RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w01 12/1 kapi 9-13
  • Ka Rauka ia Koe te Kopae i te Maki Pukuatu Pae Vaerua

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Ka Rauka ia Koe te Kopae i te Maki Pukuatu Pae Vaerua
  • Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2001
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • Tuanga Akatakakeia o Tetai Maki Pukuatu Akatutu Ua
  • Auraka e Kopae i te Au Akairo Akamatakite Anga
  • Paruru i te Pukuatu
  • E Kimi i Tetai Ngakau Tau ki To Iehova
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2001
  • E Paruru i To Ngakau
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2001
  • E ‘Ngakau Kite’ Ainei Toou ia Iehova?
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2013
  • Akono Tamou i te Ngakau Tiratiratu Kia Iehova
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2012
Tetai Atu
Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2001
w01 12/1 kapi 9-13

Ka Rauka ia Koe te Kopae i te Maki Pukuatu Pae Vaerua

Kua topa viviki tetai tangata akamatutu rongoia, kua meitaki oki tona turanga e i te akaraanga kua meitaki katoa te turanga kopapa, i te tuatau tereni anga e kua mate. Ko Sergei Grinkov taua tangata akamatutu ra, e tangata tupaorooro aiti e rua taime i re ana i te metara auro Olympic, kua tipu poto uaia tana angaanga i te tuatau te aere meitaki ra te reira​—e 28 rai ona mataiti. Mei teaa ra te tumatetenga! Te tumu? E maki pukuatu. Kua tuatuaia e kare i tapapaia ana tona matenga no te mea kare oki te au akairo ei akakite mai e te mamae ra aia i te maki pukuatu. Inara, kua kitea mai e te aronga makitoro meitaki e e pukuatu maatamaata tona e kua arai pakariia te au ara toto.

KOI akaraanga ei e te tupu ra te au maki pukuatu ma te kore te akamatakite anga, kua tuatua te aronga maata i te pae vairakau e e taki tai ua ake taime ka tupu te reira. Ko te tika kua kopae putuputuia te au akairo akamatakite anga e te au mea kapiti atu mei te rava kore o te ao, te matu, e te au mamae anga o te umauma. Tei tupu mai, noatu me kare ratou e mate i te tuatau o to ratou maki pukuatu, e manganui kua o atu ki roto i te turanga apikepike no te katoa anga o to ratou oraanga.

Te tukuanga tika a te pae vairakau i teia tuatau koia oki te umuumu ra te arai anga i te maki pukuatu i te akono meitaki anga i ta tetai kaikai anga e te tu oraanga e te akara putuputu angaia i te pae vairakau.a Ka tauturu maata taua akarakara anga, kapiti mai i te rave puareinga anga i te au taui anga i te ngai te umuumuia ra, i te akaora mai i tetai mei te au tupu anga kino o te maki pukuatu.

Inara, te vaira tetai tuanga o to tatou pukuatu te tau ra kia akara meitakiia. “I te au mea katoa taau ka tapapa ra, kia maata taau tapapa anga i to ngakau,” te akamatakite maira te Pipiria ia tatou, “ko te tumu oki te reira o te ora.” (Maseli 4:23) E tikai, te taiku nei teia irava ki te pukuatu akatutu ua. Te anoanoia ra te maroiroi ei paruru i to tatou pukuatu, inara e mea puapinga maata atu kia vai araara ua me te inangaro ra tatou i te paruru i to tatou pukuatu akatutu ua mei te au maki te ka taki atu ki te mate i te pae vaerua.

Tuanga Akatakakeia o Tetai Maki Pukuatu Akatutu Ua

Mei te maki pukuatu rai i te pae kopapa, ko tetai o te au mataara papu no te arai i te maki pukuatu i te pae vaerua koia oki kia apii i to te reira au tumu e oti e rave i te au takainga no te akono i te reira. No reira ka akara ana tatou i etai o te au tumu maata te akatupu ra i te au manamanata o te pukuatu​—te mea tika tikai e te akatutu ua.

Kaikai Anga. Te ariki uaia ra e ko te au kai puapinga kore, noatu te rekaia ra, e meangiti ua te puapinga ka oronga mai me kore kare ra. Ma te aiteite, te rauka ua ra te au kai puapinga kore i te pae manako e te akakeu ra i te inangaro anga, inara e mea kino ia ki te turanga pae vaerua o tetai. Tei akakite karapeia i roto i te mataara akakitekite anga te vai maata ra te au mea te akaari ra i te au ainga tureia e te au apinga akakona, te rave anga ta ua, e te angaanga muna. Te angai anga i to tetai manako ki taua kaikai anga e mea kino ia ki te pukuatu akatutu ua. Te akamatakite maira te Tuatua a te Atua: “Ko te au mea ravarai oki o teianei ao, ko te anoano tika kore o te kopapa nei, e te anoano tika kore o te mata nei, e te akatietie o te ora anga nei, kare ïa i to ko mai i te Metua ra, no teianei ao anake ïa. Te ngaro ke nei teianei ao, ma ta to reira katoa e anoano nei: ko tei akono ra i to te Atua ra anoano, e tika ïa i te ora anga e tuatau ua atu.”​—1 Ioane 2:​16, 17.

Te au kai matutu, mei te au ua rakau e te au raurau, kare e rekaia ana e tetai te kaki ra i te au kai puapinga kore. Pera katoa, te kai pae vaerua matutu e te meitaki tikai penei kare e rekaia e tetai tangata tei matau ua i te angai i tona manako e te pukuatu i te au mea puapinga kore o teianei ao. No tetai tuatau, penei ka kai ua aia i te “u” o te Tuatua a te Atua. (Ebera 5:13) I te openga ra, kare aia e akatupu i te tu pakari i te pae vaerua te umuumuia ra kia akono i tana au apainga maata i te pae vaerua i roto i te putuputuanga Kerititiano e te angaanga orometua. (Mataio 24:14; 28:19; Ebera 10:​24, 25) Kua akatika etai i roto i taua turanga i to ratou maroiroi i te pae vaerua kia topa e tae ua atu e kua maroiroi kore ratou, me kare kua angaanga kore, ei Au Kite!

Ko tetai atu kino koia oki ka riro te akaraanga o vao ei mea akavare ua. Te rave ua anga i te au angaanga Kerititiano penei ka arai i te kino maata e tupu ra o tetai pukuatu akatutu ua tei akaparuparuia e te au rave anga muna i roto i te au kite pae materia me kare te tarekareka anga te akaari ra i te ainga tau kore, te rave anga ta ua, me kare te angaanga muna. Ko taua kaikai anga pikikaa i te pae vaerua penei i te akaraanga kare te reira e akakino i te turanga pae vaerua o tetai, inara ka rauka i te reira te akangoru i te pukuatu akatutu ua mei tetai kaikai anga tau kore i te akaketaketa anga i te au ara toto e ka akakino i te pukuatu tikai. Kua akamatakite mai a Iesu i te tukuanga i te au anoano tau kore kia tomo ki roto i te pukuatu o tetai. Kua tuatua aia: “Ko tei akara ua atu i te vaine ei akatupu i te inangaro, kua akaturi takere ïa aia i taua vaine ra i tona uaorai ngakau.” (Mataio 5:28) Ae, ka taki atu tetai kaikai anga puapinga kore i te pae vaerua ki te maki pukuatu i te pae vaerua. Inara te vai atura tetai au mea kia akamanakoia.

E akamatutu. Kua kite meitakiia e ka akatupu tetai tu oraanga noonoo ua i te au maki pukuatu. Ma te aiteite, ka akatupu katoa te tu oraanga noonoo ua i te pae vaerua i te au kino. Ei akaraanga, penei ka kapiti atu tetai tangata ki roto i te angaanga orometua Kerititiano inara ka kotinga i teia ki tei tapaia e ko te turanga tau ua, kare i tauta pakari me kore i aruaru e kia riro mai “ei rave angaanga kare e akama anga, e te tika oki i te tua i te tuatua-mou ra.” (2 Timoteo 2:15) Me kare ka aere ua atu tetai ki etai o te au uipaanga Kerititiano inara kare i akapapa ana e kare i kapiti atu ki roto i te reira. Penei kare e au akakoroanga i te pae vaerua me kore kare e kaki anga me kore e tu oraora no te au apinga pae vaerua. I te openga ra kua paruparu te kore anga te akamatutu i te pae vaerua, me kare kua akamate, i to tetai akarongo tei rauka mua iaia. (Iakobo 2:26) Kua kite oki te apotetoro ko Paulo i teia kino i te tataanga ki te au Kerititiano Epera, ko etai ia ratou kua topa ki roto i te tu oraanga noonoo ua i te pae vaerua. Ka akara ana e akapeea aia i te akamatakite anga i te tu marokiakia te ka tupu ki to ratou tu pae vaerua. “Kia matakite, e te au taeake, ko te vai aea te ngakau kino akarongo kore katoa ki roto i tetai o kotou, i te akaruke anga i te Atua ora. E ako marie ra tetai ki tetai auraka ei rā e tukua, koi vai ake te ao; ko te akamārokiakiaia aea tetai o kotou na i te pikikaa o te ara.”​—Ebera 3:​12, 13.

Te taitaia. Inara ko tetai atu tumu maata no te au maki pukuatu koia oki ko te taitaia maata. Ma te aiteite, te taitaia, me kore te “pekapeka o teianei ao,” ka riro ngoie ua ei mea kino ki te ngakau akatutu ua, te akakeuanga i tetai kia akamutu i te tavini anga i te Atua. Te tau ra ta Iesu akamatakite anga no teia: “E matakite ra ia kotou, ko te opue aea to kotou ngakau i te maata o te kai e te kona, e te pekapeka o teianei ao, ka rokoia mai ei kotou e taua rā ra, kare i manakoia atu . . . mei te ereere ra.” (Luka 21:​34, 35) Ka akakino katoa te taitaia i te pukuatu akatutu ua me putoto tatou no runga i tetai ara muna no tetai tuatau roa. Kua kite te Ariki ko Davida mei te tupu anga i te mamae te kapiti atura ma te taitaia kino i tona tuatua anga: “Kare e akamaruanga i toku nei au ivi i taku nei ara. Kua na runga taku nei au ara i toku mimiti: mei te apainga teimaa kare e maranga iaku nei.”​—Salamo 38:​3, 4.

Irinaki papu tikai. Kua papu tikai te au tangata e maki pukuatu to ratou no runga i to ratou tu oraanga i mua ake ka tupu ei te maki pukuatu. E putuputu te taime, kua kopaeia te makitoro anga me kare te akara anga i te pae vairakau me kare kua kata aviriia ei mea kare e anoanoia. Ma te aiteite, kua manako etai e i te mea kua riro ana ratou ei au Kerititiano no tetai tuatau, kare e apinga e tupu kia ratou. Penei ka kopae ratou i te tukuanga ia ratou uaorai ki te makitoro anga pae vaerua me kare te akara ua anga i tetai uaorai e tupu ua atu te kino. E mea puapinga kia akamanako i te ako anga meitaki no te irinaki papu tikai tei orongaia mai e te apotetoro ko Paulo: “E teianei, ko te manako ra e te tu ra aia, kia matakite aia ko te inga aea.” E mea pakari kia akatika ua no runga i to tatou tu apa ua e kia akara meitaki ia tatou uaorai ma te putuputu.​—1 Korinetia 10:12; Maseli 28:14.

Auraka e Kopae i te Au Akairo Akamatakite Anga

Ma te tumu meitaki i manako maata ei te au Tuatua Tapu i te turanga o te pukuatu akatutu ua. Ia Ieremia 17:​9, 10, ka tatau tatou: “E pikikaa maata to te ngakau i te au mea katoa nei, e kua kino takiri: koai te kite? Ko au ko Iehova, tei kimi matatio i te ngakau, tei timata i te manako; kia oronga atu au ki te tangata katoa ra i tei tau i tona ra au aerenga, tei tau i te ua o tana e rave ra.” I te pae mai i te makitoro anga i to tatou pukuatu, te oronga katoa maira a Iehova i te akapapaanga aroa ua no te tauturu ia tatou i te rave anga i te akatikatika anga.

Na roto i te “tavini akono meitaki e te pakari,” kua orongaia mai kia tatou te au akamaaraara anga tau. (Mataio 24:45) Ei akaraanga, ko tetai mataara maata ka akapikikaa to tatou pukuatu akatutu ua ia tatou koia oki na te akakeuanga ia tatou kia rave maata i te au mea navenave o te ao. E au manako tika kore teia, e moemoea, e au manako ori. Ka riro ia ei mea kino, koia tikai me akatupu te reira i te au manako viivii. No reira, kia kopae pu tikai tatou i te reira. Me rikarika tatou i te kino mei ta Iesu i rave ra, ka paruru tatou i to tatou pukuatu mei te kapiti anga ki roto i te au mea navenave o te ao.​—Ebera 1:​8, 9.

Kapiti mai, te rauka ra ia tatou te tauturu a te aronga pakari aroa ua i roto i te putuputuanga Kerititiano. Koi ariki uaia ra te manako meitaki o tetai, te apainga no te akono anga i to tatou pukuatu akatutu ua tei runga ia tatou tataki tai. Tei ia tatou tataki tai kia “akara matariki marie i te au mea katoa ra” e kia ‘kimi matatio tatou uaorai i to tatou akarongo.’​—1 Tesalonia 5:21; 2 Korinetia 13:5.

Paruru i te Pukuatu

Te kaveinga Pipiria “ko ta te tangata e ruru ra, ko tana ra ïa e kokoti” te tau katoa ra ki te tu meitaki o to tatou pukuatu akatutu ua. (Galatia 6:7) E putuputu te taime, ko tei akara anga e e tumatetenga i te pae vaerua kua riro e ko tetai au tupu anga muna no te rave anga i te au mea akakino i te pae vaerua mei te akaraanga i te rave anga ainga, te manako maata anga i te au apinga materia, me kare te tauta anga i te turanga rongoia me kare te mana.

No reira, kia paruru i te pukuatu, e mea puapinga kia akara i ta tetai kaikai anga i te pae vaerua. E utuutu i te manako e te pukuatu na te kaianga i te Tuatua a te Atua. E kopae i te au kai puapinga kore i te pae manako te rauka ua ra e te akara inangaroia ra ki te kopapa inara ka akatupu i te kino ki te pukuatu akatutu ua. Te akamatakite maira te tata taramo ma tetai akatutu anga​—tau ua​—e te meitaki ra: “Kua matu to ratou ngakau mei te tongaua.”​—Salamo 119:70.

Me te vaira te au apa muna e te roa, e tauta pakari no te akakore i te reira penei ka akatoka te reira i toou au ara toto akatutu ua. Me kua akara anga rekaia te ao e te oronga maata maira i te au mea navenave e te mataora, e akamaara i te ako anga pakari tei orongaia mai e te apotetoro ko Paulo. Kua tata aia: “Teia ra taku tuatua, e te au taeake, te poto nei te tuatau. E tau i te aronga . . . i rave i to teianei ao ra [kia riro], mei te mea e kare i rave; te ngaro ke nei oki te tu o teianei ao.” (1 Korinetia 7:​29-31) E, me ka akaraanga rekaia te au apinganui, e akono i ta Iobu au tuatua: “E kua akariro au i te auro ei manako anga noku, e kua karanga au ki te auro mā meitaki ra, Ko koe toku irinaki anga; E riro katoa te reira ei ara e akautungaia e te akava: kua uuna ïa au i reira i te Atua i runga ra.”​—Iobu 31:​24, 28; Salamo 62:10; 1 Timoteo 6:​9, 10.

I te tou anga atu i te tu pakari no te kopae matau ua i te ako anga akanooia ki runga i te Pipiria, te akamatakite maira te Pipiria: “Ko tei ako putuputuia, e kua akaketaketa iora i te kaki, e viviki mai tona mate, e kare e ravenga e oraʼi.” (Maseli 29:1) Ei tuke anga, na te akono meitaki anga i to tatou pukuatu akatutu ua, ka kite tatou i te tu rekareka e te au o te manako tei aere mai mei te akonoanga i tetai oraanga mama ua e te tau. Kua riro ana teia e ko tetai tu oraanga tau no te Akonoanga Kerititiano mou. Kua akauruia te apotetoro ko Paulo kia tata: “Kareka te akono i te Atua e te mareka ua ra, ko te apinga maata ïa. Kare ua oki a tatou apinga i apai mai ki teianei ao; e kua kitea tikaia e kare takiri e apinga e tika kia apai katoa kia aere ke tatou nei. E teianei, e kai ta tatou, e te kakau, kia mareka tatou i te reira.”​—1 Timoteo 6:​6-8.

Ae, te terenianga e te akamatutuanga ia tatou uaorai na roto i te mataara o te akono tau i te Atua ka akapapu e ka rauka ia tatou tetai pukuatu akatutu ua ma te meitaki e te ketaketa. Na te akara meitaki anga i ta tatou kaikai anga pae vaerua, kare tatou e tuku i tetai tuatau no te au ravenga akapou anga o teianei ao e te manako anga kia akatupu i te mamae me kare te kino ki to tatou turanga pae vaerua. Tei maata rava, na te ariki anga i ta Iehova au apinga na roto i tana akaaerenga, kia tuku tamou ua atu tatou ia tatou uaorai ki te au makitoro anga o to tatou pukuatu akatutu ua. Te rave maroiroi anga i te reira ka tauturu maata i te kopaeanga i te au tupu anga maromaroa o te maki pukuatu i te pae vaerua.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

a No tetai akakite anga maata atu, e akara ine i te tataanga “Maki Pukuatu​—Eaa te ka Raveia?” i roto i te Titema 8, 1996, itiu o te Awake!, neneiia e te Au Kite o Iehova.

[Tataanga i te kapi 10]

KA RAUKA TE KAIKAI ANGA KINO I TE PAE VAERUA I TE AKANGORU I TE PUKUATU AKATUTU UA MEI TE KAIKAI ANGA PUAPINGA KORE I TE AKAKETAKETA ANGA I TE AU ARA TOTO E KA AKAKINO I TE PUKUATU TIKAI

[Tataanga i te kapi 10]

PENEI KA TUPU TE KINO PAKARI NO TE TU ORAANGA NOONOO UA I TE PAE VAERUA

[Tataanga i te kapi 11]

KA RIRO TE “PEKAPEKA O TEIANEI AO” EI MEA KINO KI TE PUKUATU AKATUTU UA

[Tutu i te kapi 11]

Te kopaeanga i to tatou oraanga pae vaerua ka taki atu ki te mamae anga maata

[Au Tutu i te kapi 13]

Te tatanuanga i te au tu pae vaerua meitaki ka paruru i te pukuatu akatutu ua

[Akameitakianga no te Tataanga i te kapi 9]

AP Photo/David Longstreath

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke