Kia Matakite i te Aronga Taitoito!
I teia tuatau, e maata te au totou, e te tere ra ki mua te pitiniti akarakara anga no te tuatau ki mua. “Te vaitata mai nei te mataiti 2000,” te karanga ra The Daily Telegraph o London e, “te tupu ra tetai apinga tuke e inara kare i manako takiriia ana. E tauatini ua atu te au tangata takapini i teianei ao tei putuputu i te kite i te mea tuke e te au orama mataku tikai no te tuatau ki mua.” Ki te aronga akarakara e manganui ra ko teia manako pakari no te tuatau ki mua e au taui anga manakonako ripiti uaia o mua ana kare i tupu ana.
TE RAI mai anga te pereoo kikaia e te oroenua i te 19 anere mataiti, kua totou mai tetai tangata e kare e roa atu ka akakiia te au oire o Europa ki te maniua. Inara, kua tarevake tana totou anga. No reira, i te akakite mai anga i te turanga o te au totou kare i tupu putuputu ana, te akakite maira The Times o London e: “E maniua oroenua ua te tuatau ki mua.”
Te taitoito ra tetai o te aronga tei kite ra i te kino ki mua. Ei akatauanga, kua akaao tetai poropeta pitiniti o tetai apii teitei o te U.S. i te aronga tei akamatakite i te kino anga o te mareva te peti anga e me ka kino ua atu teia tu. Mei tei ripotiia mai i roto i te makatini New Scientist, tana i tuatuaʼi e “te meitaki ua nei to tatou tu o te oraanga e ka tere ki mua e tuatau ua atu.”
I rotopu i te oripu o te au tuatua e te au tuatua patoi, e manganui te irinaki ra e ka vai ua te au mea ravarai ma te kore e tauiia. Te taitoito anga i tetai manako no te akao anga tu-Atua i roto i te au mea a te au tangata ra, te akaari ra ratou i te tu mei te aronga taitoito ra i te anere mataiti mua T.N.
Te Vai Aiteite Ua Ainei te Au Mea Ravarai?
Te akamatakite maira te reta akauruia e rua ra a te apotetoro Kerititiano ko Petero, tei tataia i te 64 T.N., e: “Kia tae ki te au rā openga ra, e kitea mai ei e aronga taitoito, i te akono anga i ta ratou uaorai anoano.”—2 Petero 3:3.
Te kimi nei te aronga taitoito i te akariro i te apinga ta ratou e taitoito ra ei akaraanga neneva. Te tangata tei tuku ua atu ki te taitoito anga penei ka topa ki roto i te ereere noinoi no te mea te inangaro putuputu ra te tangata taitoito i te aronga e akarongo ra kia aru i tona manako. Penei te aite ra tetai o te aronga taitoito ta Petero e akamatakite ra ki teia, te “akono anga i ta ratou uaorai anoano.” Te akamatakiteanga i tana aronga tatau, kua taangaanga te apotetoro i tetai tu pakari o te tuatua. Kua akamatakite mai aia i te taenga mai te ‘aronga taitoito ma ta ratou taitoito anga.’
Kua ekoko taua aronga taitoito o te anere mataiti mua i te tu tika tikai o to Karaiti “tuatau parutia,” te na ko anga: “Teiea ua [“tona tuatau parutia,” NW] i karangaia ra? te vai ua nei rai oki te au mea katoa nei mei te moe anga mairai o te ai metua ra, mei te maani anga mairai o te enua ra.” (2 Petero 3:4) Ta ratou ia e manako ra. Inara, te oki anga ki te mataiti 33 T.N., kua totou mai a Iesu i te tumatetenga no te oire o Ierusalema. “Te vaitata maira oki te tuatau,” tana e akakite ra, “e akapiniiaʼi koe e to au enemi i te koro, e takako ratou ia koe e pini ua ake, ka tāpu ei ia koe i roto: E ka uri oki ia koe ki raro ki te one, e to tamariki i roto ia koe na; e kare oki tetai toka i roto ia koe na, e vaioia i rungao i tetai.” Mei teaa ra te tarevake no te aronga tei taitoito i taua akamatakiteanga! I te 70 T.N., kua koropiniia a Ierusalema e te au vaeau Roma e kua akapouia atu te oire, ma te maata o te oraanga i tamateia o tona ra au tangata. Eaa ra te maata anga o te au tangata o te oire i kore ei i papa no teia tumatetenga? No te mea kare ratou i akamaara ana e te kiteia ra ratou e te Atua na roto i tana Tamaiti, ia Iesu.—Luka 19:43, 44.
Te taiku maira te apotetoro ko Petero e ka akao mai te Atua Mana Katoatoa a tetai tuatau ki mua. “E tae maira te rā o [“Iehova ra,” NW] mei te keia,” ta Petero e akamatakite maira. (2 Petero 3:10) I taua tuatau ka akakore te Atua i te aronga rave i te kino mei te koropu katoatoa ra e ka akaora atu i te aronga tei akavaia ei aronga tuatua tika. Mei ta teia tianara i akataka putuputu mai ana, kua akamata to Iesu Karaiti “parutia” i te 1914. Inara tona raveanga ei Tamate na te Atua i te takore anga i te kino te vaira a te tuatau ki mua. No reira, te tano ra te akamatakiteanga a te apotetoro kia matakite i te aronga taitoito o teia tuatau ma te rapurapu maata anga.
Penei kua roa toou tatari anga i te tuatau no te akao anga tu-Atua i roto i te au angaanga a te tangata ra. Eaa ra te ka tauturu ia koe kia tere ua atu i te tapapa marie anga kia kore e riro ei ereere na te aronga taitoito ra? E tatau ua atu ine.
[Tataanga i te kapi 4]
“Te vaitata maira oki te tuatau, e akapiniiaʼi koe e to au enemi . . . e takako ratou ia koe e pini ua ake, . . . e kare oki tetai toka i roto ia koe na, e vaioia i rungao i tetai.” Kare taua akamatakiteanga kia taitoitoia. Kua akapouia a Ierusalema e te au vaeau Roma, ma te maata o te oraanga i tamateia.