Eaa te Anoanoia ra kia Autu Tetai Akaipoipo Anga?
Ka iki ainei koe i te pou ki raro i te kauvai ma te kore e apii i te kau na mua? Ka kino te reira rave anga angaanga—penei e mate ia. Inara, e akamanako ana, eia tangata e tomo atura ki roto i te akaipoipo anga ma te kore i kite meitaki e akapeea me akono i te au apainga te o maira ki roto.
KUA tuatua a Iesu: “Koai ïa tangata i o kotou na, kia akakoro i te are e akatu, kare e timata ana i te noo ki raro, ka tatau ei i te apinga ei ou e oti ei, i te rava anga tona apinga?” (Luka 14:28) Ko te mea tika no te patu anga i tetai punanga te tika katoa ra no te patu anga i te akaipoipo anga. Ko te aronga te inangaro ra i te akaipoipo ka tau kia tare meitaki i te ka o mai ki roto i te akaipoipo anga kia akapapu e ka rauka ia ratou i te akono i tei anoanoia.
Akara i te Akaipoipo Anga
E akameitaki anga tikai te rauka anga tetai tokorua taau ka tua i te au rekareka anga e te au mamae anga o te oraanga. Ka rauka i te akaipoipo anga i te akaki i te ngai va te akatupu ra i te maromaroa me kare te taitaia. Ka akamerengo te reira i to tatou tu kaki i roto rava no te inangaro, te oaoa anga, e te pirianga mou. Ma te tumu meitaki, kua tuatua te Atua i muri ake i te anga anga ia Adamu: “Kare ïa e meitaki kia noo ua te tangata koia anake ra; e anga au i tetai tauturu tau nona ra.”—Genese 2:18; 24:67; 1 Korinetia 7:9.
Ae, ka rauka i te akaipoipo i te akatikatika i etai au manamanata. Inara ka akatuera te reira i tetai au mea ou. Eaa ra? No te mea ko te akaipoipo anga te kairo anga o nga tu tuke e rua penei kua tano tikai inara kare i aiteite tikai. No reira, ka kite rai nga tokorua tau meitaki tikai i te maro anga i tetai taime. Kua tata te apotetoro ko Paulo no te aronga te ka akaipoipo ka “pekapeka ra to te reira i te kopapa nei”—me kare mei ta The New English Bible e taiku ra i te reira, “te mamae e te taitaia i te kopapa nei.”—1 Korinetia 7:28.
Te manako papu kore ra ainei a Paulo? Kare! Te raurau ra aia i te aronga te manakonako ra no te akaipoipo kia tika tikai. Kare te manako anga rekareka no te reka anga i etai tangata i te vaito anga tika e mei teaa rai te oraanga akaipoipo i te au marama e te au mataiti i muri mai i te ra akaipoipo anga. E au akaaoanga e te au manamanata tuke rai to tetai akaipoipo anga. Te uianga kare me ka mama mai te reira mari ra akapeea me akono i te reira me tupu mai.
Ka oronga te au manamanata i tetai tuatau ki te tane e te vaine kia akaari i te tika anga tikai o to raua inangaro tetai i tetai. Ei akatutu anga: Penei ka akara anga manea tikai tetai pai teretere i te reira e noo maru ua ra, te tutau ra i te uapu. Inara, ka akapapuia tona tau anga i te moana—penei i rotopu i te au ngaru uriia. Mei te reira rai, kare te tu ketaketa o te tapeka anga akaipoipo e akatakaia i te au tuatau au ma te maru o te akainangaro anga. I tetai taime, ka akapapuia te reira i raro ake i te au turanga timata anga i te reira ka akakoromaki te nga tokorua i te mamae.
I te rave anga i te reira, ka anoano te nga tokorua akaipoipo i te taputou, no te mea kua akakoro te Atua i te tangata kia “piri atu ei ki tana vaine” e ka riro nga tokorua ei “kopapa okotai.” (Genese 2:24) E tamataku ana te manako taputou i te tangata e manganui i teia tuatau. Inara, e mea tau e ka inangaro te nga tangata tei inangaro tetai e tetai kia taputou kia noo kapiti. Te akangateitei ra te taputou i te akaipoipo. Te oronga ra te reira i tetai tumu irinaki anga, noatu eaa te tu, ka tauturu te tane e te vaine tetai e tetai.a Me kare koe i papa no taua taputou ra, kare koe i papa no te akaipoipo. (Akaaite ia Koheleta 5:4, 5.) Noatu te aronga kua akaipoipo takere penei ka anoanoia kia akameitaki mai i to raua tu ariki anga e mei teaa ra te puapinga te taputou ki tetai akaipoipo anga akakoromaki.
Akara ia Koe Uaorai
Kare e ekoko anga ka rauka ia koe i te akapapa i te au tu taau ka inangaro i roto i tetai tokorua. Inara, e mea ngata atu, i te akara ia koe uaorai kia akataka e akapeea koe me tauturu ki tetai akaipoipo anga. Te tau ra te akara anga matatio ia koe uaorai, i mua ake e a muri ake i te akono anga i te tia akaipoipo anga. Ei akaraanga, e ui kia koe uaorai i te au uianga ka aru mai.
• Te puareinga ra ainei au i te taputou roa anga ki toku tokorua?—Mataio 19:6.
I te tuatau o te peroveta Pipiria ko Malaki, e manganui te au tane tei akaruke i to ratou tokorua, penei kia akaipoipo i te au vaine mapu. Kua tuatua a Iehova e kua ki tana atarau i te au roimata o te au vaine tei akarukeia, e kua akaapa aia i te au tane “tei pikikaa” i to ratou tokorua.—Malaki 2:13-16.
• Me te manakonako ra au no te akaipoipo, kua pati ainei au i te mataiti mapu me oro pakari tikai te au manako no te ainga e ka akakino i te akavaanga meitaki?—1 Korinetia 7:36.
“E tumatetenga tikai no te akaipoipo ou ua,” i na Nikki ei, e 22 rai mataiti i tona akaipoipo anga. Kua akamatakite mai aia: “Ka taui ua toou au manako ngakau, taau au akakoroanga, e taau e reka ana mei te taime ia koe i roto i te tuatau mapu e tae ua atu koe i rotopu i toou 20 mataiti e a muri mai.” E tika, kare e rauka kia vaitoia te papa anga no te akaipoipo i te mataiti ua. Noatu rai, me akaipoipo tetai kare i pati i te tuatau mapu anga e te pakari tikai ra e te ou ra te au manako ainga ka akakino i tona manako e ka akamatapo i tetai ki te au manamanata e vaira.
• Eaa toku au tu ka tauturu iaku kia akapuapinga i tetai akaipoipo anga?—Galatia 5:22, 23.
Kua tata te apotetoro ko Paulo ki to Kolosa: “Ka akangakau aroa ua e te takinga-meitaki, te akaaka, te maru, te akakoromaki maata.” (Kolosa 3:12) Te tau ra teia ako anga no te aronga te manakonako ra no te akaipoipo e pera katoa no te aronga kua akaipoipo takere.
• Tei iaku ainei te tu pakari tei anoanoia ei tauturu i tetai tokorua na roto i te au tuatau ngata?—Galatia 6:2.
“Me tupu mai te au manamanata,” i na tetai taote ei, “te tu matauia koia oki kia akaapa i te tokorua. Koai te ka akaapaia kare ia i te mea puapinga. Mari ra, e ka akapeea te tane e te vaine i te taokotai anga kia akameitaki mai i te piri anga akaipoipo.” Te tau ra te tuatua a te ariki pakari ko Solomona ki te au tokorua akaipoipo. “E meitaki nga tangata toko rua i te takitai,” i tata ei aia, “kia inga oki tetai ra, na te tokorua e rave e akatu ki runga; te tangata okotai ra kia inga ra, e ae oki aia, kare oki ona e tokorua ei akatu iaia ki runga.”—Koheleta 4:9, 10.
• E tu rekareka ua e te manako papu ainei toku, me kare e tu maro ua e te manako papu kore ainei toku?—Maseli 15:15.
Ka manako tetai tangata papu kore i te ra tataki tai ei mea kino. Kare te akaipoipo e taui temeio ua i teia tu! Ka riro ua tetai tangata takaua—tane me e vaine—e tu akaapa ua me kare e manako papu kore ei tangata akaipoipo tu akaapa ua me kare manako papu kore. Ka rauka i taua manako papu kore i te taomi maata i te akaipoipo.—Akaaite ia Maseli 21:9.
• E tu maru ainei toku i raro ake i te taomi anga, me kare e tuku ana au i te au ki te au tuatua riririri akatere koreia?—Galatia 5:19, 20.
Kua akaueia te au Kerititiano kia “tavarevare oki i te riri.” (Iakobo 1:19) I mua ake i te akaipoipo e i te tuatau akaipoipo anga, ka tau tetai tane me kare tetai vaine kia tatanu i te tu kia noo ma teia ako anga: “Kia riri kotou ra, auraka kia araia: auraka e topa te rā i to kotou riri anga.”—Ephesia 4:26.
Akara i Toou Patana Tau
“Te akara meitaki ra te tangata akono ra i tona takainga,” i akakite ei te materi Pipiria. (Maseli 14:15) Te tika ra teia i te ikianga i tetai tokorua akaipoipo. Ko te iki anga i tetai tokorua akaipoipo e au iki anga puapinga tikai no tetai tane me kare vaine. Inara, kua akaraia ana e manganui te tangata ka akapou taime i te iki anga e ko teea motoka ka oko me kare ko teea apii ka aere i te tangata ka akaipoipoia ra.
I roto i te putuputuanga Kerititiano, ko te aronga tei orongaia te apainga kia “na mua rai oki i te timata marie.” (1 Timoteo 3:10) Me te manakonako ra koe no te akaipoipo, ka inangaro koe i te akapapu e kia “timata marie” i tetai tangata. Ei akaraanga, e akamanako ana, i te au uianga ka aru mai. Noatu te orongaia ra te reira mei te tu manako o tetai vaine, e manganui te au kaveinga ka tau katoa ki te tane. E te aronga tei akaipoipo ka puapinga i te akamanako anga i teia au tumu manako.
• Eaa tikai tona tu ta tetai e manako ra?—Philipi 2:19-22.
Te akataka maira a Maseli 31:23 i tetai tane tei ‘kitea uaia ra i roto i te au ngutupa ra; kia noo aia ki rotopu i te ui mataiapo o te enua ra.’ E noo ana te aronga pakari o te oire i te au ngutupa o te oire no te tuku i te akava anga. I te akara anga, i reira, e taoonga irinaki anga tona. Te tu o tetai tangata e akaraia ra e etai te akakite maira no runga iaia uaorai. Me tau ra, e akamanako katoa i te tu me akaraia mai aia e te aronga i raro ake iaia. Na teia e akakite mai akapeea koe, ei tokorua nona, me manako atu iaia.—Akaaite ia 1 Samuela 25:3, 23-25.
• Eaa tona au tu akono tau?
Te pakari tu Atua “e mea iro koreia ïa.” (Iakobo 3:17) Te inangaro ua ra ainei toou tokorua tau kia merengo ua i te pae ainga e i tona turanga e toou ki mua i te Atua? Me kare aia e rave maroiroi ana i te akono i te au turanga akono a te Atua i teianei, eaa atu etai tumu no te irinaki anga e ka pera rai aia i muri ake i te akaipoipo anga?—Genese 39:7-12.
• Akapeea aia me akono mai iaku?—Ephesia 5:28, 29.
Te akakite maira te puka Pipiria o Maseli i tetai tane tei “irinaki ra” i tana vaine. Pera katoa, ka “akapaapaa iaia.” (Maseli 31:11, 28) Kare aia e vareae ua, kare katoa aia e manako tau kore ana i tana i tapapa atu. Kua tata a Iakobo e ko te pakari no runga mai “e mea au ïa, e te maru, . . . kua ki ïa i te aroa, e te takinga-meitaki.”—Iakobo 3:17.
• Akapeea aia me akono i te au mema o tona uaorai pamiri?—Exodo 20:12.
Te akangateitei anga i te nga metua kare uaia ei umuumu anga no te tamariki. Te akakite ra te Pipiria: “E akarongo mai i to metua tane i anau ei koe ra, e auraka e akavaavaa i to metua vaine me ruaine aia ra.” (Maseli 23:22) Ma te tau, kua tata a Dr. W. Hugh Missildine e: “Ka rauka te au tu ngata akaipoipo e manganui e te tau kore kia kopaeia—me kare ra kia kite aia—me atoro ua te vaine akaipoipo e te tane akaipoipo tau i to raua kainga e te kite anga i te pirianga i rotopu i te ‘tokorua tapaoia’ e tona nga metua. Te tu tana e akara ra i tona nga metua ka riro ia e tumu na roto i te reira ka kite aia i tona tokorua. Ka ui tetai: ‘Te inangaro ra ainei au kia akonoia mei iaia e akono ra i tona nga metua?’ E te tu ta tona nga metua e akono ra iaia ka riro ei akakite anga meitaki e akapeea aia me akono iaia uaorai e eaa tana ka tapapa atu ia koe kia akono kiaia—i muri ake i te orote anga a te nga tokorua akaipoipo ou ra.”
• E tuku ua ana ainei aia ki te tu riri me kare te tuatua viivii?
Te ako maira te Pipiria: “Kia kopae ravaia oki te maru kore, e te rotoriri, e te makitakita, e te taumāro ra, e te tuatua akakino, e te vareae, auraka takiri ïa.” (Ephesia 4:31) Kua akamatakite a Paulo ia Timoteo no etai au Kerititiano ka riro “kua auouo ua i te ui e te māro anga tuatua” e te ka tuku ua ki te “vareae, te tamaki, te tuatua akakino, te manako kino.”—1 Timoteo 6:4, 5.
Kapiti katoa, kua tata a Paulo e ko tetai ka tau no tetai au akameitaki anga i te putuputuanga “eiaa ei tangata momoto.” (1 Timoteo 3:3) Kare aia e ko tetai tei moto i te tangata me kare tei tuatua akakino atu ia ratou. Ko tetai tangata ma te tu ta ua me riririri kare e tau ei patana akaipoipo tau.
• Eaa tana au akakoro anga?
Te aruaru ra etai i te apinganui e te kokoti ra i te tupu anga kino. (1 Timoteo 6:9, 10) Te aere ua ra etai i te oraanga ma te kore e akakoro anga. (Maseli 6:6-11) Inara, ka akaari tetai tangata tu Atua, i te aruaru anga mei ia Iosua rai, tei tuatua e: “Kareka au e toku ra ngutuare, e e akamori ïa matou ia Iehova.”—Iosua 24:15.
Au Tutaki Anga e te Au Apainga
E akapapaanga tu-Atua te akaipoipo anga. Kua akamanaia e kua akatumuia te reira e te Atua ko Iehova. (Genese 2:22-24) Kua akanoo aia i te papaanga akaipoipo anga e raukai i te akatumu i tetai tapeka anga mutu kore i rotopu i te tane e te vaine e tau ei kia tauturu tetai i tetai. Me taangaangaia te au kaveinga Pipiria, ka rauka i te tane e te vaine i te mataora i te oraanga.—Koheleta 9:7-9.
Inara, kia kiteia, “ka tupu te kino maata i taua tuatau ra,” e noo nei tatou. Kua totou te Pipiria e a taua tuatau, ka riro te tangata “ei akaperepereia ratou uaorai, ei noinoi, ei akatietie, ei nengonengo, . . . ei aroa kore, ei akaatikau koreromotu ra, . . . Ei pikikaa, ei māro, ei ngakau akateitei.” (2 Timoteo 3:1-4) Ka akatupu teia au tu i te kino ki to tetai akaipoipo. No reira, ko te aronga te manakonako ra no te akaipoipo ka tau kia tare i te ka rauka. E ko te aronga kua akaipoipo ke ana ka tau kia angaanga tamou ua atu i te akamako anga i to raua pirianga taokotai anga na te apiianga e te taangaanga anga i te arataki anga tu-Atua ka kiteaia i roto i te Pipiria.
Ae, ko te aronga te manakonako ra no te akaipoipo ka meitaki kia akara mamao atu i te ra akaipoipo anga. E ka tau te katoatoa kia manako kare ua i te rave anga no te akaipoipo anga pera katoa i te oraanga akaipoipo. E akara kia Iehova no te arataki anga e raukai ia koe i te manako tika tikai kare i te pae inangaro ua. Na te rave anga i te reira, ka rekareka maata koe kia autu te akaipoipo.
[Tataanga Rikiriki i Raro]
a Te akatika ra te Pipiria e okotai rai tumu no te kopae anga ma te rauka anga kia akaipoipo akaou, koia oki ko te “akaturi”—pirianga ainga kare i akaipoipo ra.—Mataio 19:9.
[Tutu i te kapi 6]
Ka rauka i te aronga kua roa i te akaipoipo anga i te akaketaketa i to ratou tapeka anga akaipoipo
[Tutu i te kapi 7]
Akapeea aia me akono i tona nga metua?