I te Itinga e te Opunga, te Akamaroiroi ra a Iehova i Tona Iti Tangata
I TE au ngai te araiia ra te angaanga tutu aere, i te au enua tei veveteia e te ta ua, e i te au enua koi taaki uaia akera te au arai anga—ko te tika, na roto i te au ngai o te ao katoa—te tamou ua atura a Iehova i te oronga ki tona Au Kite i te “mana maata meitaki nei.”—2 Korinetia 4:7.
Puapinga i Raro Ake i te Arai Anga
I roto i te au airani o te Itinga Mamao, tei raro ake te angaanga tutu aere i te arai anga no tetai 17 au mataiti i teianei. Kua akaparuparuia ainei te Au Kite? Kare rava ia! Ia Me i topa, kua taeria e ratou tetai take ou e 10,756 au papuritia, o teia aronga e 1,297 te tavini ra ei au orometua tamou. I te au turanga o teianei ao e kino ua atura, kua akarongo ua mai te au tangata o te airani i te tuatua mou. No reira te ripoti ra ratou e 15,654 au apii Puka Tapu tei raveia i roto i te au kainga o te au tangata i inangaro. I mua atu ana, e 25,397 tei aere atu i te au uipaanga tei raveia ma te rangi marie ei akamaara anga i te mate o Iesu.
I te tupu anga te au Uruoaanga Tapere o te “Apiianga Tu-Atua”—ma te tu matakite katoa kia tau i te au turanga o te reira ngai—kua mareka tikai te au taeake i te rauka anga, i roto i te reo o te reira ngai, ta ratou uaorai au kopi o te au tuku anga tei aiteite i tei raveia i te Unaite Teite. Te aronga uri, te aronga kimi i te tarevake, e etai pae atu kua inangaro i te angaanga no tetai akaou au ora kia rauka ia ratou te akapapa i te tuku anga maata, ma tona au anere au kapi i te tuatau tikai i akatakaia. E kua puareinga ua tetai ngai nenei anga i te taokotai mai ma te mataora i te rave i tetai angaanga manea no te neneianga e te vaianga. Kua mareka tikai te au tangata tei aere mai ki te uruoaanga i te rauka anga mai o te au puka, ma te au tutu manea e te karakara maata atu i te tauatini. E manganui te au opita kavamani e kauraro ra i te Au Kite o Iehova, e te aere maira te patoi anga mei te au orometua tikai o Kerititome. Te manakonakoia nei e kare e roa atu ana ka taakiia te arai anga.
Akapeea te Au Enua Marike?
Te Au Kite o Iehova i teia au enua Opunga kua taokotaiia ma to ratou au taeake i te Itinga i te aravei anga atu ma te maroiroi i to ratou au manamanata, e te tauturu ra te vaerua tapu o Iehova ia ratou kia autu atu i teia au turanga ngata. E apai ana, ei akaraanga, i te ripoti te ka aru mai mei tetai enua Marike Ratini e ngai te teretere ra tetai pupu tangata okooko i te apinga akakona na roto i te au vao rakau.
Kua aere atu tetai pupu o te Au Kite na runga i te pati ki tetai ngai mamao. Ia ratou e eke maira mei runga i te pati, kua kite ratou i tetai mataara meangiti i te pae i te aratakianga atu mei roto i te vira. I reira kua aere atu te au tungane e rima i te akara me te arataki atura te mataara meangiti kiea, te tukuanga atu i te au tuaine e te au tamariki kia angaanga i roto i te vira. Kua akakite tetai o te au tungane e:
“E rua ora i te aaereanga na runga i te mataara kua oronga ua mai i nga mea are. I reira rai, kua aere poitirere ua maira tetai au tangata e varu, rakeiia i te au mea tamaki ma te pare ki rungao i to ratou au katu mei roto i te au rakau. E au pupui matini ta etai pae, e matipi maata ta etai pae. Eaa ra ta matou i aravei? Kua akamata matou i te ui e eaa ta ratou i inangaro, inara kua karangaia mai matou kia muteki ua e auraka e komakoma—kia mati ua ki mua. Kua pera matou! E rua akaou ora i te aaereanga na roto i te vao rakau petetue tikai kua apai atu ia matou ki tetai ngai ateatea i te akaraanga e e puakapa tei rakeiia i te au mea tamaki. Tei te au ngai katoatoa te au kati e pupui ta ratou. E i rotopu te vaira tetai are tei mako tikai te akatuanga te ngai tei aratakiia atu matou.
“I te noo anga matou ki raro kua tuatua mai tetai tangata kia matou e i te akaraanga e upoko no te puakapa. Kua mako tikai tona kakau anga, kua apii meitakiia, ma te tu ngateitei. Kua tou mai aia ki tetai o to matou pupu taeake e kua akakite atu iaia kia tu ki runga. I reira kua ui atu aia kiaia: ‘Eaa toou manako no to [matou] pupu?’ Te kite anga tikai e teiea matou, kua pau atu te tungane: ‘Kua kite matou no runga i to kotou pupu, inara kare o matou manako no runga i te reira me kore i tetai ua atu pupu poritiki. Te tumu anake o matou i konei koia oki ko te tutu aere i te Patireia o te Atua ko Iehova i raro ake ia Iesu Karaiti. Kare e roa atu ana ka takore te reira i te au kavamani poritiki katoatoa o teia akatere anga o te au mea nei e ka apai mai i te au akameitaki anga umere ki te au tangata i te enua nei i raro ake i te au turanga Parataito—e apinga kare e rauka i tetai tangata me kore i tetai pupu tangata i te rave.’
“Kua taui te tu o taua tangata ra. Kua akamata aia i te ui mai i te au uianga. ‘Noea te ngai i kite ei kotou i teia au mea katoatoa? Akapeea kotou i te akateatea mamao angaia kia tuatua mei tena te tu?’ No tetai ora e te apa, kua rauka ia matou i te oronga atu i tetai akakitekite anga meitaki no runga i te au turanga o teianei ao e te akaari atu e te akataka maira te Puka Tapu i te manakonako anake no te au tangata. Kua akamarama katoa atu matou ia Roma pene 13—e te kauraro ra matou i te aronga mana akaaere inara me e patoi anga tetai i rotopu i ta Iehova Tuatua e ta ratou, ka akarongo matou i to matou Atua, ko Iehova, na mua. I te openga iora, kua oronga atu matou i te au puka i runga ia matou. Kua apai aia e toru o te reira e tetai Puka Tapu e i to matou poitirere, kua oronga mai i tetai moni tauturu no ratou. Kua karanga mai aia e ka tatau aia ia ratou.
“I muri mai, kua kamokamo atu te arataki ki tetai o te au tangata kia apai atu ia matou ki vao i te puakapa. Kare i roa ana tei runga matou i te mataara no te oki atu, te akameitakianga kia Iehova no te autu anga tei rauka ia matou i tetai atu ngai akakitekiteanga.”
I te Ngai Pekapekaia o Aperika
I rotopu i te Itinga Mamao e te Opunga mamao te vaira te enua o Aperika. Kua akatupu te tamaki anga kopu i tetai oripu anga kino pakari i etai o te au enua i reira. I Riperia, kua o oonu akaou atu te iti tangata o Iehova ki te reira no te viviki o te pakari i te tamaki anga a te tangata. Te mea mua kua tupu te taanga i roto e takapini i te oire maata i te marama o Okotopa e Noema 1992. I reira rai, i te tamaki e totoa atura ki uta i te enua, kua akamutu te au putuputuanga katoa i te angaanga, i te au taeake e oro atura ki roto i te ngangaere ma te katoa anga o te au tangata. Inara, kua vai rai to ratou maroiroi kare i meangiti mai. Ia ratou e oro ra, kua tutu aere ratou, e kua akatupu teia i tetai akakitekite anga maata rava tei orongaia i roto tikai i te au tuanga mamao o te reira ngai.
Kua akatu te au taeake o tetai putuputuanga tei neke mai mei tetai ngai ke i tetai Are Uipaanga Patireia no tetai tuatau poto ua i rotopu i tetai one rapa. I roto i tetai taoni vaitata atu i te ngai tamaki anga, i te ao ka oro atu te au tangata i roto i te au one rapa i te pae mai kia ora atu i te au pomuanga mei te reva mai. Kua akapapa te au taeake o te reira ngai (kapitiia atu te au papuritia e manganui tei neke mai mei te oire maata o Monrovia) i te angaanga tutu aere e kua kitea putuputuia i te tutu aereanga ki te au tauatini e akapuanga ra i raro ake i te au tumu rapa! Me akavaitata mai tetai pairere i tetai ua atu taime, ka rere atu te au tungane e te au tuaine i roto i tetai vaarua i te pae mai e i reira, me pati atu te kino, kua tamou ua atu i te rave i ta ratou au akakitekiteanga.
Ma te umere tikai, te tauatini e tere atu au papuritia o te putuputuanga tei rauka ia ratou te tuku atu i te au ripoti ki te Totaiete kua avereti i te 18.1 au ora i runga i te angaanga tutu aere e te rave ra e 3,111 au apii Puka Tapu i te au marama, noatu te au turanga tamaki anga a te tangata.
I te au mataiti e a i topa i Aperika, kua taakiia te arai anga no runga i te angaanga a te Au Kite o Iehova i tetai au enua e 18. E i te rekareka o te au rekareka anga! Ia Aukute 12, kua taakiia te arai anga tei tukunaia ki runga i te Au Kite i Maraui i roto ia Okotopa 1967. Kua puapinga ua rai te tutu aereanga o te tuatua meitaki tei rave pipini uaia, inara i teianei kua rauka i te Au Kite i te aere atu ki mua ma te tu rangatira, noatu e ka tapapa atu ratou i te akatu anga e aravei akaou ei i to ratou au taeake akaperepere e manganui tei taiaia e te au tangata takinga kino.
I Motamapiki, kua tupu tetai akatikaanga ia Okotopa 4, 1992. Kua taeria te au ngai tei kore i taeria ana i mua ana no te kino tikai o te tamaki no tetai 16 au mataiti i topa. I te ngai o Carioco, kua akatumu akaouia te komunikeiti anga ma te au tungane e te au tuaine e 375 tei ngaro atu i te au aravei anga ma te akaaerenga no tetai au mataiti e itu i topa. Kua raveia tetai akaputuputuanga takake okotai ra i Milange, te kapitara o te tapere tei matauia ei ngai no tetai puakapa tamamae anga e ei ngai no te “apii akaou anga” no te Au Kite o Iehova, e manganui o ratou e au tangata akapuanga no Maraui mai. Ma te poitirere te katoa anga i tae mai e 2,915 au tangata, kapitiia mai te tangata mana taoonga o te taoni, tei turou atu i te Au Kite o Iehova. No reira kua riro te ngai “apii akaou anga” ei ngai no te apiianga tu-atua no tetai ra okotai.
Kua tata tetai mitinari e: “No runga i to tatou au taeake tei kite ia ratou i roto i te au puakapa o te au tangata akapuanga i te Tuanga o Tete, kua akakiteia tetai akara anga umere e tetai komono o te UNHCR (United Nations High Commissioner for Refugees [Tangata Angaanga Teitei no te Au Tangata Akapuanga o te Taokotai Anga Enua].) Kua karanga aia e kua akaaere te Au Kite o Iehova i to ratou uaorai au puakapa, takake mei tetai au pupu ke. Kua karanga aia e, ‘Ko to ratou puakapa anake tei mako te akatere anga,’ e te kapiti anga atu, ‘Te Au Kite o Iehova e aronga ma, mako te akaaere anga, e kua apiiia.’ I reira kua oronga mai aia i te apai atu iaku na runga i te pairere i tetai tua i te ngangaere kia kite mata tikai au. Mei roto mai i te reva, kua tou atu te paireti e rua nga puakapa. Okotai o te reira kare e mariko anga e te repo, ma te au are vari tei akatu piripiriia i te pae i tetai ma te kore i paraniia. Ko tetai ra kua mako tikai te parani angaia, ma te au are tei akatakakeia i roto i te au pa e te au mataara. E akara anga manea tikai to te au are, ma te au paepae kua purumuia. Ko etai pae kua peni uaia i te peni tei maaniia i te kainga. ‘E akamanako ana e ko teiea to kotou?’ i karanga mai ei te paireti. Kua maata tikai toku mataora i te aravei anga atu i te au taeake i roto i teia puakapa. Te vaira i teianei e varu au putuputuanga i roto i teia vira o te Au Kite.”
I “te Enua o te Aeto”
Kare, kare teia i te aeto a te U.T.! I rotopu i te Itinga e te Opunga te vaira tetai enua Europa, ko Arapania, ko tona ingoa i roto i te reo tikai, Shqipëria, te aiteanga “Te Enua o te Aeto.” Ou ua akenei, kua taakiia tetai arai anga kino no tetai 50 au mataiti ki runga i te Au Kite o Iehova i teia enua, e kua rauka ia ratou i te taokotai atu ma to ratou au taeake mei te Itinga e mei te Opunga i roto i to ratou rekareka i te tu rangatira o te akamori anga. E tikai “te taporoporo marie [ra ratou] i te tuatau.” (Ephesia 5:16) Te akaputuputuanga mua i roto i te tuatua enua o Arapania, e akaputuputuanga no tetai ra okotai, kua raveia i te National Theatre, i roto i te kapitara, ko Tiranë, i te Tapati, ia Mati ra 21. I te avatea Maanakai kua tauiia e tetai pupu Au Kite e 75 au tangata tauturu i tetai ngai uipaanga tei kore i akonoia ana, i roto i tetai are uipaanga akaputuputuanga ma e te marama. Kua umere tikai te aronga akaaere. E mea tau katoa kia kiteaia e i roto i te au tangata tauturu e 75, e 20 rai i papetitoia!
Kare atu e tano anga o te reva. I te au tereketi no te au pa enua e tae aere maira, te au aravei anga—maata atu na roto i te tarevareva anga e te takaveanga—kua akariro i te reira akaputuputuanga okotai ra takake ei mea takake tikai. Ma te nga kapu rima i te totoa anga atu ki te rangi, kua oronga te Taeake ko Nasho Dori i te pure akatueraanga. Kua papetitoia aia i te mataiti 1930 e i teianei kua matapoiriia. Kua orongaia te porokarama i roto i te reo Arapania, te tuanga maata atu kua raveia e te au painia takake mei tetai ngai ke mai. Kua imene te au tangata e 585 i tae mai i te imene “Akatapu Anga Kerititiano”—tetai o te au imene e ono tei uriia i roto i te reo Arapania no teia akakoroanga—i te au tungane e te au tuaine ou e 41 e mati atura ki ko i te ngai pai vai ta te au taeake Ereni tei atoro maira i akatu i roto i te Are Uipaanga Patireia o te reira ngai ma te takinga meitaki. Eaa atu ia taui anga! I mua ana, ko te raukaanga o tetai Puka Tapu te aite anga ko te aereanga atu ki te au puakapa angaanga, e kua kotingaia te au uipaanga ki te au pupu e rua me kare e toru au tangata.
Te ra i muri ua ake i te akaputuputuanga, kua tae mai ki te opati o te Punanga Tiaki tetai kapiki anga i runga i te tereponi mei te arataki o te are teata. E mea matauia e kare aia e manako maata atu ana e koai te taangaanga ra i te are teata. Na te tauturu arataki te reira angaanga. Inara kua karanga aia e: “Te kapiki tika atu nei au i te akameitaki ia kotou. Kare rava au i kite ana i teia ngai i te ma. Me ka akataka au i te reira, ka karanga au e kua eke mai tetai matangi mei te rangi mai ki rungao i to matou are teata i nanai. I tetai ua atu taime ka inangaro kotou i te taangaanga i to matou au are, e oki mai ine, e ka akamanako matou ia kotou na mua. Kite kotou, e mea tau tikai no matou kia akatika ua ia kotou kia aere mai i te au toru marama katoatoa kare e tarau.”
Kua oki atu te Au Kite ki to ratou au taoni ma te akamaroiroiia e ma te akameitakiia e kua akamata i te akapapa no te Akamaara Anga i te matenga o Iesu. E 15 ua rai ra i muri mai, i te Ruirua, o Aperira ra 6, kua raveia te Akamaara Anga tuera mua i te au ngai e itu.
I te taoni o Berat, kua tere atu i te 170 au tangata i tae atu i te uipaanga, e kua riri te orometua o te reira ngai. O te au papuritia Patireia e 33 i Berat, e 21 i papetitoia i te akaputuputuanga. Kua ripoti a Berat e 472 au tangata i tae atu ki te Akamaara Anga. Kua umere katoaia te numero o te au tangata i tae atu ki te au Akamaara Anga i tetai au ngai ke atu, te tumu maata i tupu ei te reira no te arataki anga a te au painia takake.
I te taoni Katorika maata tikai o Arapania, ko Shkodër, e ngai te vaira te are pure, kua akamata te ekaretia i te nenei i tetai nutireta, e i roto i te itiu tatakitai kua akara atu e “Akapeea i te Kopae Anga i te Au Kite o Iehova.” Kua karanga te itiu openga e: “Kua tomoia a Shkodër e te Au Kite o Iehova”! Kua akaputuputu mai te nuku maata o te Au Kite e rua i reira e 74 au tangata mako te akono anga ma te pakari tikai o te manako ki te Akamaara Anga. I muri ake i te akarongorongoanga i te tuatua o te Akamaara Anga, kua pati atu e 15 au pamiri no tetai au apii anga Puka Tapu i te kainga. I tetai atu taoni, ko Durres, e ngai te vaira tetai nuku o te Au Kite e a, kua tae atu tetai au tangata e 79 ma te meitaki tikai.
No te patoi anga a te au mapu Katorika, tei tamataku i te akaoro ke atu i te Au Kite ma te au toka, kua nekeia atu te uipaanga Akamaara Anga i te vira o Kalmeti i Vogel i te maunga ki te kainga o tetai taeake o te reira ngai, te ngai kua tae atu e 22 au tangata ma te au. Te vaira e rima au papuritia i roto i teia pupu, o teia aronga e toru i papetitoia ki te akaputuputuanga i Tiranë.
I Vlorë kua rauka i tetai nga mapu tane tetai kopi o Te Punanga Tiaki, kua tatau i te reira, e kua tata atu ki te Totaiete: “Te kapiki nei maua ia maua i teianei e ko te Au Kite o Iehova no te tuatua mou ta maua i kite i roto i Te Punanga Tiaki. E tuku mai i tetai tauturu no maua ine.” Kua tukuia atu tetai nga painia takake e rua ki reira, e kua riro viviki mai tetai o teia nga mapu tane ei papuritia. Kua mataora aia i te kapiti anga atu i te au tangata e 64 i tae atu ki te Akamaara Anga i Vlorë.
Tetai taeake no Arapania mai tei kite i te tuatua mou i te Unaite Teite kua oki atu i te au mataiti 1950 ki tona taoni i anauiaʼi aia ko Gjirokastër, te ngai i tavini ei aia i tei rauka iaia e tae ua atu ki tona matenga. Kua ruru aia i te au ua o te tuatua mou ki roto i te ngakau o tana tamaiti. I te taaki angaia te arai anga, kua pati atu teia tamaiti ki te Totaiete Punanga Tiaki no te tauturu. E tetai tangata tei inangaro, te noo ra i roto i tetai vira i te apatokerau kua tata katoa atu no te tauturu, e no reira kua tonoia atu e a au painia takake ki reira. I te popongi Ruitoru i muri ake i te Akamaara Anga, kua ringi atu tetai o ratou i te opati o te Totaiete i Tiranë: “Kare e rauka iaku i te tapu i te akakite atu ia kotou i te maata o ta te vaerua tapu o Iehova i rave. Kua mataora tikai matou. Kua manuia tikai te Akamaara Anga.” E 106 au tangata i tae atu, kapitiia atu to ratou pupu e itu papuritia Patireia.
Eaa i reira te katoa anga o te au tangata i tae atu ki te Akamaara Anga? I te 1992, te mataiti te vaira rai e 30 au papuritia Patireia, e 325 au tangata i tae atu. I te 1993, kua rauka i te 131 au papuritia i te akaputuputu mai e 1,318 au tangata. I roto i eia nga mataiti, kua taeria te numero o te au tangata i tae atu e tai ngauru au taime i te numero o te au papuritia. Mei teaa te marekaanga i te kite e kua “riro te mea ngiti okotai ei tausani” i roto ua i tetai tuatau poto!—Isaia 60:22.
“E Akaroa i To Au Taura”
I te angaanga tutu aere a te Au Kite o Iehova e totoa atura ki te au akoko o te ao katoa, te aere ra te kapiki anga: “E akaatea ana i to turanga puakapa; kia totōia te paruru o to [“puakapa maata,” NW] ki te atea ke: auraka e taporoporo; e akaroa i to au taura, e akamou piri tikai i to au titi. E tupu oki koe i te maata, i te pae katau, e te pae kaui.” (Isaia 54:2, 3) Teia tupuanga maata o to te Atua “puakapa maata”—tei akatutuia i roto i te au putuputuanga i te ao katoa o tona au tangata akamori—kua kiteaia tikai ki Europa Itinga, i te au enua tikai o te Toviete Unioni i mua ana. I muri ake i te tauturuanga i tona au tavini i te au ngauru anga o te tuatau manamanata, te oronga nei a Iehova ki tona Au Kite i te maroiroi ririnui tei anoanoia no te totoa anga e te akamaroiroi anga atu i te akaaerenga.
I Moscow, i Rutia, i te Locomotive Stadium, ia Tiurai 22-25, e 23,743 te take o te au tangata i tae atu ki te au uruoaanga pa enua maata o te “Apiianga Tu-Atua” i te mataiti i topa. Koai ra tei akamanako e ka tupu teia, noatu i nga mataiti e rua i topa? Inara tera ratou! Tere atu i te 1,000 au tangata tei aere mai mei Tiapani e Korea, vaitata i te 4,000 tei aere mai mei te Unaite Teite e Kanata, e kua aere mai etai au tauatini no tetai au enua tere atu i te 30 i te Patipika Apatonga, Aperika, Europa, e tetai au ngai ke atu—e tikai e aravei anga no te Itinga e te Opunga. Eaa ia akamaroiroianga no te katoatoa o teia au tangata kia kairo maoraora atu ki to ratou au tungane e te au tuaine Rutia tere atu i te 15,000! Kare te rekareka i kite i te au kotinga.
E 1,489 te katoa anga umere o te Au Kite ou i papetitoia. Kua orongaia tetai akakitekite anga maata no te papetito anga e te akakite anga nuti na roto i teianei ao, kapitiia atu tetai tutu manea ki runga i te kapi mua o The New York Times. E mei te aruru anga rai o te mangungu ra te pokarakara anga i te tuatau o te papetito anga, kua akamaataia atu te reira i te tuatau o te tuatua anga openga, i muri ake i te akameitaki anga te vaa tuatua i te au tangata tauturu e 4,752 e te au opita tei tauturu mai i te akariro anga i te reira uruoaanga kia manuia, kua karanga aia e: “I runga rava atu, ka akameitaki tatou ia Iehova!” Ae, kua tapu te vaerua o Iehova i te patoi anga pakari mei te au tangata o te akonoanga Otototi e kua oronga mai i te maroiroi tei anoanoia, tei akariro i te uruoaanga ei rekarekaanga tika tikai.
Inara, e maata atu te ka aru mai i te oire o Kiev i te Ukarainia, ia Aukute 5-8. Kua akaou takiriia te teitiamu e tetai au tangata puareinga ua i te tauturu, e kua o atu ki roto i teia Are Uipaanga Patireia maatamaata tetai 64,714 ei take no te au tangata tei tae atu. Okotai akaou taime, kua aere mai te Au Kite mei te Itinga e te Opunga e te au ngai katoatoa i rotopu. Kua uriia te au tuatua anga maata tikai i roto i tetai au reo e 12. Tetai au tereketi e 53,000 tei na runga mai i te pairere, te rerue me kore i te pati, kua araveiia atu ki te au ngai tapuanga e te au ngai akato anga pairere e kua apainaia atu ki to ratou au ngai nooanga i roto i te au otera, au apii, e te au ngutuare takake, pera katoa ki runga i te au pai. Kua akatupuia teia ma te tutaki anga meangiti tikai e ma te maru e te mako meitaki o te akaaerenga tei apai mai i te au tuatua anga umere e te akapaapaa anga mei te akava o te oire.
Te turanga teitei o te porokarama rekaia o te uruoaanga ko te papetito anga, tei pou e rua e te apa ora katoa. E 7,402 te katoa anga o te au tungane e te au tuaine ou tei akatutu i to ratou akatapu anga kia Iehova, koi akarongo uaiaʼi te pokarakara anga na roto i te teitiamu maata. Kua tere atu teia i te take o te papetito anga i mua ana e 7,136 tei rekotiia i te akaputuputuanga tetai 253,922 au tangata tei aere atu i te uruoaanga i New York City i te 1958.
I teia tuatau akava anga e aere atura ki tona openga anga, te akaputuputuia ra te au tangata tu mamoe mei te Itinga e te Opunga e pera katoa “te openga o te enua ra” i roto i tetai taokotai anga aite koreia i roto i te tuatua enua o te au tangata katoatoa. E tikai, te “aronga maata rava . . . no te pa enua ravarai, e te au kopu ravarai, e te au iti-tangata ravarai, e te au reo katoa oki” te kapiti atura i te Iseraela vaerua i te akakiteanga i to ratou akarongo i roto i te atinga oko akaperepereia o Iesu, te tango o te au mea katoatoa tei akatupuia ei akapapu i ta Iehova tutara anga ngateitei.—Angaanga 1:8; Apokalupo 7:4, 9, 10.
[Au Tutu i te kapi 8, 9]
Aravei anga te Itinga i te Opunga i Moscow e Kiev