E Rere ki Runga i te Peau Mei to te Au Aeto Ra
EAA to tetai tangata manako i muri ake i te akakoromaki anga e rima mataiti i roto i te au puakapa tamamaeanga Nati? Kua akamaroiroi koreia ainei? Kua ngakau manako kino ainei? Kua manako akaoko atu ainei?
Penei e mea tuke i te akara anga, kua tata tetai tangata mei teia: “Kua akapuapingaia toku oraanga tei maata atu i taku i manako atu.” Eaa aia i manako akapera ei? Kua akamarama aia: “Kua kitea e au te akapuanga i raro i te au peau o Tei Teitei Rava, e kua kite au i te tupu anga o taua au tuatua a te peroveta ko Isaia, i te tuatua anga aia: ‘Ko te aronga ra e tapapa ia Iehova, e rauka ïa te maroiroi ou; e rere ratou ki runga i te peau mei to te au aeto ra; e . . . aere atu rai oki ratou, e kare ïa e potopoto te aʼo.’”—Isaia 40:31.
Ko teia tangata Kerititiano, tei papaia tona kopapa i te au rave anga apinga rikarika tei manakoia, kua rauka te vaerua ma te akatutu anga tei akamaranga ki runga, e vaerua kare i rauka i te takinokino anga Nati no te autu atu. Mei ia Davida rai kua kitea e ia te akapuanga i roto i te maru o to te Atua “peau.” (Salamo 57:1) Kua taangaanga teia Kerititiano i te tuatua aiteite tei taangaangaia e te peroveta ko Isaia, i te akaaiteanga i tona maroiroi i te pae vaerua ki to te aeto te rere teitei ra i runga i te tiao rangi.
E manako ana ainei koe e kua akateiaaia e te au manamanata? Kare e ekoko anga ka inangaro rai koe te kimi i te akapuanga i raro i te au peau o Tei Teitei Rava, ‘e rere ki runga i te peau mei to te au aeto ra.’ Kia marama e akapeea e raukaʼi teia, e tauturu anga meitaki i te kite i tetai apinga no runga i te aeto, tei taangaanga putuputuia kia akatutu i tetai apinga i roto i te au Tuatua Tapu.
I Raro i te Takai o te Aeto
I te au manu rere katoatoa ta te au tangata taito i akara, penei ko te aeto tetai tei akara marekaia no te mea no tona ririnui e te manea tikai me rere. E manganui te au vaeau taito, kapiti mai ia Babulonia ra, Peresia, e Roma, kua mati i raro ake i te takai o te aeto. Ko te au vaeau o Kuro Maata ra tetai o teia. Kua totou te Pipiria e ka riro teia ariki o Peresia e mei te manu ka noni ra te aere maira mei te itinga i te apuku i te Patireia Babulonia. (Isaia 45:1; 46:11) E rua anere mataiti i muri ake te tataia anga teia totou, kua tamaki viviki te vaeau o Kuro, tei runga te aeto i to ratou pou tamaki, i te oire o Babulonia mei te aeto ka rere ki runga i tana ka noni ra.
I ou ua ake nei, kua iki katoa te au toa mei ia Charlemagne e Napoleon e tetai ua atu au enua mei te Unaite Teite e Tiamani i te aeto e ko to ratou akairo. Kua akaueia te au Iseraela auraka e akangateitei i te au itoro aeto me kore i etai atu au manu. (Exodo 20:4, 5) Inara, kua taiku te au tata Pipiria i te tu tikai o te aeto e raukaʼi i te akatutu i ta ratou tuatua akakite. No reira kua taangaangaia te aeto, te manu rere tei taiku putuputuia i roto i te au Tuatua Tapu, kia akatutu i te au mea mei te pakari, te paruru anga tu-Atua, e te viviki tikai.
Te Mata o te Aeto
E tuatua uaia ana te nga mata meitaki o te aeto. Noatu kare ua te paunu o te aeto karaea e tere atu ana i te rima kiro karama, e maatamaata atu tona mata i to te tangata, e e meitaki atu tona nga mata. Kua karanga a Iehova uaorai, i te akatakaanga kia Iobu i to te aeto kite no te kimi i tana kai, e: “Te kite ra ona mata i te mamao ke.” (Iobu 39:27, 29) Kua ripoti a Alice Parmelee, i roto i tana puka All the Birds of the Bible, e “kua kite atu tetai aeto i te ika mate e papanu ra i runga i te vai roto e rima kiro mita te mamao e kua rere ko tika atu ki taua ngai ra. Kare anake ua e kua rauka i te aeto te kite i tetai apinga meangiti e mei te ngai mamao e i te tangata ra, inara kua akara tamou ua atu te manu rere i te ika i te rere ko tika anga ki reira e toru maire.”
No te meitaki oki i to te reira mata, kua riro te aeto ei akatutu anga tau o te pakari, ko tetai ia o te au tu maata o Iehova. (Akaaite ia Ezekiela 1:10; Apokalupo 4:7.) No teaa ra te reira? Te o maira ki roto i te pakari te kiteanga ki mua te au tupu anga o tetai mea ka rave tatou. (Maseli 22:3) Ko te aeto, ma tona kite no te akara mamao atu, ka kite i te kino e ka rave i te au akamatakite anga, mei te tangata pakari i roto i ta Iesu akatutu anga, tei kite atu ki mua e ka tupu te uriia e kua akatu i tona are ki runga i te papa. (Mataio 7:24, 25) Ma te tau tikai, i roto i te reo Paniora, te akataka anga i tetai tangata e mei te aeto rai te aiteanga e e manako oonu tona me kore e kite pakari.
Me ka rauka ia koe te tuatau i te akara vaitata i tetai aeto, e akara ana e akapeea te reira me taangaanga i tona nga mata. Kare oki te reira e ka akara ua ia koe; mari ra, i te akara anga ka akara matatio i toou au tu ravarai. Pera katoa, i te tangata pakari ka akara matatio aia i te au mea i mua ake ka tuku ei i tana iki anga i te mea e ka irinaki ua i tona tu kite me kore i tona au manako. (Maseli 28:26) Koi maani ua ra te nga mata meitaki tikai o te aeto i te reira ei akatutu anga tau o te tu tu-Atua o te pakari, kua taangaanga akatutu katoaia te tu manea tikai me rere te reira e te au tata Pipiria.
‘Te Aerenga o te Aeto na Roto i te Reva Nei’
‘Te aerenga o te aeto na roto i te reva nei’ ka kite uaia no te viviki tikai e te tu me rere ngoie tikai, te aruanga i te ara kare i maaniia e tei kore i akaruke i tetai ara kia aruia atu. (Maseli 30:19) Kua taikuia te viviki maata o te aeto i roto i Te Aue o Ieremia 4:19, i reira kua akatakaia te au vaeau Babulonia: “E viviki maata to tei arumaki ia matou i to te au aeto o te au rangi ra, kua arumaki mai ratou ia matou ki runga i te au maunga.” Me kite te aeto te rere takapini ra i runga i tana ka noni ra, ka taanga te reira i tona au peau e ka rere ko atu, i reira ka rauka te viviki maata e tae ua atu ki te 130 kiro mita i te ora, i tau ki tetai au ripoti. Kare i te mea poitirere, kua taangaanga te au Tuatua Tapu i te aeto ei tuatua ke atu no te viviki maata, koia tikai tei piri atu ma te au vaeau ririnui.—2 Samuela 1:23; Ieremia 4:13; 49:22.
Kua taiku a Isaia, i tetai tua, i te rere anga ngoie a te aeto. “Ko te aronga ra e tapapa ia Iehova, e rauka ïa te maroiroi ou; e rere ratou ki runga i te peau mei to te au aeto ra; e oro ratou e kare e roiroi; e aere atu rai oki ratou, e kare ïa e potopoto te aʼo.” (Isaia 40:31) Eaa te muna o te rere anga manea a te aeto? Kare e umuumu maataia te ririnui no te rere anga i te mea te taangaanga ra te aeto i te au reva maana, me kore te au pupui anga matangi maana. Kare e kiteia te au reva maana, inara e tu karape to te aeto no te kimi ia ratou. Me kiteia te reva maana, ka oora te aeto i tona au peau e te iku e ka rere takapini i roto rai i te pupui anga matangi maana, te ka akamaranga atu i te aeto kia teitei e teitei ua atu. Me rava meitaki te teitei tei rauka, ka taa te reira ki tetai atu reva maana, i reira kua taoki akaouia te raveanga. Na teia mataara e raukaʼi i te aeto i te rere i runga ra no tetai au ora e ma te rava ua te ririnui.
I Iseraela, koia tikai i roto i te O Rift te toro ra mei Ezion-geber i te tapataatai o te Tai Muramura e tae ua atu ki Dan i te apatokerau, e matauia ana te au aeto i reira. E maata ana ratou i te tuatau tupu anga rau e te pururu anga rau me teretere ratou. I roto i tetai au mataiti vaitata e 100,000 au aeto kua tareia. Me tamaana te ra popongi i te reva, ka kiteia te au manu ka noni ra e anere ua atu e rere ua ra i runga i te au puku mato te arai ra i te O Rift.
E akatutu anga manea tikai te rere anga ngoie ua a te aeto e akapeea to Iehova maroiroi i te taaki anga ia tatou i te pae vaerua e te ngakau e raukaʼi ia tatou i te rave ua atu i ta tatou angaanga. Mei te aeto kare e rauka i te rere ua atu i te taangaanga anga i tona uaorai maroiroi, kare rai e rauka ia tatou i te autu ua atu me ka irinaki tatou ki runga i to tatou uaorai au tu. “E tika iaku te au mea ravarai nei i te Mesia, ko tei akamaroiroi mai iaku nei,” i akamarama ei te apotetoro ko Paulo. (Philipi 4:13) Mei te aeto rai te ka kimi ua atu i te au reva maana kare e kiteia, ka “pati” ua atu tatou no to Iehova mana ririnui kare e kiteia na roto i te au pure akatenga.—Luka 11:9, 13.
I te maata anga o te taime ka kite uaia e te au manu teretere i te au reva maana na te akara anga atu i te au manu ka noni ra. Kua ripoti a D. R. Mackintosh e tangata akono i te au manu e te ngangaere e i tetai atianga kua kiteaia e 250 au aeto e te au rakama e rere takapini ra i runga i taua reva maana ra. Ka rauka katoa i te au Kerititiano i teia tuatau kia irinaki ki runga i to Iehova maroiroi na te aruanga i te au akaraanga tiratiratu o tetai atu au tavini tu atua.—Akaaite ia 1 Korinetia 11:1.
I Raro i te Maru o te Au Peau o Tetai Aeto
Ko tetai tuatau kino roa atu i te oraanga o te aeto koia oki me tae mai te taime ka apii te reira i te rere. Kare e tokoiti ua te au aeto ka mate no te tauta anga. Tei roto katoa te pa enua Iseraela ou i te kino i te akaruke anga te reira ia Aiphiti. No reira e mea tau te au tuatua a Iehova ki te au Iseraela e: “Kua kite kotou i taku i rave ki to Aiphiti ra, e kua maranga kotou iaku na runga i te peau aeto ra, e kua apai mai ia kotou i ko nei kiaku uaorai nei.” (Exodo 19:4) Te vaira te au ripoti no runga i te au aeto te apai ra no tetai taime poto i te punua ou na runga i tona tua e raukaʼi kia kore tei ou ra e u i tana tauta anga i te rere atu. Kua tuatua a G. R. Driver, i roto i te Palestine Exploration Quarterly no te reira au ripoti, e: “Kare i reira te akatutu anga a te [Pipiria] i te rere anga ei mea manako ua mari ra kua akatumuia ki runga i te tika.”
E au metua akaraanga mako tikai te au aeto i tetai atu au tu. Kare anake ua e ka oronga raua i te kai putuputu na te punua mari ra ka ngaungau katoa te mama manu i te kiko ta te toa aeto i apai mai ki te koanga e raukaʼi i te punua no te apuku i te reira. No te mea kua maaniia ta ratou koanga i runga i te au puku mato me kore i roto i te au tumu rakau teitei, kua akamaeuia te punua ki te au mea o te reva. (Iobu 39:27, 28) Ka riro katoa te vera o te ra, tei matauia i te au enua Pipiria, kia akatupu i te mate ki te punua naringa kare te akono anga a tona metua. Ka oora te aeto mamaata i tona au peau, tetai taime no te au ora i te taime okotai, e raukaʼi i te tamarumaru i tana punua.
No reira e mea tau i reira kua taangaangaia te au peau o te aeto i roto i te au Tuatua Tapu e ei akatutu anga no te paruru anga tu-Atua. Te akataka maira a Deuteronomi 32:9-12 e akapeea a Iehova i te paruru anga i te au Iseraela i to ratou teretere anga i roto i te metepara: “Ko ta Iehova ra tuanga, ko tona uaorai ïa iti-tangata; ko Iakoba tana tuanga kelero. Kua kite aia iaia i te enua medebara, i te ngai motutaa rikarika ra: kua arataki aia iaia, kua ako aia iaia: kua tiaki aia iaia mei tona uaorai koringo mata. Mei te aeto e erueru i tana koanga, e kapakapa oki ki runga i tana anaunga, e kua totoa oki i tona peau, e kua rave akera ia ratou, kua apai ia ratou na runga i tona peau; Koia katoā Iehova, koia anake tei arataki ia ratou.” Ka oronga mai a Iehova i taua paruru anga aroa rai kia tatou me irinaki tatou i roto iaia.
Te Mataara e Oraʼi
Tetai taime me aro atu tatou i te au manamanata, penei ka kite tatou ia tatou uaorai i te manako anga no te rere ke atu mei to tatou au manamanata. Kua pera a Davida i te manako anga. (Akaaite ia Salamo 55:6, 7.) Inara noatu e kua taputou a Iehova no te tauturu mai ia tatou me aro atu tatou i te au timata anga e te au mamae anga i roto i teia akatere anga, kare ra aia e oronga mai i te oro anga manuia. Tei ia tatou te akapapu anga a te Pipiria e: “Kare kotou i rokoia e te timataanga, mari ra mei ta te tangata nei rai: e tuatua-mou ra ta te Atua, e kare aia e vaoo ia kotou kia timataia, mari ra ko te tika ia kotou kia akakoromaki ra; e akatupu katoa aia i te akapuanga i taua timataanga ra, kia tika ia kotou kia akakoromaki.”—1 Korinetia 10:13.
“Te akapuanga” me kore “tetai mataara e oraʼi” (King James Version) te o maira te irinaki anga ki runga ia Iehova. Ko teia ta Max Liebster, tei taikuia tana tuatua i te akamata anga o teia atikara, i kite. I tona au mataiti i roto i te au puakapa tamamaeanga, kua aere mai aia i te kite e te irinaki ki runga ia Iehova. Mei ta Max i kite, te akamaroiroi maira a Iehova ia tatou na roto i tana Tuatua, tona vaerua, e tana akaaerenga. Noatu i roto i te au puakapa, kua kimi te Au Kite i te au taeake irinaki e kua oronga kia ratou i te tauturu i te pae vaerua, i te tua aereanga atu i te au manako Tuatua Tapu e te au puka Pipiria tei rauka. E mei ta te aronga tiratiratu tei ora mai i akakite i te tika, kua akamaroiroi tikai a Iehova ia ratou. “Kua pati ua atu au ia Iehova kia tauturu mai iaku,” i akamarama ei a Max, “e kua akamaroiroi mai tona vaerua iaku.”
Noatu e eaa te au timataanga ka aro atu tatou, ka rauka katoa ia tatou i te irinaki ki runga i to te Atua vaerua tapu, inara kia pati ua atu rai tatou no te reira. (Mataio 7:7-11) Tei akamaroiroiia e teia “mana maata,” ka akamaranga ua ia tatou kare e ka akateiaa ia tatou ma te au manamanata. Ka aere ua atu tatou na te au mataara o Iehova, e kare rava tatou e roiroi. Ka rere tatou ki runga i te peau mei to te au aeto ra.—2 Korinetia 4:7; Isaia 40:31.
[Tataanga i te kapi 10]
Kare oki te reira e ka akara ua ia koe
[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 9]
Foto: Cortesía de GREFA
[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 10]
Foto: Cortesía de Zoo de Madrid