“Te Mate i te Tai”
I ROTO i te poiri o te po, te tere vaitata atura tetai pai te apai ra e 276 tangata i tetai airani i te Mediterranean. Kua roiroi te mataro pai e te au patete no te opara angaia mei tetai tua ki tetai tua i te moana kinokino no etai 14 ra. I te kite anga i te tai roto i te maiata, kua tauta ratou i te akatere atu i te pai ki uta. Inara kua piritia a mua i te pai, e kua akangaa rikiriki te ngaru i te kotoe o te pai. Kua akaruke to runga i te pai e kua tae atu ki uta ia Melita na te kau anga me kare na te iri anga ki runga i te au paanga rakau me kare i tetai au apinga. Kua anu e kua roiroi, kua uuti ratou ia ratou uaorai mei roto mai i te tai kinokino. Ko te apotetoro Kerititiano ko Paulo tetai i roto i te au patete. Te apainaia ra aia ki Roma kia akavaia.—Angaanga 27:27-44.
No Paulo, kare e ko te taime mua teia o te tamataku anga oraanga akangaa pai i te airani o Melita i te tai. I nga mea mataiti i mua atu, kua tata aia: “E toru oku pou anga i te pai ngaa, okotai oku po, okotai oki ao, i raro ake i te moana.” Kua kapiti mai aia e kua o ana i “te mate i te tai.” (2 Korinetia 11:25-27) Na te teretereanga i te pae tai kua tauturu ia Paulo kia akatupu i tana angaanga orongaia mai e te Atua e ei “aposetolo a te etene.”—Roma 11:13.
Mei teaa te totoa o te teretere anga i te moana i te anere mataiti mua? Eaa ta te reira tuanga i rave i te akatotoaanga i te akonoanga Kerititiano? Mei teaa te meitaki i te reira? Eaa te au tu pai tei taangaangaia? E akapeea te au patete i te akono angaia?
To Roma Anoano no Tetai Okooko Anga Pae Moana
Kua tapa to Roma i te Mediterranean e ko te Mare Nostrum—To Matou Moana. E puapinga tikai te akatere anga i te ara i te moana ki to Roma e maata atu te au tumu i te pae vaeau ua. E manganui te au oire o te Patireia Roma e uapu me kare kua taviniia e ratou. Ei akaraanga, tei te pae ia Ostia to Roma uapu, koi taangaanga ei to Korinetia i to Lechaeum e Cenchreae, e kua taviniia a Suria Anetioka e Seleucia. Kua akapapu te okooko anga meitaki i rotopu i teia au uapu i te komunikeiti anga ma te au oire maata e te akariro kia ngoie te akaaerenga tau o te au ngai Roma.
Kua irinaki katoa a Roma ki runga i te angaanga akau i tana kai. Ma te katoa anga vaitata e tai mirioni, e maata tikai te ua titona tei umuumuia e to Roma—tei rotopu i te 250,000 e te 400,000 tane i te mataiti. Noea mai taua ua titona? Kua taiku a Flavius Josephus ia Heroda Ageripa II i te tuatua anga e kua angai a Aperika Tokerau ia Roma e varu marama i te mataiti, koi tuku ei to Aiphiti kia rava te ua titona kia turu i te oire no tetai a mataiti. Kua o mai e tauatini ua atu au pai teretere i te apaianga i te ua titona ki taua oire.
I te oronga anga i tei inangaroia ei puapinga no Roma, kua oronga te okooko anga puapinga i te pae tai i te au apinga okooko tu keke. Kua akau ia mai te au minera, toka, e te patapata mei Kupero, Ereni, e Aiphiti mai, e kua tukunaia mai te rakau mei Lebanona mai. Kua aere mai te uaina mei Semurina mai, te nati mei Damaseko, e te dates no Paretaina. Kua akau ia mai te au manongi e te rapa mei Kilikia, te mamau no Mileto e Laodikea, te kakau no Suria e Lebanona, te kakau vareau no Turia e Sidona. Kua tukunaia mai te apinga akatou mei Tuatira e te karati no Alekanederea e Sidona. Kua akau ia mai te tirika, te mamau, te ivory, e te apinga akareka kai mei Tinito e Initia.
Eaa te ka tuatuaia no runga i te pai tei ngaa i Melita ia Paulo i runga? E pai akau ua titona te reira e, “pai no Alekanederea, i reira, te ano atura ki Itale.” (Angaanga 27:6, tataanga i raro ake) Kua peke te au pai ua titona ia Ereni, Phenia, e Suria, tei akaue e tei akapapa ia ratou. Inara, kua tutakiia te au pai e te Au. “E mei te koi anga i te au tero,” i na tetai tangata tuatua enua ei ko William M. Ramsay, “kua ngoie ua i te kavamani i te oronga i te angaanga ki te aronga tei ta koreromotuia e kia akaaere nona uaorai i tetai ravenga tangata e te au apinga anoanoia no taua angaanga maata.”
Kua akaoti a Paulo i tona tere ki Roma na runga i tetai pai ma tetai tutu akairo te “Maanga tamaroa.” E pai Alekanederea katoa teia. Kua tutau te reira i Puteoli i te Gulf of Naples, te uapu e akau uaia ana te ua titona. (Angaanga 28:11-13) Mei Puteoli mai—ko Pozzuoli i teia tuatau—kua akau ia atu te kako me kare kua apainaia atu na runga i te au pai meangiti ki te tua tokerau i te pae taatai e ki runga i te Kauvai Tiber i roto tikai ia Roma.
Au Patete i Runga i te Pai Akau?
Eaa ra a Paulo e tona au tiaki vaeau i teretere ei na runga i tetai pai akau? E pau ei i taua ui anga, ka anoanoia tatou kia kite e eaa tikai te aite anga kia teretere na runga i te moana ei patete i taua au tuatau.
I te anere mataiti mua o te T.N., kare e pai apai patete. Ko te au pai tei taangaangaia e te aronga teretere koia oki ko te au pai okooko. E penei kua teretere te au tutu tangata—kapiti mai te aronga kavamani Au, te aronga kite, te aronga tutu aere, te aronga purepure, te aronga toroa, te aronga oro, te aronga okooko, te aronga turoto, e te aronga teretere—ki runga ia ratou.
E tikai, te vaira, etai au pai meangiti te apai aere ra i te au patete e te kako i te au vai i te pae. Penei kua aere a Paulo na runga i taua pai “ka ano mai ki Makedonia” mei Teroa mai. Penei kua apai atu te au poti meangiti iaia ki Atene e mei reira mai e maata atu i te okotai atianga. Penei kua taangaanga katoa a Paulo i te au poti meangiti i tona teretere anga i muri mai mei Teroa ki Patara na te au airani i te pae tai o Asia Minora. (Angaanga 16:8-11; 17:14, 15; 20:1-6, 13-15; 21:1) Kua maata te ora i toe mai i te taangaanga i taua au poti meangiti, inara kare ratou e rauka i te aere mamao atu mei te au enua. No reira penei ko te au pai tei apai ia Paulo ki Kupero e ki Pamephulia e tana i teretere atu mei Ephesia ki Kaisarea e mei Patara ki Turia e mea maatamaata ia. (Angaanga 13:4, 13; 18:21, 22; 21:1-3) Ko te pai tei runga a Paulo e kua kite i te ngaa pai i Melita penei e mea maatamaata katoa. Mei teaa te maata i te reira au pai?
Kua taki te au puka kite i tetai tangata kite kia tuatua e: “Ko te pai meangiti roa tei kiteaia e tei taangaangaia e te aronga taito e 70 ki te 80 tane. Ko te mea maatamaata tei matauia, i te tuatau Ereni, e 130 tane. E maatamaata atu te 250 tane, noatu e mea matauia, i te avereti. I te tuatau Roma ko te au pai tei taangaangaia ei apai aere i te aronga ngateitei e maata atu ia, te mea anoano ia e 340 tane. Ko te au pai maatamaata roa atu tei teretere e 1300 tane, penei e mea maatamaata atu i tetai.” Kia tau ki tetai akataka tei tataia i te rua anere mataiti T.N., kua tere atu te roa e 55 mita o te pai Isis tei apai aere i te ua titona Alekanederea, e 14 mita te atea, kua rauka i te mou vaitata e 13 mita te maata, penei ka rauka i te apai e tauatini ua atu au tane ua titona e penei i etai anere patete.
Akapeea te au patete i te akono angaia i runga i te pai ua titona? I te mea kua akakoroia te pai ei apai kako, kua manako rua ia te au patete. Kare e kai me kare e angaanga i orongaia, kia ratou mari ua ko te vai. Ka moe ratou i runga i te taua o te pai penei i raro ake i te marumaru o te puakapa tei akatuia i te po e tei uutiia ki raro i te popongi. Noatu kua akatikaia te aronga teretere kia taangaanga i te ngai tunu anga kai, kua anoanoia ratou kia apai i ta ratou apinga anoanoia no te tunu kai, kaikai, pai, e te ngai moe anga—mei te au pani ki te ngai moeanga.
Teretere Anga i te Pae Moana—Mei Teaa ra te Meitaki?
Ma te kore te au apinga—te komopati—kua angaanga te aronga akatere i te pai i te anere mataiti na te kite anga. No reira, ka meitaki te teretere anga me meitaki tikai te kite anga—tei matauia mei ia Me ki rotopu ia Tepetema. I nga rua marama i mua ake e a muri ake i taua taime, penei ka teretere ua te aronga okooko. Inara i te tuatau anuanu, e putuputu te taime kua arai te au e te kou i te akairo enua e te ra i te ao e te etu i te po. Kua akara meitaki ia te teretere anga (Ratino, mare clausum) mei ia Noema 11 kia Mati 10, i te turanga anoano uaia me kare te tuatau rapurapu. Ko te aronga tei teretere i te roa anga o te tuatau penei ka tupu te tumatetenga e kia na roto ratou i te tuatau anu i tetai uapu ke.—Angaanga 27:12; 28:11.
Noatu te tumatetenga e te kino o te tuatau, kua meitaki ainei te teretere anga na te moana i te teretere anga na runga i te enua? Ae, tikai! Te teretere anga na te pae tai kare e roiroi ana, e mama ua, e te viviki tikai. Me meitaki te matangi, ka rauka i tetai pai te teretere penei e 150 kiro mita i te ra. Te roa me aere vaevae e 25 ki te 30 kiro mita i te ra.
Kua irinakiia te viviki o te tere anga ki runga tikai i te matangi. E ngata tikai te teretere anga mei Aiphiti ki Itaria no te matangi aere ke, noatu i te tuatau meitaki ra. Ko te tere poto roa atu koia oki na Roda me kare Mura me kare na tetai atu uapu i te pae tai o Lukia i Asia Minora. I muri ake i te aro atu anga i te au matangi uriia e kua ngaro tona ngai aerenga, okotai atianga kua uru atu te pai Isis ua titona ki Piraeus e 70 ra i muri ake i te aere anga mai mei Alekanederea. Ma te matangi pakari i muri iaia, penei ka rauka te tere oki mei Itaria i roto i te 20 ki te 25 ra. Na runga i te enua, ka anoanoia taua teretere anga rai, aere e te oki mai, e 150 ra i roto i te reva meitaki.
Apainaia te Tuatua Meitaki ki te Au Enua Mamao
I te akara anga kua kite a Paulo i te kino no te teretere anga kare i tau ki te tuatau o te moana. Kua akakite aia e auraka e teretere ia Tepetema me kare ia Okotopa, te na ko anga: “E tāma, ka kino teianei tere, e te pou maata o te apinga ma te pai, kare ra te reira anake ra, ka vaitata katoa ra tatou i te mate, kua kite au.” (Angaanga 27:9, 10) Inara, kua kopae te opita akaaere i teia au tuatua, e tei tupu mai ko te ngaa pai i Melita.
I te tae anga ki te openga o tana angaanga mitinari, kua kite ana a Paulo i te ngaa pai e a taime. (Angaanga 27:41-44; 2 Korinetia 11:25) Inara, kare te taitaia no taua tupu anga i arai i te aronga tutu aere mua i te tuatua meitaki kia kore e teretere na te moana. Kua taangaanga ki meitaki ratou i te au ravenga teretere tei rauka no te akatotoa anga i te tuatua Patireia. I te akarongo anga i ta Iesu akauenga, kua orongaia te akakite anga ki te ngai mamao. (Mataio 28:19, 20; Angaanga 1:8) Kia akameitakiia to ratou tu maroiroi, te akarongo o te aronga tei aru i ta ratou akaraanga, e te arataki anga o te vaerua tapu o Iehova, kua taeria te tuatua meitaki ki te ngai mamao o te enua nooia.
[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 31]
Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.