To Paulo Au Oa Angaanga—Koai ma Ratou?
I ROTO i te puka o te Angaanga i te Pipiria e i roto i te au reta a Paulo kua taikuia etai tai anere tangata, e au mema no te putuputuanga Kerititiano o te anere mataiti mua ra tei piri atu ma te “apotetoro a te etene.” (Roma 11:13) E maata te kiteia ra no etai o ratou. Penei kua matau koe i te au angaanga a Apolo, a Banaba, e Sila oki. I tetai pae, penei ka kite koe e mea ngata kia tuatua maata no Arekipo, no Kalaudia, a Damari, a Lino, a Peresi, a Pude, e Sopatero.
I etai tuatau ke ke e i raro ake i te au turanga ke oki, e manganui te aronga takitai tei rave i tetai tuanga i te turuanga i ta Paulo angaanga orometua. Etai mei ia Arisetareko ra, ia Luka, e ia Timoteo kua tavini atu i te pae o te apotetoro ra no te au mataiti e manganui. Ko etai kua kapiti atu kiaia iaia i te tapekaanga me kare iaia e tutaka aere ra, penei ei oa tutaka aere nona me ei aronga akamanuiri mai iaia ra. E mea mii ra, ko etai mei ia Alekanedero, ia Dema, ia Heremogene, e Phugelo, kare i akakoromaki i te akarongo Kerititiano ra.
No runga i etai atu au oa o Paulo, mei ia Asunekirito ra, ia Hereme, ia Iulia, me kare ia Philologo ei taiku anga i etai tokoiti ua ra, e mea ngiti ua ta tatou i kite no ratou i te pae atu i te ingoa. No te tuaine o Nerea me kare te metua vaine o Rufo me kare te aronga o te ngutuare o Keloe, kare ua tatou i kite. (Roma 16:13-15; 1 Korinetia 1:11) Inara, na tetai akara matatio anga i te akakite anga mea ngiti ua tei ia tatou nei i teianei aronga e tai anere me kare e tere atu, te akamarama maira kia tatou i te tu ta te apotetoro ko Paulo i rave angaanga. Te apii katoa maira ia ia tatou i te au puapinga no te koropini anga na tetai aronga maata no te au oa akarongo e te raveanga angaanga piri vaitata ma ratou ra.
Te Au Oa Tutaka Aere, e te Aronga Akamanuiri Mai
E maata te tutaka aereanga i te angaanga orometua a te apotetoro ko Paulo ra. Kua akataka tetai tangata tata i te mamao tana aere anga i te enua e i te moana oki tei tataia i te Angaanga anake ra kua vaitata i tetai 16,000 kiro mita. Oki akaou mai i reira kare i te mea roiroi anake mari ra e tu kino katoa oki. I roto i te au tu kikino ke ke tana i aro atu ko te pai ngaa, te mate i te kauvai, te mate i te anana keia, te mate i te metepara, e te mate i te tai. (2 Korinetia 11:25, 26) E vaitata, kare a Paulo i tutaka aere koia anake ua mei tetai ngai ki tetai atu ngai oki.
Te aronga tei aere kapiti atura ma Paulo ka riro ei tumu no te oa anga, ei akamaroiroi anga, e te tauturu anga tau i te angaanga orometua ra. I tetai atianga, kua akaruke atu a Paulo ia ratou ki muri kia riro na ratou e akono i te au umuumu anga pae vaerua o te aronga akarongo ou ra. (Angaanga 17:14; Tito 1:5) Inara ko te vai maianga e oa ki te pae iaia penei e mea tau ia no te meitaki e ei tauturu i te aro atu anga i te au tu ngata o te tere ra. No reira ko te au oa mei ia Sopatero, ia Sekuno, ia Gaio, e Terophino, ta tatou i kite i roto i te aronga tutaka aere ma Paulo ra, penei kua akatupu i tetai tuanga puapinga maata i te autu anga o tana angaanga orometua ra.—Angaanga 20:4.
Kare i meangiti mai te meitaki o te tauturu tei orongaia e te aronga tei akamanuiri ra iaia. I to Paulo tae atu anga ki tetai oire tana i manako ra kia rave i te tutu aereanga me kare kia noo atu i te po, ko tetai mea puapinga maata kia kitea tetai ngai no te noo. Ko tetai ua atu tei tutaka aere mei ta Paulo rai te atea ka riro ra kia moe ki roto i te au roi tuke tuke e raungauru ua atu. Ka rauka ra iaia kia noo atu i tetai ngai tapae anga, inara te akatakaia ra teianei au ngai e te au tata tuatua enua ei “au ngai kikino e kare e marekaia,” no reira, me ka rauka, ka noo a Paulo ma te aronga akarongo ra.
Kua kite tatou i te au ingoa o etai o te aronga tei akamanuiri ia Paulo—Ko Akuila raua ko Peresila, ko Gaio, ko Iasona, ko Ludia, ko Nasona, ko Philemona, e Philipa. (Angaanga 16:14, 15; 17:7; 18:2, 3; 21:8, 16; Roma 16:23; Philemona 1, 22) I Philipi, i Tesalonia, e Korinetia, kua oronga taua au ngai nooanga ra i tetai ngai tumu no Paulo ei akapapa anga nana i tana au angaanga mitinari. I Korinetia, kua akatuera katoa a Iuseto i tona ngutuare ei ngai no te apotetoro ra ei rave atu anga i tana tutu aereanga.—Angaanga 18:7.
E Au Oa Tini
Mei tei tau ra kia manakoia, kua maaraaraia ta Paulo aronga i kite ra na roto i te au tu tuke tuke ra no te au turanga tuke tuke tana i aravei atura ia ratou. Ei akatauanga ko Maria, ko Peresi, ko Phebe, ko Teruphaina, e Teruphosa oki, e au vaine oa akarongo katoatoa tei akameitakiia ra no ta ratou akono anga e te angaanga maata anga oki. (Roma 16:1, 2, 6, 12) Kua papetitoia e Paulo a Keripo raua ko Gaio, e te ngutuare tangata o Setephano. Kua ariki a Dionusio raua ko Damari i te tuatua mou mei iaia maira i Atene. (Angaanga 17:34; 1 Korinetia 1:14, 16) A Anederoniko raua ko Iunia, “e puke tangata kitea e te au apotetoro ra” tei roa atura to raua akarongo anga i to Paulo, kua karangaia e puke oa “tapeka katoaia” nona. Penei i roto raua i te tapekaanga ma ia katoa i tetai atianga. Ko eia nga tangata e rua, mei ia Herodiona, ia Iasona, ia Lukio, e Sosipatera, kua tuatua katoaia e Paulo ei “au taeake” nona. (Roma 16:7, 11, 21) Noatu ra e ko te tuatua Ereni tei taikuia i konei ka rauka ei “oa tangata enua,” ko te aiteanga tikai o te reira ei “kopu tangata toto okotai e no te uki okotai oki.”
E manganui to Paulo au oa kua tutaka aere no te tuatua meitaki. I te pae atu i tona au oa matauia ra, te vaira a Akaiko, a Foratunato, e Setephano, tei aere maira mei Korinetia ki Ephesia kia tuatua kia Paulo no te tu pae vaerua o to ratou putuputuanga. Kua papa a Aretema raua ko Tukiko kia aere kia kapiti atu kia Tito katoa, tei tavini ra i te motu ko Kerete, e ko Zena raua ko Apolo ka aere katoa atura.—1 Korinetia 16:17; Tito 3:12, 13.
Tera etai ta Paulo i akakite maira i etai tu rikiriki e te mareka oki. Ei akatauanga te akakiteia maira kia tatou e ko Epaineto ‘te popo mua no Asia,’ e ko Eraseto ‘te tuati o te oire’ i Korinetia, ko Luka e taote aia, ko Ludia e vaine oko kakau muramura, e ko Teretio ta Paulo i tata atura i tana pepa ki to Roma. (Roma 16:5, 22, 23; Angaanga 16:14; Kolosa 4:14) No tetai ua atu te ka anoano kia maata atu te kite i taua aronga ra, ko teianei au akakite anga rikiriki e au mea marekaanga tikai i to ratou tu poto ua.
Kua rauka ia etai atu au oa o Paulo te au tuatua na ratou uaorai, tei tataia i teianei ki roto i te Pipiria. Ei akatauanga i tana reta ki to Kolosa ra, kua akamaroiroi atura Paulo ia Arekipo: “Kia matakite i te angaanga i rauka ia koe i te Atu, kia oti meitaki ia koe.” (Kolosa 4:17) I te akara anga e maro anga ta Euodia raua ko Sunetuke kia akaoti marie. No reira, kua akamaroiroi a Paulo ia raua na roto atu i tetai “oa” amo i Philipi kare i tapaia te ingoa e “kia okotai rai o raua ngakau i te Atu nei.” (Philipi 4:2, 3) E mea tika, e ako anga meitaki teianei no tatou katoatoa.
E Turu Anga Tiratiratu Iaia i te Tapekaanga
E manganui to Paulo tuatau i roto i te tapeka anga. (2 Korinetia 11:23) I taua au atianga ra mei reira te au Kerititiano o taua ngai ra, kua tauta ratou kia rave i te ka rauka kia maru mai te tupu anga kiaia. I to Paulo ra tuku anga mua ki roto i te tapeka anga i Roma, kua akatikaia aia kia tutaka i tona uaorai are no te rua mataiti e kua rauka kia aere atu tona au oa e ataro iaia. (Angaanga 28:30) I taua tuatau ra, kua tata reta aia ki te au putuputuanga i Ephesia, i Philipi, e i Kolosa, e pera katoa oki kia Philemona. Na teianei au tumu i akakite maata kia tatou no te aronga tei piri vaitata kia Paulo i te tuatau o tona tapeka angaia.
Ei akatauanga, ka kite tatou e ko Onesimo, koia te tuikaa tei oro ke ia Philemona ra, kua aravei atu ia Paulo i Roma, pera katoa a Tukiko, koia ra te ka aere kapiti atu ma Onesimo i tona tere oki atu ki tona pu. (Kolosa 4:7-9) Ko Epaperodito katoa oki, tei aere mamao atura i te tere mei Philipi ma tetai apinga mei ko mai i tona putuputuanga ra e kua makiia aia i reira. (Philipi 2:25; 4:18) Ko tei rave angaanga piri vaitata kia Paulo i Roma ko Arisetareko, ko Mareko, e Iesu tei tapaia ko Iuseto, ta Paulo i tuatua ra: “Ko ratou anake tei rave katoa mai i te angaanga i te basileia o te Atua ra, ko ratou tei akapumaana mai iaku nei.” (Kolosa 4:10, 11) Kapiti katoa ma teianei aronga tiratiratu, ko Timoteo raua ko Luka tei matau meitakiia ra, pera katoa oki a Dema, tei aere ke i muri akera, no te anoano i to teianei ao, e kua akaruke ia Paulo.—Kolosa 1:1; 4:14; 2 Timoteo 4:10; Philemona 24.
I te akara anga, kare o ratou ra no Roma mai, inara i reira ratou i te pae ia Paulo. Penei kua aere atu etai kia tauturu iaia i tona tuatau tapekaia ra. Kare e ekoko anga kua rave etai ei karere aere poto ua nona, ko etai kua aere mamao i te rave angaanga mitinari, e ko etai atu kua tuatua atu Paulo i te au reta tataia. Mei teaa ra tetai akakite anga meitaki i te mou pirianga e te tiratiratu o teianei aronga katoatoa no Paulo e no te angaanga a te Atua ra!
Mei te au taopenga anga o etai o ta Paulo au reta, ka kite tatou e penei kua koropiniia aia ma tetai pupu maata o te au taeake e te au tuaine Kerititiano tei tere atura te au ingoa tokoiti ua ta tatou i kite. I etai au atianga ke ke, kua tata aia: “Te aroa nei te aronga tapu ravarai ia kotou” e “Te aroa atu nei to vaitata iaku nei ia koe.”—2 Korinetia 13:13; Tito 3:15; Philipi 4:22.
I te tuatau o te rua o to Paulo tapeka anga kino i Roma te mama maira te au tamate anga, e maata to Paulo manako anga no tona au oa rave angaanga ra. Te rave ra aia i te akapapaanga e te akaaereanga i te au angaanga ki etai o ratou ra. Kua ungaia atura Tito raua ko Tukiko ki etai angaanga mitinari, kua aere atu a Kereseke ki Galatia, kua noo mai a Eraseto ki Korinetia, kua akarukeia mai a Terophimo te maki ra i Mitulene, mari ra ko Mareko raua ko Timoteo te ka aere mai kiaia ra. Inara, ko Luka, i te pae aia ia Paulo ra, e i ta te apotetoro tataanga i te rua o tana reta kia Timoteo, e manganui etai atu aronga akarongo, kapiti katoa ia Eubulo, ia Pude, ia Lino, e Kalaudia oki, i reira katoa ratou i te tuku atu i to ratou aroa. Kare e ekoko anga e te rave ra ratou i te ka rauka kia tauturu ia Paulo. I taua taime rai kua tuku atu a Paulo uaorai i tona aroa kia Periseka raua ko Akuila e te ngutuare tangata oki o Onesiphoro. Inara, e mea mii, i taua tuatau taitaia ra, kua akaruke a Dema iaia, e takinga kino maata to Alekanedero iaia ra. 2 Timoteo 4:9-21.
“E Oa Rave Angaanga oki Matou no te Atua”
E takitai ua ake to Paulo rave anga tutu aere koia anake ua. “Te tutu te akakitea maira,” ta tetai tangata tuatua ko E. Earle Ellis i akakite mai, “ko tetai mitinari ma tetai pupu oa e maata. E tika, e takitai ua ake to Paulo kitea angaia ma te kore ua ona oa.” I raro ake i te arataki anga a te vaerua tapu o te Atua ra, kua rauka ia Paulo kia akakeu e manganui te au tangata e te akapapa oki i te au rave angaanga mitinari puapinga. Kua koropiniia aia e te au oa piri vaitata, te au tauturu no te tuatau poto, tetai papaki e tu ketaketa, e e manganui te au tavini taakaaka oki. Inara, kare teia aronga i te au oa angaanga ua. Noatu rai eaa te maata to ratou rave angaanga me kare taokotai anga ma Paulo, ko te tapeka o te aroa Kerititiano e te pirianga oa takitai kare ia i te mea tarevake.
Ia Paulo tetai tu tei karangaia ra ko tetai “kite meitaki no te akaoa anga.” E maata tana i rave kia apai atu i te tuatua meitaki ki to te au pa enua, inara kare aia i tauta kia rave i te reira koia anake ua. Kua taokotai atu aia ma te putuputuanga Kerititiano akapapaia ra e kua taangaanga ki katoa i te reira ra. Kare a Paulo i rave i tetai akameitaki anga nona uaorai no te au tupu anga tei rauka maira mari ra kua akakite taakaaka aia e e tavini aia e ko te ngateitei katoa ka tau kia aere ki te Atua tei oronga mai i te tupu anga.—1 Korinetia 3:5-7; 9:16; Philipi 1:1.
E tuke ra to Paulo au tuatau i to tatou, inara noatu me koia ia, kare tetai i roto i te putuputuanga Kerititiano i teianei tuatau e tau kia manako e ka rauka iaia me kare ka umuumuia kia rave angaanga koia anake ua. Kareka ra, ka tau tatou kia rave angaanga tamou marie ma te akaaerenga a te Atua, ma to tatou putuputuanga, e ma to tatou au oa akarongo. Te umuumu ra tatou i ta ratou tauturu, te turu anga, te akapumaana i te au tuatau meitaki e te au tuatau taitaia. Tei ia tatou te tikaanga oko maata no te riroanga ei tuanga ‘no te au taeake katoa i te ao nei.’ (1 Petero 5:9) Me ka tiratiratu tatou e ka rave angaanga i te pae i tetai e tetai e kia taokotai atu ma ratou katoatoa, ei reira mei ia Paulo rai, ka rauka ia tatou kia tuatua e ‘e au oa rave angaanga oki tatou no te Atua.’—1 Korinetia 3:9.
[Au Tutu i te kapi 31]
APOLO
ARISETAREKO
BANABA
LUDIA
ONESIPHORO
TERETIO
TUKIKO