To Iesu Aerenga Mai me Kore to Iesu Parutia—Ko Teea?
“Eaa te akairo o toou ra parutia e te openga o te akatereanga o te au mea nei?”—MATAIO 24:3, NW.
1. Eaa te tuanga ta te au uianga i rave i roto i ta Iesu angaanga orometua ra?
KUA akariro ta Iesu ra au uiui anga karape kia tamanako marie te aronga akarongorongo maira kiaia, e kia akamanako i te au apinga na te au tu ou tuke tuke ra. (Mareko 12:35-37; Luka 6:9; 9:20; 20:3, 4) Ka tika tatou kia akameitaki e kua pau katoa aia i te au uianga ra. Te akamarama maira tana au pauanga i te au tuatua mou penei kare tatou e kite me kare e marama oki.—Mareko 7:17-23; 9:11-13; 10:10-12; 12:18-27.
2. Eaa te uianga ta tatou ka tau kia tamanako atu i teianei?
2 Ia Mataio 24:3, ka kite tatou i tetai o te au uianga puapinga maata rava ta Iesu i pau ana. I te vaitata anga te openga o tona oraanga i te enua nei, koi oti ua ake ra ta Iesu akamatakite anga e ka akapouia te iero i Ierusalema ra, ei akairoanga i te openga o te akatereanga ngati Iuda ra. Te akakite maira te tataanga a Mataio: “Iaia e noo ra i runga i te Maunga o Oliveta ra, kua aere muna atu te au pipi kiaia, i te tuatuaanga: ‘E akakite mai kia matou e, Aea teia au mea nei, e eaa te akairo o toou ra parutia [“aerenga mai,” King James Version] e te openga o te akatereanga o te au mea nei?’”—Mataio 24:3, NW.
3, 4. Eaa te tuke anga puapinga maata te vaira i ta te Pipiria uri anga i tetai tuatua taviri ia Mataio 24:3 ra?
3 E au mirioni ua atu te aronga tatau Pipiria kua tamanako, ‘Eaa ra te au pipi i ui ei i tera uianga, e eaa te akatupu anga tau kiaku no ta Iesu pauanga?’ I tana pauanga kua tuatua a Iesu i te puera anga te rau ei akaarianga e “kua vaitata” te akau i reira. (Mataio 24:32, 33) E no reira, e manganui te au akonoanga te apii ra e i ui ana te au apotetoro ra no te akairo o to Iesu “aerenga mai,” te akairo ei akapapuanga e ka oki mai aia. Te irinaki ra ratou e ko te “aerenga mai” ko te tuatau ia e apai atu ei aia i te au Kerititiano ki te rangi e ei reira e apai mai ei i te openga o teianei ao. Te irinaki ra ainei koe e ko te tika teia?
4 Kare ra etai urianga Pipiria i uri ei “aerenga mai,” kapiti katoa i te New World Translation of the Holy Scriptures, kua taiku ratou i te tuatua “parutia.” Kare ainei e e tuke ta te au pipi i ui ra e ta Iesu i tuatua ra i te pauanga mei ta te au akonoanga e apii maira? Eaa tikai tei uiia mai? E eaa te pauanga ta Iesu i oronga mai?
Eaa ta Ratou i Ui Atura?
5, 6. Eaa ta tatou ka taopenga no te manakoanga a te au apotetoro ra i ta ratou ui anga i te uianga ta tatou e tatau ia Mataio 24:3 ra?
5 I te akamanako anga i ta Iesu i tuatua ra no te iero, penei te tamanako ra te au pipi i te akanoonoo anga ngati Iuda ra i ta ratou ui anga no ‘tetai akairo no tona parutia [me kare, “aerenga mai”] e te openga o te akatereanga o te au mea nei [koia “te au tuatau” tikai].’—Akaaite ia te “ao” ia 1 Korinetia 10:11 e ia Galatia 1:4, KJ.
6 I te reira tuatau e kotinga ua te kite o te au apotetoro ra i te au apiianga a Iesu. Kua manako ratou i mua ake ra e ka “kitea mai te basileia o te Atua i reira ra.” (Luka 19:11; Mataio 16:21-23; Mareko 10:35-40) E pera katoa i muri ake i te uriuri anga manako i runga i te Maunga o Oliveta ra, inara i mua ake i to ratou akatainu angaia ma te vaerua tapu, kua ui ratou me ei reira a Iesu e akaoki mai ei i te Patireia kia Iseraela.—Angaanga 1:6.
7. Eaa ra te au apotetoro i ui ei kia Iesu no tana tuanga ka rave i te tuatau ki mua?
7 Inara, kare ratou i kite e ka akaruke aia, no te mea kare i roa ake tana tuatua anga: “Koi roao te mārama ki o kotou nei: ka aere koi vai ake to kotou mārama.” (Ioane 12:35; Luka 19:12-27) No reira penei kua tamanako ratou e, ‘Me ka aere ke atu a Iesu, e akapeea matou e kite ei i tona oki anga mai?’ I tona mama anga mai ei te Mesia, kare te maata anga i kite iaia. E e tere atu i te mataiti i muri iora, kua vai tamou maira te au uianga me ka akatupu aia i te au mea ravarai tei akapapaia ra na te Mesia kia rave. (Mataio 11:2, 3) No reira e tumu tikai ta te au apotetoro kia uiui no te tuatau ki mua ra. Inara, te ui ra ainei ratou no tetai akairo e kare e roa atu ka aere mai aia me kare no tetai apinga ke atu ainei?
8. Penei eaa te reo ta te au apotetoro i tuatua atura kia Iesu?
8 E tamanako ana e me e manu koe te akarongo atura ki te tuatua anga i runga i te Maunga o Oliveta ra. (Akaaite ia Koheleta 10:20.) Penei ka rongo koe ia Iesu e te au apotetoro i te tuatua anga i te reo Rarotonga. (Mareko 14:70; Ioane 5:2; 19:17, 20; Angaanga 21:40) Inara, penei kua kite katoa ratou i te reo Ereni.
Ta Mataio i Tata—I te Reo Ereni
9. I akatumuia ki runga i teea reo te au urianga ou ia Mataio ra?
9 Te au tataanga mei te rua anere mataiti T.N. maira te akakite ra e kua tata mua a Mataio i tana Evangeria i te reo Epera. I te akara anga kua tataia e ia te reira i te reo Ereni i muri iora. E manganui te au tataanga i te reo Ereni kua tae mai ki to tatou tuatau nei e kua riro ei tumu anga no te urianga i tana Evangeria ki roto i te au reo o teia tuatau nei. Eaa ta Mataio i tata i te reo Ereni no taua tuatua anga i runga i te Maunga o Oliveta ra? Eaa tana i tata no te “aerenga mai” me kare te “parutia” ta te au pipi i ui atura e ta Iesu oki i tuatua akataka atura?
10. (a) Eaa te tuatua Ereni no te “aere mai” ta Mataio i putuputu te taiku anga, e eaa te au aiteanga o te reira? (e) Eaa tetai atu tuatua Ereni te tau ra kia manakoia?
10 I roto i te au pene mua e 23 o Mataio, e tere atu i te 80 taime ka kitea e tatou tetai verepa Ereni no te “aere mai,” koia te erʹkho·mai. E putuputu te reira i te akakite i te manako no te akavaitataanga mai me kare te aere vaitata anga mai, mei ta Ioane 1:47 ra: “Kua akara aturā Iesu ia Natanaela i te aere anga mai kiaia ra.” Tei runga ia i te taiku anga, ka rauka kia akataka te verepa erʹkho·mai i te “tae anga mai,” “ka aere,” “tae maira ki,” “itae mai,” me kare “te aere maira tetai.” (Mataio 2:8, 11; 8:28; Ioane 4:25, 27, 45; 20:4, 8; Angaanga 8:40; 13:51) Inara ia Mataio 24:3, 27, 37, 39, kua taiku a Mataio i tetai tuatua ke atu, e nauna kare e kitea i tetai atu ngai i roto i nga Evangeria ra e: pa·rou·siʹa. I te mea na te Atua i akauru i te tataanga i te Pipiria, eaa ra aia i akakeu ei ia Mataio kia iki i teia tuatua Ereni i roto i teia nga irava i te tataanga i tana Evangeria i te reo Ereni? Eaa te aiteanga o te reira, e eaa ra i tau ei tatou kia anoano kia kite?
11. (a) Eaa te aiteanga te manakoia ra no te pa·rou·siʹa? (e) Akapeea ta te au akatauanga mei ko mai i te tataanga a Josephus ra i te akataka anga i to tatou kite no te pa·rou·siʹa? (Akara i te tataanga i raro ake ra.)
11 Te taka meitaki ra te aite anga o te pa·rou·siʹa ei “parutia.” Te tuatua ra te Vine’s Expository Dictionary of New Testament Words e: “PAROUSIA, . . . [te aiteanga tikai], e vai mai anga, para, ma etai, e ko te ousia, ki reira (no te eimi, ki reira), te akataka ra i te taenga mai e te vai anga ma etai ra. Ei akatauanga, i roto i tetai reta kua tuatua tetai vaine no te umuumu anga i tona parousia ki roto i tetai ngai kia raukaʼi iaia i te akono i etai au tumu no runga i tona potonga enua.” Te akamarama maira etai atu tikitinari e ko te tuatua pa·rou·siʹa te akataka ra i ‘te tutaka anga a tetai tutara.’ No reira, kare i te atianga ua o te taenga atu, mari ra ko te vai anga ki reira mei te taenga atu i muri iora oki. E meitaki kia manakoia, ko te reira te tu o ta te tata tuatua enua ngati Iuda ko Josephus ra taiku anga i te pa·rou·siʹa, e koia tetai tei ora ra i te tuatau o te au apotetoro ra.a
12. Akapeea te Pipiria uaorai i te tauturu anga ia tatou kia akapapu i te aiteanga o te pa·rou·siʹa?
12 Te taka meitaki ra te akakite anga mai i te aiteanga o te “parutia” na te au puka taito ra, inara te manako maata maira te au Kerititiano i te tu o ta te Tuatua a te Atua ra taiku anga i te pa·rou·siʹa. Te aiteite ra te pau anga—e parutia ia. Te kite ra tatou i te reira mei te au akaraanga i roto i ta Paulo au reta. Ei akatauanga, kua tata aia ki to Philipi: “Kare akenei kotou i tivata i te akono, kare ra iaku anake i noo [“parutia,” NW] ki o kotou na, kua maata ra iaku i taka ke io nei, e rave akaoti ua i to kotou uaorai ora.” Kua tuatua katoa oki aia no te nooanga ma ratou katoa kia tupu to ratou rekareka ‘na roto i tona parutia [pa·rou·siʹa] akaou anga ma ratou ra.’ (Philipi 1:25, 26, NW; Philipi 2:12) I etai atu urianga te tatau ra “toku noo akaou anga ma kotou na” (Weymouth; New International Version); “kia noo akaou au ia kotou na” (Jerusalem Bible; New English Bible); e “kia oki akaou atu au ki roto ia kotou na.” (Twentieth Century New Testament.) Ia 2 Korinetia 10:10, 11, kua akakite a Paulo i te tuke anga o “tona parutia ei peretana” ma tona “kore anga i reira.” (NW) I roto i teia au akaraanga te taka meitaki ra e kare aia e tuatua ana no tona akavaitata anga me kare no tona tae atu anga; kua taiku aia i te pa·rou·siʹa i te akakite anga i te tika e i noo parutia aia ki reira.b (Akaaite ia 1 Korinetia 16:17, NW.) Inara, akapeea te taiku anga i to Iesu ra pa·rou·siʹa? No te tu ainei te reira no tona “aerenga mai,” me kare te akakite maira ainei i tetai parutia roaia?
13, 14. (a) Eaa i tau tikai kia taopenga tatou e te totoa ra te pa·rou·siʹa no tetai tuatau? (e) Eaa te ka tau tikai kia tuatuaia no te roa o to Iesu ra pa·rou·siʹa?
13 Kua manako maata te au Kerititiano akatainuia ra i te vaerua i to Paulo tuatau i to Iesu pa·rou·siʹa. Inara kua akamatakite a Paulo ia ratou auraka kia ‘akangaueueia mei to ratou manako anga.’ Te mea mua ka mama mai oki “taua tangata ara ra,” tei akapapuia ra e ko te au orometua o Kerititome. Kua tata a Paulo e ko te “kino ra e tau tona [“parutia,” NW] i te ravenga ririnui a Satani ra, ma te mana e te akairo, e te au ravenga pikikaa tu ke ra.” (2 Tesalonia 2:2, 3, 9) Te taka meitaki ra, e ko te pa·rou·siʹa, me kare parutia, o “te tangata ara ra” kare i tetai taenga poto ua mai; ka totoa ia no tetai tuatau roa, ei taua tuatau ra e tupu ei te au akairo ravenga pikikaa. Eaa ra teia i riro ei ei mea maata kia manakoia?
14 E akamanako ana i te irava i mua ua ake i te reira ra: “Ei reira taua kino ra e akakiteiaʼi, ko ta te Atu ïa e rave pou takiri atu i te aʼo o tona vaa, e e akakore takiri atu i te kakā o tona [“parutia,” NW].” Mei te parutia o “te tangata ara ra” ka vai mai no tetai tuatau ra, ka pera katoa oki to Iesu ra parutia ka vai mai ia no tetai tuatau e ka tae ki te take i te akapou anga i taua “tamaiti o te mate mutu kore” ra.—2 Tesalonia 2:8.
Te Au Tu i Roto i te Reo Epera
15, 16. (a) Eaa te tuatua taka ke te taangaangaia ra i te au urianga e manganui ia Mataio ki te reo Epera? (e) Akapeea te taangaanga anga ia bohʼ i roto i te au Tuatua Tapu?
15 Mei tei manakoia ra, i te akara anga kua tataia e Mataio tana Evangeria mua i roto i te reo Epera. No reira, eaa te tuatua Epera tana i taangaanga ia Mataio 24:3, 27, 37, 39? Te au urianga ia Mataio tei tataia ki roto i te reo Epera o teia tuatau nei e tu no te verepa bohʼ, i roto i te uianga a te au apotetoro ra e i ta Iesu pauanga oki. Ka taki atu teia ki te au tatauanga mei: “Eaa te akairo o toou [bohʼ] e te openga o te akatereanga o te au mea nei?” e, “Mei te tuatau ia Noa ra, koia katoa te [bohʼ] o te Tamaiti a te tangata nei.” Eaa te aite anga o te bohʼ?
16 Noatu ra te au aite anga tuke tuke, ko te aite anga tumu anga o te verepa bohʼ e “aere mai.” Te akakite maira te Theological Dictionary of the Old Testament e: ‘E 2,532 taime te taikuangaia, ko te bohʼ tetai o te au verepa tei maata i te taiku putuputuia i roto i te au Tuatua Tapu Epera ra e ko ia tei mua i te taikuanga i te aere anga.’ (Genese 7:1, 13; Exodo 12:25; 28:35; 2 Samuela 19:30; 2 Ariki 10:21; Salamo 65:2; Isaia 1:23; Ezekiela 11:16; Daniela 9:13; Amosa 8:11) Naringa i taangaanga a Iesu e te au apotetoro ra i tetai tuatua mei te reira te maata o te au aite anga, penei ka manga ekokoia te tu i reira. Inara kua taiku ainei a ratou i te reira tuatua?
17. (a) Penei eaa te au urianga Epera o teia tuatau nei ia Mataio i kore ei e akataka meitaki mai i ta Iesu e te au apotetoro i tuatua ra? (e) Penei tei teea atu ngai e kiteaʼi e tatou tetai tumu tau e eaa te tuatua ta Iesu e te au apotetoro ra i taangaanga, e no teea atu tumu i tau ei teia kia manakoia e tatou? (Akara i te tata anga i raro ake ra.)
17 Kia mou ra i te manako e ko te au tataanga Epera o teia tuatau nei e au urianga anake penei kare e oronga tika mai i ta Mataio i tata ra i te reo Epera. Ko te tika ra e kua taangaanga a Iesu i tetai tuatua ke atu i te bohʼ ra, tetai te ka tau tikai ki te aite anga o te pa·rou·siʹa. Ka kite tatou i teia mei roto mai i te puka 1995 Hebrew Gospel of Matthew, na Poropeta George Howard. Kua akakiteia mai i taua puka ra tetai taumaro anga i te akonoanga Kerititiano i te 14 anere mataiti ra na te taote ngati Iuda ko Shem-Tob ben Isaac Ibn Shaprut. Kua akanooia mai i taua puka ra tetai tataanga Epera i te Evangeria a Mataio. Te vaira te akapapu anga e kare i uriia mai i te reo Ratini me kare Ereni i to Shem-Tob tuatau ra, e takere tikai teia tataanga ia Mataio e kua akamataia mai te reira i te reo Epera.c E no reira penei ka apai mai te reira ia tatou kia vaitata atu ki tei tuatuaia ra i te Maunga o Oliveta ra.
18. Eaa tetai tuatua Epera meitaki ta Shem-Tob i taangaanga ra, e eaa tona aite anga?
18 Ia Mataio 24:3, 27, 39, kare ta Shem-Tob Mataio i taiku i te verepa bohʼ. Mari ra, kua taangaanga aia i te nauna piri atura koia bi·ʼahʹ. Te mama maira taua nauna ra i te au Tuatua Tapu Epera ra ia Ezekiela 8:5 anake ua, te taiku ra i te “tomoanga.” Kare i tuatua no te aerenga mai, kua taiku te bi·ʼahʹ i reira i te akamata anga o tetai are; me tei roto koe i te tomoanga me kare i runga i te tapa, tei roto koe i te are i reira. Pera katoa, te au tataanga akonoanga kare no te Pipiria i roto i te Dead Sea Scrolls e putuputu te taiku i te bi·ʼahʹ no runga i te taenga mai me kare te akamata anga o ta ratou au angaanga kau taunga ra. (E akara ia 1 Paraleipomeno 24:3-19; Luka 1:5, 8, 23.) Ei tetai urianga i te Peshitta o te reo Suria taito ra (me kore, Arama) ki te reo Epera o te 1986 ra; kua taiku katoaia te bi·ʼahʹ ia Mataio 24:3, 27, 37, 39. No reira te vaira te akapapu anga e i te au tuatau taito ra penei e tu manga tuke anga to te nauna ko bi·ʼahʹ mei te verepa bohʼ tei taikuia i te Pipiria ra. Eaa ra teia i tau ei kia manakoia?
19. Me kua taangaanga a Iesu e te au apotetoro i te bi·ʼah,ʹ penei eaa ta tatou ka taopenga?
19 Penei kua taangaanga te au apotetoro i roto i ta ratou uianga e Iesu oki i tana pauanga i teia nauna ko bi·ʼah.ʹ Noatu me i manako ua te au apotetoro ra i te manako anga no to Iesu taenga mai i te tuatau ki mua ra, penei kua taangaanga a Karaiti i te bi·ʼahʹ kia kapiti kia tere atu i ta ratou e manako ra. Penei te tou atura Iesu ki tona taenga mai kia akamata i tetai tuanga ou; tona taenga mai ko te akamata anga ia i tana angaanga ou. Ka tau teia ki te manako no te pa·rou·siʹa, ko te reira ta Mataio i taiku i muri iora. Ko tera taiku anga i te bi·ʼahʹ ka tika kia turu i ta te Au Kite o Iehova i apii roa mai ana, e ko te “akairo” taokotaiia ta Iesu i oronga maira kia akaata mai e kua tupu mai tona parutia.
Tapapaanga i te Take o Tona Parutia
20, 21. Eaa ta tatou ka kite mei ta Iesu tuatua no te tuatau ia Noa ra?
20 Ka tau ta tatou apii i to Iesu parutia kia mana tikai ki runga i to tatou oraanga e to tatou au tapapaanga. Kua raurau a Iesu i tana au pipi kia vai matakite ratou. Kua oronga mai aia i tetai akairo kia kiteaʼi tona parutia, inara kare te maataanga i akamanako atu: “Mei te tuatau ia Noa ra, koia katoa te [parutia] o te Tamaiti a te tangata nei. Mei tei te tuatau i muao i te diluvi ra, te kaikai ra ratou e te inu ra, te akaipoipo ra, e te orongaia ra kia akaipoipoia, e tae rava atu ki te rā i tomo ei a Noa ki roto i te araka, Kare rava i kite, e rokoia iora ratou e te diluvi, e ope takiri akera ratou i te mate; koia katoa te [parutia] o te Tamaiti a te tangata nei.”—Mataio 24:37-39, akaaite ia NW.
21 I te tuatau ia Noa ra, te rave ua ra te maataanga o te tangata o taua uki ra i ta ratou au ravenga matauia. Kua totou mai a Iesu e ka pera katoa oki ‘te parutia o te Tamaiti a te tangata nei.’ Penei kua manako te au tangata takapini ia Noa ra e kare e apinga e tupu mai. E tuke taau i kite. Ko taua au ra, tei totoa ra i tetai tuatau, kua taki atu ki te take, “e rokoia iora ratou e te diluvi, e ope takiri akera ratou i te mate.” Kua oronga katoa mai a Luka i te tata anga aiteite i ta Iesu ra akaaite anga i “te tuatau ia Noa ra” ma “te tuatau o te Tamaiti a te tangata nei.” Kua akamaroiroi maira Iesu: “Ka pera katoa kia tae ki te rā e akakiteia mai ei te Tamaiti a te tangata.”—Luka 17:26-30, akaaite ia NW.
22. Eaa ra tatou i tau ei kia manako maata i ta Iesu totou ia Mataio pene 24 ra?
22 Pouroa teia au mea ka oronga mai i te aiteanga taka ke no tatou no te mea te ora nei tatou i te tuatau te kite nei tatou i te au tupu anga ta Iesu i totou maira—te au tamaki, au ngaruerue enua, au maki mate, au onge kai, e te takinga kinoanga i tana au pipi. (Mataio 24:7-9; Luka 21:10-12) Kua kiteaia taua au tu ra mei te tamaki anga taui–tuatua enua maira tei tapa maataia ko te Tamaki I o Teianei Ao, inara te manako ra te maata anga o te au tangata e e tuanga matau uaia teia no te tuatua enua. Inara, te kite ra te au Kerititiano mou i te aiteanga o teia au tupu anga taka ke, mei ta te au tangata matakite i marama i te pueraanga te rau o te tuke e kua vaitata i akau i reira. Kua apii maira Iesu: “Koia katoa teia, kia akara kotou i taua au mea nei i te tupu anga, kua vaitata ïa te basileia o te Atua, kia kite oki kotou.”—Luka 21:31.
23. Kiaai ma te aiteanga taka ke o te au tuatua a Iesu ia Mataio pene 24 ra, e no teaa ra?
23 Kua tuatua tika atura Iesu i te maata anga o tana pau anga i te Maunga o Oliveta ra ki tana au pipi. Ko ratou te aronga te ka o atu ki te angaanga akaoraanga o te tutu anga i te tuatua meitaki i te ao katoa nei i mua ake ka tae mai ei te openga. Ko ratou te aronga te ka kite “i te mea rikarika e taneaʼi ra, . . . i te tu anga i te ngai-tapu ra.” Ko ratou te aronga te ka rave i te “oroanga” i mua ake i te mate maata ra. E ko ratou tikai te aronga te ka akatupuia te au tuatua kapitiia maira: “Naringa oki kare taua au rā i tapotoia, kare rava tetai tangata e ora; no te aronga i ikiia ra, e riro ïa au rā i te tapotoia.” (Mataio 24:9, 14-22) Inara eaa tikai te aite anga o taua au tuatua akamanakoanga ra, e eaa ra i tau ei kia tuatuaia e te oronga maira te reira i te tumu anga no tatou kia maata atu te mataora, te irinaki anga, e te totomapu i teianei? Na te apii anga ia Mataio 24:22 te aru mai nei e oronga mai i te au pauanga.
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a Au akatauanga no ko mai ia Josephus: I Maunga Sinai na te uira e te mangungu “i akakite mai e i reira to te Atua ra parutia [pa·rou·siʹa].” Te akakite anga temeio i roto i te tapenakara “kua akaari mai i te parutia [pa·rou·siʹa] o te Atua ra.” Na te akaarianga ki ta Elisaia tavini i nga kariota takapini ra, “kua akakite te Atua ki tona au tavini i tona mana e tona parutia [pa·rou·siʹa].” I te tauta anga te opita no Roma ko Petronius kia akaau i te au ngati Iuda ra, kua karanga a Josephus e ‘kua akaari te Atua i tona parutia [pa·rou·siʹa] kia Petronius’ na te tuku anga mai i te ua. Kare a Josephus i taiku i te pa·rou·siʹa ki tetai akara ua anga me kare taenga mai no te atianga poto ua. Tona aite anga no tetai tuatau roa, noatu me e parutia akara koreia. (Exodo 20:18-21; 25:22; Levitiku 16:2; 2 Ariki 6:15-17)—Akaaite ia Antiquities of the Jews, te Puka 3, pene 5, parakarapa 2 [80]; pene 8, parakarapa 5 [203]; Puka 9, pene 4, parakarapa 3 [55]; Puka 18, pene 8, parakarapa 6 [284].
b I roto i A Critical Lexicon and Concordance to the English and Greek New Testament, kua akakite mai a E. W. Bullinger i te aite anga o te pa·rou·siʹa e ko ‘te noo anga me kare te riroanga kia vai mai, no reira, te parutia, taenga mai; e aerenga mai tei kapiti ra i te manako no te noo tamouanga mei taua taenga maira e roaia mai.’
c Tetai akapapu anga ko te taiku anga te reira i te tuatua Epera “Te Ingoa,” tei tapotoia ra te tata anga, e 19 taime. Kua tata a Poropeta Howard e: “Ko te tatauanga i te Ingoa Tu-Atua i roto i tetai tataanga Kerititiano tei taikuia maira e tetai ngati Iuda taumaro ra e mea umere ia kia akamanakoia. Naringa teia ko tetai urianga Epera i te tataanga Kerititiano i te reo Ereni me kare Ratini, ka manako tetai kia kite aia ia adonai [te Atu] i roto i te tataanga, kare i tetai akatutu anga no te ingoa o te Atua YHWH e ngata ra kia tuatua akatakaia. . . . Nona kia kapiti mai i tetai ingoa e ngata ra kia tuatua akatakaia e kare ia e rauka kia akamaramaia. Te akakite ketaketa maira te akapapu anga e kua rauka mai ia Shem-Tob tana puka no Mataio ma te Ingoa o te Atua kua oti ke ana te tataanga ki roto e penei kua vaioia e ia te reira kia kore aia e akaapaia no te takore atuanga.” Kua taangaanga te New World Translation of the Holy Scriptures—With References i ta Shem-Tob Mataio (J2) ei turu no te taiku anga ia i te ingoa tu-Atua i roto i te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano.
Akapeea Koe me Pau?
◻ Eaa ra i puapinga maataʼi kia kite i te tuke anga i rotopu i te au uri anga Pipiria ia Mataio 24:3?
◻ Eaa te aiteanga o te pa·rou·siʹa, e eaa teia i riro ei ei mea tau kia manakoia?
◻ Eaa te tu aiteite penei te vaira ia Mataio 24:3 i te reo Ereni e te reo Epera oki?
◻ Eaa te taviri no runga i te tuatau te tau ra tatou kia kite i te marama anga ia Mataio pene 24?
[Tutu i te kapi 10]
Te Maunga o Oliveta, i runga ake i Ierusalema ra