai tatou kia takinga meitaki, kia akangateitei, e kia maru ta tatou aravei anga i te au tangata ra. Kua tataia e te pipi ko Iakobo e: “Koai te tangata pakari e te kite i roto ia kotou na? kia na te akono meitaki aia i te akakite mai i tana angaanga ma te maru e te pakari tikai.” (Iakobo 3:13) Te akamaroiroi maira te apotetoro ko Paulo kia tatou “eiaa ei tauetono.” (Tito 3:2) Ei akatauanga, eiaa e akaapa tika tika i atu i te au irinaki anga o tetai tangata ta tatou e tutu atura, eaa ka kore ei e akaari atu i te manako ma te ngakau tae tikai i tona ra manako? Ei reira ka tuatua atu ei ki taua tangata ra i te tuatua meitaki no roto i te Puka Tapu ra. Na te akonoanga i tetai aravei anga papu e te akaarianga i te akangateitei tau no te au tangata ma to ratou au irinaki anga, ka rauka ia tatou i te tauturu ia ratou kia meitaki mai te tu manako kia akarongo e penei ka kite ratou i te puapinga o te tuatua o te Puka Tapu. Ko te ka tupu penei ka riro mai tetai papaki ei “akakakā i te Atua.”—1 Petero 2:12, NW.
9. Akapeea tatou me akono i te ako anga ta Paulo i oronga maira (a) ia Kolosa 4:5? (e) ia Kolosa 4:6?
9 Kua ako mai te apotetoro ko Paulo: “Ei aerenga [pakari] to kotou i te aronga ki vao ra, ma te taporoporo oki i te tuatau.” (Kolosa 4:5) I te akatakaanga mai i teia tuatua openga nei, kua tata a J. B. Lightfoot e: “Kia kore e tuku ua i tetai tuatau kia akapouia ma te kore, e akono i te tuatuaanga e te raveanga kia tere atu te akakoroanga a te Atua ra.” (Na matou te tuatua arara.) Ae, ka tau tatou kia papa ma te au tuatua e te au angaanga i te tuatau tau ra. Te kapiti katoa ra te reira tu pakari i te ikianga i tetai tuatau meitaki o te ra no te rave i te aravei anga. Me ka kore e arikiia mai ta tatou tuatua, no te kore ainei te au tangata e ariki mai i te reira, e me no te mea ainei i tapae atu tatou i tetai tuatau e kare i tau ana? Kua tata katoa oki a Paulo e: “Ei tuatua aroa ua anake ta kotou, kia rapakauia i te tai, i te kite anga i te mea tika kia tuatua atu ki te tangata katoa ra.” (Kolosa 4:6) Ka rauka teia na te tamanako anga na mua e te aroa mou no te tangata tupu. E oronga anake tatou i te tuatua no te Patireia ma te aroa ua.
Kauraro Marie e “Kia Papa no te Au Angaanga Memeitaki Ravarai”
10. (a) Eaa te akoanga ta te apotetoro ko Paulo i oronga atu ki te au Kerititiano i noo ana i Kereta ra? (e) I akapeea te Au Kite o Iehova i te akanoo anga i te akatauanga meitaki i te aruanga i te ako anga a Paulo?
10 Kare tatou e tau kia tuku ua no runga i te au kaveinga Puka Tapu ra. I tetai pae, kare tatou e tau kia maro puapinga kore ua no runga i te au uianga kare ra e kapiti ana i te tu tiratiratu o te Kerititiano. Kua tata te apotetoro ko Paulo: “E akakite atu ia ratou [te au Kerititiano i Kereta ra] e e kauraro marie i te ui ariki e te aronga mana, e akarongo i te aronga akava ra, [kia papa no, NW] te au angaanga memeitaki ravarai, Auraka rava e akakino atu i te tangata ravarai, eiaa ei tauetono, kia maru ra, e te akono i te mea maru i te tangata katoa ra.” (Tito 3:1, 2) Kua tata tetai tangata apiiia i te Puka Tapu ko E. F. Scott, no runga i teia takiota tuatua: “Kare e kia akarongo anake te au Kerititiano i te aronga mana, mari ra ka tau ratou kia akatika i tetai ua atu angaanga memeitaki ra. Te aite anga . . . o teia e, me ka anoanoia mai i etai atianga, ka tau ra e ko te au Kerititiano etai i roto i te aronga mua i te akaarianga i te vaerua tauturu i te au tangata. Ka tupu ua atura te ka anga ai, te mate, te au tumatetenga tuke tuke, e inangaro ei te au tangata enua meitaki ravarai i te tauturu atu i to ratou tangata tupu.” Takapini teianei ao e manganui te au ngai i tupu ana te tumatetenga e ko te Au Kite o Iehova etai o te aronga mua i te rave i te angaanga tauturu. Kua tauturu ratou kare i to ratou au taeake anake ua mari ra i te aronga katoa oki o vao ra.
11, 12. (a) Akapeea te tu akono tau a te au Kerititiano i te aronga mana ra? (e) Eaa te kapitiia ra ki te kauraro anga i te aronga mana no runga i te akatuanga i te au Are Uipaanga Patireia ra?
11 I roto i teia tuanga o te reta a Paulo kia Tito ra te akaketaketa katoa maira i te puapinga maata o te akonoanga i tetai tu manako akangateitei i te aronga mana ra. Ko te aronga Kerititiano ou te ka tu ki mua i te au akava no to ratou tu neutara ka tau katoa kia manako i te aerenga pakari i te aronga i vao ra. E maata te ka rauka ia ratou te rave kia meitaki mai me kare kia kino atu te ingoa o te au tangata o Iehova na to ratou akamanea anga, to ratou tu akono, e te tu o ta ratou tuatua anga ki taua aronga mana ra. Ka tau ratou kia “tuku atu . . . ko tei akateiteiia ra, ka akateitei atu ïa,” e kia rave i ta ratou paruru anga ma te kauraro marie anga.—Roma 13:1-7; 1 Petero 2:17; 3:15.
12 Te kapiti katoa ra te “aronga mana” i te au opita o to ratou kavamani ra. I teia tuatau i te mea te maata atura te Au Are Uipaanga Patireia te akatuia nei, kare e rauka te kopae i te akono kapitianga ma te aronga mana o tera ngai e tera ngai. E putuputu, te aronga pakari i te aravei atu i te manako kinoia mai. Inara kua kiteia e i te ngai kua akanoo te aronga akaaere i te putuputuanga i tetai pirianga meitaki ma te aronga mana ra e te angaanga taokotai anga ma te aronga akapapa parani o te oire, ka rauka ua te akakore i teia manako kinoia mai. E putuputu te oronga i tetai akakite anga meitaki ki te au tangata tei meangiti ua ra to ratou kite i te Au Kite o Iehova e ta ratou tumu tuatua i mua ana.
‘Peneiake ka Tika, Kia Au ua ma te Katoatoa’
13, 14. Eaa te akoanga ta Paulo i oronga atura ki te au Kerititiano i Roma ra, e akapeea tatou i te akono anga i te reira i to tatou pirianga ma te aronga o vao ra?
13 Na Paulo i oronga atu te ako anga te aru mai nei ki te au Kerititiano tei noo ana i Roma peikani: “Auraka te kino e tutakiia atu ki te kino i te tangata ravarai nei. Ka akonokono ana i te mea tika tikai ki mua i te aroaro o te tangata katoa nei. Peneiake ko te tika, ko ta kotou ïa e aruaru e, kia noo au ua kotou i roto i te tangata katoa nei. E taku au akaperepere e, auraka e akaoko, tuku ua atura i te riri; kua tataia oki e, ‘Te tuatua maira te Atu [ko Iehova, NW], ei iaku te akaoko, e naku e tutaki atu.’ E teianei, ‘te pongi ra to enemi, ka akaangai atu; e te kaki vai ra, ka akainu atu: te akaputu ra koe i te ai ngarau ki runga i tona upoko i reira.’ Auraka e mate i te kino, kia mate ra te kino ia koe i te meitaki.”—Roma 12:17-21.
14 I to tatou pirianga ma te aronga o vao ra, e mea papu ka aravei atu tatou ei au Kerititiano i etai aronga patoi. I roto i te tuatua anga i runga akenei, kua akaari maira Paulo e ko te arataa no te pakari e tauta kia akakore atu i te patoi anga na te au angaanga takinga meitaki. Mei te ai ngarau rai, penei ka tavai atu teia au angaanga takinga meitaki i te riri e ka riro mai tei patoi ra ei tangata tu akono aroa mai ki te au tangata o Iehova ra, e penei katoa oki ka akatupu i tona manako no te tuatua meitaki ra. Me tupu teia, kua mate ra te kino i te meitaki i reira.
15. Ko teea te tuatau tau no te au Kerititiano kia matakite tikai i te aerenga ma te pakari i te aronga o vao ra?
15 Na te aerenga pakari atu ki te aronga o vao ra e puapinga maata ia i te au ngutuare i te ngai e ko tetai o nga tokorua akaipoipoia ra kare i ariki ake i te tuatua mou. Na te akono anga i te au kaveinga o te Puka Tapu e akatupu mai i te au tane meitaki, te au vaine meitaki, te au metua tane meitaki, te au metua vaine meitaki, e te au tamariki tei maata atu te akarongo e ka maata atu oki te apii i te ngai apii. Ka tau kia kite tei akarongo kore ra i te tupu anga meitaki no te kaveinga Puka Tapu ra ki runga i tei akarongo ra. E na reira, penei ka “rauka mai [tetai papaki] i te akono meitaki o ta ratou au vaine, auraka atu rai te tuatua” a te au mema akatapuia o te ngutuare ra.—1 Petero 3:1, 2.
‘Raveanga Takinga Meitaki ki te Katoatoa’
16, 17. (a) Eaa te au atinga te mareka meitakiia maira e te Atua? (e) Akapeea tatou me “rave i te meitaki” ki to tatou au taeake e pera katoa oki ki te aronga o vao ra?
16 Te meitaki maata rava te ka rauka ia tatou i te rave no to tatou tangata tupu ko te apai atu i te tuatua no te ora e te apii atu iaia i te akaongi anga ma Iehova na roto ia Iesu Karaiti. (Roma 5:8-11) E no reira te tuatua maira te apotetoro ko Paulo kia tatou: “Na ko tatou iaia [ia Karaiti] ra i te apai i te atinga ra, i te akameitaki i te Atua, eiaa e tivata, koia oki ta te vaa nei, i te akapaatu anga i tona ingoa.” (Ebera 13:15) Kua tuatua katoa maira Paulo: “Kareka te takinga-meitaki e te oronga, eiaa rava ïa e akatopaia: te pereperekavana ra oki te Atua i te reira atinga.” (Ebera 13:16) Kapiti atu ki ta tatou tutuanga i te ngai tangata ra, ka tau katoa oki kia kore e ngaropoina ia tatou te raveanga “takinga-meitaki.” Ko te reira tetai tuanga puapinga o te au atinga te pereperekavana ra oki te Atua.
17 E mea matauia ra, ka rave tatou i te takinga meitaki ki to tatou au taeake i te pae vaerua, ko ratou tei ngere ra i te manako ngakau, te pae vaerua, te pae kopapa, me kare i te pae o te apinga. Kua akakite mai a Paulo i te reira i tana tata anga: “E kia rauka ta tatou ravenga, e takinga-meitaki tatou i te tangata ravarai, kia maata atura ki to te ngutuare o te akarongo ra.” (Galatia 6:10; Iakobo 2:15, 16) Inara, kare tatou e tau kia akangaropoina i te au tuatua, “E takinga-meitaki tatou i te tangata ravarai.” Ko te rave takinga meitaki ki tetai o te kopu tangata, tetai tangata tupu, me kare tetai oa angaanga ka akono ia i te akakore anga i te manako kinoia mai tatou e ka akatuera i te ngakau o taua tangata ra ki te tuatua mou ra.
18. (a) Eaa te au kino te ka tau tatou kia kopae ke atu? (e) Akapeea tatou me akono i to tatou tu Kerititiano takinga meitaki ei turu i ta tatou angaanga tutu aere anga?
18 Kare tatou e anoanoia kia akariro i te aronga o vao ra ei oa piri vaitata no tatou i te raveanga i te reira. E kino oki te reira tu pirianga oa. (1 Korinetia 15:33) E kare katoa oki e inangaro kia riro ei oa no teianei ao. (Iakobo 4:4) Inara ka rauka i to tatou tu takinga meitaki i te turu i ta tatou tutu aere anga. I etai enua te riro ra kia rave anga ngata te tuatua atu ki te au tangata i to ratou au ngutuare. Te paruruia ra etai are kapipitiia ra, na etai au apinga kia kore e rauka ia tatou i te aravei atu i te aronga o roto ra. I te au enua kua puapingaia ko te tereponi tetai mataara no te tutu anga. I te maataanga o te enua te akatikaia ra te tutuanga i te arataa. Inara, i te au enua ravarai, na te tu meitaki, te maru, te takinga meitaki, pera katoa te tauturu ia etai ke ra te akatuera maira ia i te au tuatau no te akakore anga i te kinoia mai e kia oronga i te akakite anga meitaki.
Akamuteki Anga i te Aronga Patoi
19. (a) I te mea kare ta tatou i te akono anga i te akamareka ua i te au tangata, eaa ta tatou ka manakonako atu? (e) Akapeea tatou i te tauta anga kia aru i ta Daniela ra akatauanga e te akono anga i ta Petero ako anga?
19 Kare te Au Kite o Iehova i te aronga akamareka ua i te au tangata kare katoa oki e mataku i te au tangata. (Maseli 29:25; Ephesia 6:6) Te kite papu ra oki ratou e noatu ta ratou au tauta anga kia riro ei akaraanga no te tutaki tero e ei aronga meitaki no te enua, ka akatotoa ua atu rai te aronga pikikaa akakino e ka tuatua aviri ra ia ratou. (1 Petero 3:16) I te kiteanga i teia, ka tauta ratou kia aru ia Daniela, ko tei tuatuaia ra e tona au enemi: “Kare rava a tatou tapepe anga e kitea i taua Daniela nei, mari ra ei te ture a tona uaorai Atua e raukaʼi.” (Daniela 6:5) Kare rava tatou e tuku ua i te au kaveinga Puka Tapu ei akamareka ua i te au tangata. I tetai pae, kare tatou e kimi kia tamateia tatou. Ka tauta atu rai tatou kia noo ma te au ua e kia akarongo oki i te ako a te apotetoro ra: “Ko to te Atua ïa anoano, kia mopani kotou i te vaa o te kite kore o te tangata neneva ra i ta kotou tuatua meitaki.”—1 Petero 2:15.
20. (a) Eaa te apinga te irinaki nei tatou, e eaa te akamaroiroi anga ta Iesu i oronga mai kia tatou? (e) Akapeea tatou i te tamou marie anga i te aerenga pakari ki te aronga o vao ra?
20 Te irinaki nei tatou e ko to tatou turanga takake i to te ao nei te rotai tika ra ma te Puka Tapu. Te turuia ra e te tuatua enua o te au Kerititiano o te anere mataiti mua ra. Te mareka ra to tatou ngakau i te au tuatua a Iesu: “E tumatetenga to kotou i teianei ao: ka akamaroiroi ra, kua riro te re o teianei ao iaku.” (Ioane 16:33) Kare tatou e mataku. “E naai kotou e takinga-kino mai, kia aru kotou i te mea meitaki? E kia mate rai kotou i te tuatua tika ra, e ao rai to kotou: ‘Auraka e mataku i ta ratou i akamataku mai, auraka oki e tumatetenga; Ka akatapu ra kotou i te [Atu ra ia Karaiti] i to kotou ngakau; e kia tika ua rai ia kotou kia akakite atu ki te tangata katoa e ui mai ia kotou i te manako i roto ia kotou na, ma te maru e te kauraro marie atu.’” (1 Petero 3:13-15) I te raveanga na te reira tu, ka rave ra tatou i te aerenga pakari ki te aronga i vao ra.
Na te Manako Akaou Anga
◻ Eaa te Au Kite o Iehova i tau ei ei aerenga pakari to ratou ki te aronga i vao ra?
◻ Eaa ka kore ei te au Kerititiano e manako kia inangaroia mai ratou e teianei ao, inara eaa ta ratou ka tau kia tauta i te rave?
◻ Eaa tikai te tu manako tau no tatou i te au tangata o teianei ao, e no teaa ra?
◻ Eaa ra tatou ka “angaanga memeitaki” kare ki to tatou ai taeake anake ua mari ra ki te aronga katoa oki o vao ra?
◻ Akapeea to tatou aerenga pakari ki te aronga i vao ra i te tauturu anga ia tatou i ta tatou angaanga tutu aere anga i te ngai tangata ra?
[Tutu i te kapi 18]
I te pae kaui: Te tauturu ra te au Kerititiano mou i Varani i to ratou tangata tupu i muri ua ake i tetai vaipuke
[Tutu i te kapi 20]
Ka rauka i te au angaanga Kerititiano takinga meitaki te rave kia maata te akakore anga i te manako kinoia mai
[Tutu i te kapi 23]
Ka tau te au Kerititiano “kia papa no te au angaanga memeitaki ravarai”