Philemona Raua ko Onesimo—Taokotaiia i te Taeakeanga Kerititiano
KO TETAI o te au reta a te apotetoro ko Paulo tei akauruia i te tu-Atua ra kua akono i tetai manamanata kia matakite te kapiti maira no nga tangata e rua. Ko Philemona tetai, e ko Onesimo tetai. Koai eia nga tangata? Na teaa ra Paulo i manako atu ei i to raua turanga?
Ko Philemona, i tukuia atura te reta kiaia, te noo ra ki Kolosa i Asia Minora. Kare mei etai atu Kerititiano e manganui i taua ngai ra, kua kite a Philemona ia Paulo, kua takave aia i te tuatua meitaki no ta te apotetoro ra angaanga tutu aere. (Kolosa 1:1; 2:1) Kua kite a Paulo iaia ei ‘oa rave angaanga tei akaperepereia ra.’ E akatauanga meitaki a Philemona no te akarongo e te aroa oki. Kua akono aroa i te tangata e ko tetai tumu oki no te akapumaana ki tona au oa Kerititiano. I te akara anga e tangata puapingaia a Philemona, no te mea kua rava te maata o tona are ei ngai uipaanga no te putuputuanga i reira. Kua manakoia e ko Apephia raua ko Arekipo, nga tangata tokorua i taikuia ra i te reta a Paulo, penei ko tana vaine e te tamaiti oki. E tavini katoa oki to Philemona, koia Onesimo.—Philemona 1, 2, 5, 7, 19e, 22.
Tetai Tuitarere i Roma
Kare te au Tuatua Tapu i akakite mai kia tatou eaa a Onesimo i tere atu ei i te 1,400 kiro mita mei te kainga ma Paulo i Roma ra, te ngai i tataiaʼi te reta kia Philemona i vaitata i te 61 T.N. Inara kua akakite atu a Paulo kia Philemona: “E i takinga-kino [a Onesimo] ia koe, e e kai ou aia naau, e tuku mai koe i te reira ki runga iaku nei.” (Philemona 18) Te akataka maira teianei au tuatua e e taitaia to Onesimo ma tona pu, koia Philemona. Kua tataia ta Paulo reta ma te akakoro anga kia akaongi i aua nga tangata e rua ra.
Kua manakoia e kua riro a Onesimo ei tuitarere i muri ake i tana keia anga i ta Philemona ei tutaki i tona oro anga ki Roma. Kua manako aia ei reira ka akangaro uaʼi iaia uaorai ki roto i te aronga tini ra.a I roto i te ao Ereni-Roma ra, kua riro te aronga oro ke ra ei tetai manamanata maata kare e no te au pu o te tavini ra mari ra no te aronga akaaere i te papuriki ra. Kua tuatuaia a Roma ei “tetai ngai matauia ei akapuanga” no te aronga tavini tei oro ke ra.
I akapeea a Paulo i aravei ei ia Onesimo? Kare te Pipiria i akakite mai kia tatou. Inara i te kore anga te tu rangatira ra, penei kua kite a Onesimo e kua tuku aia iaia uaorai ki roto i tetai turanga kino roa. I te oire o Roma ra, kua arumaki tetai pupu akava i te au tavini oro, tei riro ra tana apa ei tetai tei kino roa ra i te ture taito. Kia tau ki ta Gerhard Friedrich, “ko te au tavini tei oro ke ra e tei opukia ra kua akairoia to ratou rae. E putuputu ratou i te tamamaeia . . . , kua titiriia ki te au ngai puaka kanga ra, me kare kua patitiia ki te rakau koroti kia akakore i etai atu tavini i te aruanga i ta ratou akatauanga ra.” Penei kua manako a Friedrich, i muri ake i te pou anga ta Onesimo moni i keia ra e kua puapinga kore te kimi anga ngai pipinianga me kare tetai angaanga, kua pati aia no te paruru anga e te tauturu a Paulo ei rotopu, koia tana i akarongo ra i te kainga o Philemona.
Te irinaki ra etai e i oro akakoro tikai a Onesimo ki tetai oa o tona pu, ma te manakonakoanga e na te mana o te reira, penei ka akaoraia aia ki te pirianga meitaki ma tetai pu tei tika ra kia riri kiaia no tetai atu tumu ke. Kua akakite mai te au tumu tuatua enua e ko te reira “tetai tu matauia e te atea oki no te au tavini i roto i te tu taitaia ra.” Me koia ia, i reira kua rave a Onesimo i te keia “penei e kua rave aia i te reira kia raukaʼi te aere atu ki mua ia Paulo ei rotopu e kare i te tuanga no tetai parani kia oro ke atu,” ta te tangata apii ko Brian Rapske i tuatua.
Kua Tauturu atu a Paulo
Me eaa te tumu no te oro ke anga, i te akara anga kua kimi a Onesimo i ta Paulo tauturu kia akaongi iaia ma tona pu tei riri ra. Kua oronga atu te reira i tetai manamanata kia Paulo. Teia tetai tavini akarongo kore i muatangana tei riro ei tetai tuitarere rave kino. Ka tau ainei te apotetoro kia tauta i te tauturu iaia na te patianga ki tetai oa Kerititiano e auraka e akono i tona tika i te ture kia rave i te akautunga pakari? Eaa ta Paulo ka rave?
Kia tae ki te tuatau i tataʼi a Paulo kia Philemona, i te akara anga kua roa te oro ke ra i te kapitianga ma te apotetoro ra. Kua rava te roa o te tuatau no Paulo kia tuatua e kia riro mai a Onesimo ei tetai “taeake akaperepere.” (Kolosa 4:9) “Te tuatua meitaki ua atu nei au kia koe i taku tamaiti ia Onesimo ra, i taku i anau i toku tapeka angaia nei,” ta Paulo i tuatua no tona uaorai pirianga pae vaerua ma Onesimo ra. No te au tupu anga ravarai i rokoia ra, ko teia tetai ta Philemona kare i manako atu. Kua tuatua te apotetoro ra e ko te tavini “puapinga kore” i muatangana ra te oki atura ei tetai taeake Kerititiano. Ka riro a Onesimo i teianei kia “meitaki” me kore ei “puapinga,” no reira ka tau ki te aiteanga o tona ingoa.—Philemona 1, 10-12.
Kua riro a Onesimo ei puapinga maata ki te apotetoro tapekaia ra. Ko te tika, kua manako a Paulo kia tapu atu iaia ki reira, inara i te pae atu o te tau kore i te ture, ka riro teia ei apaanga ki te au tikaanga no Philemona ra. (Philemona 13, 14) I tetai atu reta, tei tataia i taua tuatau ra ki te putuputuanga tei uipaa atura ki te ngutuare o Philemona, kua taiku a Paulo kia Onesimo ra ei “taeake akaperepere e te tuatua-mou, no ko ia kotou na.” Te akakite maira te reira e kua oronga akapapu anga a Onesimo ra i tona tu tau kia irinakiia.—Kolosa 4:7-9.b
Kua akamaroiroi atura Paulo ia Philemona kia ariki mai ia Onesimo ma te takinga meitaki inara kare i taangaanga i tona mana apotetoro kia akaue iaia kia rave i te reira me kare kia akarangatira i tona tavini. No to raua tu oaoa e te aroa ua, kua papu ia Paulo e ka rave a Philemona kia “maata atu rai” i tana i pati ra. (Philemona 21) Eaa tei “maata atu rai” kua akaruke akataka koreia no te mea na Philemona anake te tika ka iki eaa te ka raveia kia Onesimo ra. Kua tuku atu tetai papaki i te manako ki roto i ta Paulo au tuatua i tetai pati anga ‘kia tonoia taua tangata tei oro ke ra kia oki atu kia tauturu ua atu ia Paulo mei tana i akamata ra i te rave anga.’
I ariki ainei a Philemona i ta Paulo au pati anga no Onesimo? E meangiti ua i te akara anga te ekoko anga e kua pera aia, noatu rai e penei kua akamareka kore teia i etai atu au pu no te au tavini i Kolosa ra, penei tei manako ra kia kite i te akautunga ia Onesimo ra ei akakore i te aruanga ta ratou uaorai au tavini i tana akatauanga ra.
A Onesimo—Ko Tetai Tangata Tauiia
Inara, kua oki atu a Onesimo ki Kolosa ma tetai tu tangata ou. Kua akatukeia tona manakoanga na te mana o te tuatua meitaki, kare e ekoko anga kua riro aia ei tetai mema tiratiratu no te putuputuanga Kerititiano i taua oire ra. Me kua akataka keia a Onesimo e Philemona kare e akakiteia mai ana i roto i te au Tuatua Tapu. Inara mei te akara anga pae vaerua mai, kua riro taua tangata tei oro ke ra i muatangana ei tetai tangata tu rangatira. (Akaaite ia 1 Korinetia 7:22.) Te tupu ra te au akatuke anga aiteite i teia tuatau nei. Me akono te au tangata i te au kaveinga Pipiria i to ratou oraanga, ka tauiia te au turanga e te au tu tangata oki. Te aronga tei manakoia i muatangana ei puapinga kore ki te taiate kua tauturuia kia riro ei au tangata enua meitaki.c
Mei teaa ra te tuke anga a te akariro keanga ki te akarongo mou ra! Noatu rai e penei e “puapinga kore” te Onesimo muatangana ra kia Philemona, kare e ekoko anga kua riro te Onesimo ou ra kia tau ki tona ingoa ei tetai tei “meitaki” ra. E tika oki e akameitakianga e kua riro a Philemona raua ko Onesimo kia taokotaiia ki roto i te taeakeanga Kerititiano.
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a Kua akatakaia e te ture Roma tetai servus fugitivus (tavini oro) ei ‘tetai tei akaruke ra i tona pu, ma te manako anga kia kore e oki akaou kiaia.’
b I teianei tere oki anga ki Kolosa, i te akara anga kua irinakiia a Onesimo raua ko Tukiko kia apai atu i nga reta e toru a Paulo, tei kapitiia i teianei ei tuanga no te Pipiria. Kapiti katoa ki teia reta kia Philemona, ko teia nga reta a Paulo ki to Ephesia e to Kolosa ra.
c Ei au akatauanga, e akara i te Awake!, Tiunu 22, 1996, kapi 18-23; Mati 8, 1997, kapi 11-13; The Watchtower, Aukute 1, 1989, kapi 30-1; Te Punanga Tikai, Peperuare 15, 1997, kapi 21-4.
[Pia i te kapi 30]
Au Tavini i Raro Ake i te Ture Roma
I raro ake i te ture Roma tei mana ra i te anere mataiti mua T.N., ko tetai tavini i raro takiri aia i te mana o tona pu te au manako, te au inangaro, e te tu riri oki. Kia tau ki te tangata tuatua ko Gerhard Friedrich, “i te akatumu anga e te pae o te ture, kare te tavini i tetai peretana, mari ra e apinga ta tona pu ka taangaanga ua. . . . Kua tukuia [aia] ki runga i te tu aiteite mei te manu ra e te au apinga rave angaanga e kare e akamanako anga na te ture ra.” Kare e rauka i te tavini kia kimi i tetai tauturu i te ture no te au tu tau kore e mamaeia ra. Ko te tumu anga, ka rave ua aia i te au ikuiku anga a tona pu. Kare e kotinga ki te au akautunga ta tetai pu e riri ra penei ka raveia. Noatu rai no tetai apa meangiti ua, ka akono aia i te mana no te ora e te mate oki.*
Penei ko te aronga apinganui e anere ua atu to ratou au tavini, noatu ra ko tetai ngutuare kare ra i maata penei ka kapiti atu e rua me kore e toru. “Te au angaanga raveia e te au tavini ngutuare e tuke tuke,” ta tetai tangata apii ko John Barclay i tuatua. “Ka kitea e tatou te au tavini ei tama are, ei tunu kai, ei akonokono, ei tama, ei karere, ei tiaki tamariki, ei neti angai e te au tu raverave katoa oki, kapiti katoa i te au angaanga karape penei te ka kitea ki roto i te au are mamaata e te apinganui oki. . . . I te au tuatua tau, ko te tu oraanga o te au tavini ngutuare tei runga ia i te tu akono anga a te pu e ka rauka te reira kia tipu e rua tipu anga: ko tetai pu takinga kino ka akatupu i te mamaeanga i te au tu kikino kotinga koreia, inara ko tetai pu takinga meitaki e te maoraora ka akariro i te ora anga kia rauka te akakoromaki e kia vai te manakonako anga. Te vaira te au akatauanga rongonui no te akono anga takinga kino tei tataia ki roto i te au puka teitei te turanga, inara e tini katoa oki te au tataanga te akakite maira i te pumaana te manako ngakau i rotopu i etai au pu e to ratou aronga tavini ra.”
*No runga i te tuikaaanga i roto i te au tangata o te Atua i te au tuatau taito ra, e akara i te Insight on the Scriptures, tei neneiia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., Voriumu 2, nga kapi 977-9.