RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w97 11/15 kapi 5-7
  • Tetai Ao Tika Kare i te Moemoea Ua!

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Tetai Ao Tika Kare i te Moemoea Ua!
  • Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1997
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • Eaa ra te Tangata i Autu Kore Ei?
  • E Tika Tikai Tetai Ao Tika​—Akapeea?
  • Te Oraanga i Roto i Tetai Ao Tika
  • E Mea Inangaro na Iehova te Tu Tika
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2007
  • Ka Rongoia Ainei te Kapiki Anga no te Tu Tika?
    Maata te Tumu Manako
  • “E Tu Tau Kore Aina Tei te Atua?”
    Akavaitata Atu Kia Iehova
  • “E Tuatua Tau Tona Au Mataara Ravarai”
    Akavaitata Atu Kia Iehova
Tetai Atu
Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1997
w97 11/15 kapi 5-7

Tetai Ao Tika Kare i te Moemoea Ua!

“KO TE tika te mea manako maataia e te tangata i te enua nei,” i akakite ei te tangata Marike no te kavamani ko Daniel Webster. E te akakite ra te Pipiria: “E mea inangaro oki na Iehova te [“tika,” NW].” (Salamo 37:28) I te maani angaia i to te Atua tu, kua rauka i te tokorua mua te au tu Atua, kapiti mai te kite anga i te tika.​—Genese 1:26, 27.

Kua tuatua katoa te au Tuatua Tapu no te ‘au etene kare a ratou ture, kia rave ua ratou i ta te ture ra.’ Te “akakite ua oki ratou i ta te ture i tataia i roto i to ratou ngakau, te akakite ra oki to ratou akava-ngakau, e to ratou manako, te akaapa ra, e te akatika ra, ratou ratou uaorai.” (Roma 2:14, 15) Ae, kua oronga meitakiia ki te au tangata kia rauka te akava ngakau​—e kite anga roto roa o te tika e te tarevake. Ma te taka meitaki, tei roto i te tangata ra te anoano no te tika.

Tei kapiti vaitata ki te anoano no te tika ko ta te tangata kimi anga i te mataora, no te mea te akakite ra a Salamo 106:3: “E ao to te aronga i akono i te [“tika,” NW]; i tei rave i te tuatua-tika kare e tukumoe.” Eaa ra, i kore ei e rauka ake i te tangata i te apai mai i tetai ao tika?

Eaa ra te Tangata i Autu Kore Ei?

Tetai tumu meitaki no te autu kore anga kia rauka mai tetai ao tika ko te tu kino tei iri mai ki rungao ia tatou mei to tatou nga metua mua, ko Adamu raua ko Eva. Te akataka ra te Pipiria: “No te tangata okotai ra i o mai ei te kino i te ao nei, e no te kino oki te mate; e kua taea katoaia oki te tangata ravarai e te mate, no te mea kua ara katoatoa.” (Roma 5:12) Teia kino ko te ara. Noatu kua angaia ma te apa kore, kua iki a Adamu raua ko Eva i te meameaau i te Atua i reira te akariro anga ia raua uaorai ei aronga ara. (Genese 2:16, 17; 3:1-6) No teia oki, i akaruke ei raua ki ta raua tamariki te anoano o te au inangaro no te ara e te rave tarevake.

Kare ainei te au tu noinoi e te tu papakitai e au rave anga inangaro no te ara ua? E kare ainei teia au tu e akamaata atu i te au tika kore i te ao nei? Eaa oki, ko te noinoi te aka o te au takino anga tikai o te mareva e te takinokino anga pae puapinga! Ko te tu papakitai to muri tikai i te au pekapeka anga eteniki e te au tika kore o te iriiri iti tangata. Ka riro katoa teia au tu ei akakeu i te au tangata kia keia, kia pikikaa, e te rave atu ma te takino i tetai ke.

Noatu te au tauta anga akakeu meitaki roaia no te taangaanga i te tu tika e te rave i te meitaki i te maata anga o te taime kua autu kore no te mea no to tatou au inangaro ara ua. Kua aaki te apotetoro Paulo nona uaorai: “Ko te meitaki oki taku e anoano ra, kare ïa au e rave; kareka te kino anoano koreia e au ra, ko taku ïa e rave nei.” Kua akataka katoa aia i te putoto anga, i te nako anga: “Te rekareka nei oki au i te ture a te Atua i te akonoanga i te tangata i roto ra; te kite nei ra au i tetai ture i roto i toku kopapa nei, i te māro mai anga i te ture i roto i toku ngakau, e te akariro anga iaku ei tuikaa na te ture kino i roto i toku nei kopapa.” (Roma 7:19-23) E tamaki anga ta tatou mei teia rai i teia tuatau. No reira oki te au tika kore i tupu putuputu ei.

Na ta te tangata tu tutaraanga i akamaata katoa atu i te tika kore i te ao nei. I te au enua ravarai, te vaira te au ture pera katoa te aronga tei akatumu ia ratou. E te vai katoa ra, te au tiati e te au akavaanga. E mea papu, kua titau etai au tangata ma te kaveinga meitaki no te aru i te au tika anga tangata e te akapapu e te tupu ra te tika aiteite no te katoatoa. Noatu ra, kua autu kore te maata anga o ta ratou tauta anga. Eaa ra? Te kapiti anga mai i te au tika tukeke tei o mai ki roto i to ratou autu kore anga, te akakite ra a Ieremia 10:23: “Kua kite oki au, e Iehova e, e kare tei te tangata uaorai tona aerenga: kare tei te tangata e aere nei, i te akono i tona uaorai takainga tapuae.” Ma te mamao mei te Atua ra, kua rauka kore i te tangata i te akanoo i tetai ao tau e te tika.​—Maseli 14:12; Koheleta 8:9.

Tetai arai anga maata ki ta te tangata tauta anga no te patu i tetai ao tika koia oki ko Satani te Tiaporo. Te akakite meitaki maira te Pipiria e ko te angera meameaau ko Satani te “ta tangata” mua e te “pikikaa” e “te vai ua nei rai to te ao ravarai i raro ake i taua vaerua kino ra.” (Ioane 8:44; 1 Ioane 5:19) Te akataka ra te apotetoro Paulo iaia e ko “te atua o teianei ao.” (2 Korinetia 4:3, 4) Te makitakita anga i te tu tika, te rave ra a Satani i te au mea ravarai ka rauka no te akamaata i te kino. Koi akatere ei aia i te ao nei, ka riro ua rai te au tu tika kore katoatoa e te au mamae ka tupu mai ei akatuikaa i te tangata nei.

Ko te aiteanga ainei o teia au mea ravarai e kare te tika kore e rauka i te kopaeia i roto i te taiate tangata? E moemoea anga ngata ainei tetai ao tika?

E Tika Tikai Tetai Ao Tika​—Akapeea?

Te manakonakoanga i tetai ao tika kia riro mai ei mea tika tikai, ka anoanoia te tangata nei kia akara ki tetai tumu te ka rauka i te takore i te au tumu o te tika kore. Inara koai te ka rauka i te uuti tumu i te ara e e takore ia Satani e tana tutara anga? Ma te taka meitaki, kare e tangata kare katoa e akatereanga tangata te ka rauka i te akatupu i teia aka angaanga maatamaata. Ko te Atua ko Iehova anake ua ka rauka! No runga iaia, te akakite ra te Pipiria: “Ko te Mato aia ko tei tika rava tana angaanga ra; ko tei tau katoa tona au aerenga; e Atua tuatua-mou, e te kino kore ra, e tuatua-tika tana, e te tiratiratu!” (Deuteronomi 32:4) E no tei ‘inangaro oki i te tika,’ ka inangaro a Iehova i te au tangata kia rekareka i te oraanga i roto i tetai ao tika.​—Salamo 37:28, NW.

Te tuatuaanga i ta te Atua akapapa anga no te apai mai i tetai ao tika, kua tata te apotetoro Petero: “Te tatari nei ra tatou i te rangi ou e te enua ou tana i tuatua maira, i te vai tika anga o te tuatua-tika ra.” (2 Petero 3:13) Kare teia “rangi ou” i te rangi ou tikai. Kua anga te Atua i to tatou rangi ma te apa kore, e te riro ra te reira ei akakaka iaia. (Salamo 8:3; 19:1, 2) E tutara anga ou te “rangi ou” ki rungao i te enua. Te “rangi” o teianei e au kavamani tangata te reira. Kare e roa viviki atu ana, i ta te Atua tamaki ko Aramakito, ka kopaeia teia no te “rangi ou”​—ko tana Patireia me kore kavamani i te rangi. (Apokalupo 16:14-16) Te Ariki o te reira Patireia ko Iesu Karaiti. Te apaianga mai i tetai openga takiri ki te tutara anga tangata, ka tutara teia kavamani e tuatau ua atu.​—Daniela 2:44.

Eaa, i reira, te “enua ou”? Kare te reira i tetai paraneta ou, no te mea kua maani te Atua i te enua kia tano ua no te noo anga tangata, e e anoano nona kia vai te reira e tuatau ua atu. (Salamo 104:5) Te “enua ou” ko tetai taiate tangata ou te reira. (Genese 11:1; Salamo 96:1) Te “enua” te ka takoreia ko te au tangata te reira tei akariro ia ratou uaorai ei tuanga o teia akatereanga kino o te au mea nei. (2 Petero 3:7) Te “enua ou” te ka tupau ia ratou e au tavini tikai ia o te Atua, tei makitakita ra i te kino e tei inangaro i te tuatua tika e te tika. (Salamo 37:10, 11) No reira, ka ngaro ke atu ta Satani ao.

Inara eaa te vaira no Satani? Kua akakite te apotetoro Ioane: “Kua opu iora aia [a Iesu Karaiti] i te taae, i taua ovi taito ra, koia oki te diabolo ra, ko Satani, kua tapeka iaia kia okotai tausani i te mataiti, kua uri atura iaia ki raro i te vaarua takere kore ra, e popani atura iaia i reira, tuku iora i te akairo ki rungao, kia kore aia e pikikaa akaou i te pa enua.” (Apokalupo 20:1-3) Kare te mana o Satani tapekaia ra ki rungao i te au tangata e maata atu i to tetai mouauri i roto i tetai vaarua oonu. Mei teaa atura te rekareka no te tangata nei, ei tupu anga i mua ake i tetai ao tika! E i te openga o te tauatini mataiti, ka takatakaiia a Satani kia mate.​—Apokalupo 20:7-10.

Akapeea, i reira, te ara tei iri mai? Kua oronga takere mai a Iehova i te akanoo anga no te kiriti tumu i te ara. Kua ‘aere mai te Tamaiti a te tangata [ko Iesu Karaiti] e kia oronga i tona ora ei oko no te tangata e manganui.’ (Mataio 20:28) Te tuatua “oko” ko te tutaki ia tei umuumuia no te oko anga mai i te aronga tei tapekaia. Kua tutaki a Iesu i te tutaki ki tona oraanga tangata apa kore ei oko no te akaora i te au tangata nei.​—2 Korinetia 5:14; 1 Petero 1:18, 19.

Ka puapinga tatou mei te atinga oko o Iesu noatu i teianei. Na te taangaanga anga i te akarongo ki roto i te reira, ka rauka ia tatou i te rekareka i tetai turanga ma ki mua i te Atua. (Angaanga 10:43; 1 Korinetia 6:11) I raro ake i te tutara anga o te Patireia o te Atua, na roto i te oko e raukaʼi i te tangata nei tetai rapakau anga takiri mei te ara. Te akatutu ra te puka openga o te Pipiria i tetai akatutuanga o te “vai ora” no roto mai i te terono o te Atua, e i tona nga pae e au ua rakau e te rau akatutu ua “ko te rapakau ïa i to te pa enua.” (Apokalupo 22:1, 2) Ta te Pipiria e akaari maira i konei te akatutu ra i te oronga anga umere a Tei Anga no te rapakauanga i te au tangata nei mei te ara tei akatumuia ki runga i te atinga oko o Iesu. Na te taangaanga ki katoa anga i teia oronga anga ka akarangatira i te au tangata akarongo mei te ara e te mate.

Te Oraanga i Roto i Tetai Ao Tika

Ka akamanako ana i te tu oraanga i raro ake i te tutara anga Patireia. Ka riro te rave kino e te ta ua ei au mea o te tuatau i topa. (Maseli 2:21, 22) Ngaro ke atura te tika kore i te pae puapinga. (Salamo 37:6; 72:12, 13; Isaia 65:21-23) Pouroa te iriiri tangata, iriiri iti tangata, iriiri kopu, e te iriiri tu eteniki ka ngaro ke ia. (Angaanga 10:34, 35) Ka kore takiri te au tamaki e te au apinga tamaki. (Salamo 46:9) E mirioni ua atu tei mate ka akaoraia mai ki roto i tetai ao kare e tika kore. (Angaanga 24:15) Ka rekareka te katoatoa i te oraanga kopapa apa kore e te oraora. (Iobu 33:25; Apokalupo 21:3, 4) “Ma te tika tikai,” te akapapu maira te Pipiria ia tatou, “ka akatupu [a Iesu Karaiti] i te tika.”​—Isaia 42:3, NW.

I teianei, ka tupu rai te tika kore kia tatou, inara auraka rava tatou e akaoki i te tika kore ki tetai atu. (Mika 6:8) Noatu me ka akakoromakiia te tika kore, kia tamou ua rai tatou i tetai akara anga papu. Kare e roa atu ana ka riro mai te ao tika tei taputouia ei mea tika tikai. (2 Timoteo 3:1-5; 2 Petero 3:11-13) Kua oronga mai te Atua Mana Katoatoa i tana tuatua tika, e ka “tupu” te reira. (Isaia 55:10, 11) Ko te taime teia no te akapapa no te oraanga i roto i te reira ao tika na te apiianga i ta te Atua e umuumu maira ia tatou.​—Ioane 17:3; 2 Timoteo 3:16, 17.

[Tutu i te kapi 7]

Ka ngaro ke te au tika kore katoatoa i roto i ta te Atua ao ou taputouia

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke