Te Pipiria—Te Tumu ïa o te Tuatua Mou
Mei te au mataiti i aereia mai, kua manako te au tangata i te Pipiria ko te tumu ïa o te tuatua mou. I teia tuatau, e mirioni ua atu te aru ra i te apiianga Pipiria. Inara te karanga ra tetai pae, e e mea maani ua te Pipiria e kare i te puka puapinga. Eaa toou manako? Ka kiteaia ainei te tuatua mou i roto i te Pipiria?
TE TUMU KA IRINAKI EI KOE I TE PIPIRIA
Akapeea koe me akapapu e kua tau rai kia irinakiia te Pipiria? Akamanako ana i tetai akatutuanga: Kua akakite mai tetai oa i te tika kia koe no tetai tuatau roa, ka irinaki rai koe iaia. Mei tetai oa irinakiia, kua akakite mai ainei te Pipiria i te tuatua mou? Akamanako ana i teia au akaraanga.
E Tuatua Mou ta te Aronga Tata
Akakite te aronga tata i te tika, to ratou tarevake e te tu paruparu. Ei akaraanga, kua tata te peroveta ko Iona i tona tu akarongo kore. (Iona 1:1-3) Kua taopenga aia i roto i tana puka Pipiria i to te Atua akoanga iaia, inara kare aia i akakite mai ana e kua taui aia i tona tu. (Iona 4:1, 4, 10, 11) Akaari maira te tu tika o te aronga tei tata i te Pipiria i to ratou inangaro i te tuatua mou.
E Tuatua Mou Tau Tikai
E ako meitaki ainei ta te Pipiria no tatou? Ae. Akamanako ana i ta te Pipiria e karanga ra no te au pirianga meitaki ki te tangata: “E te au mea katoa ta kotou i anoano ia etai ke ra, na reira katoa kotou ia ratou.” (Mataio 7:12) “Ko te tuatua maru ra tei akaanga ke i te riri: kareka te tuatua akakoko ra, ko te riri ïa te tupu.” (Maseli 15:1) Ae, te tau meitaki nei rai te au tuatua mou Pipiria kia tatou mei te taime mai i tataia ai.
E Tuatua Mou te Tuatua Enua
Maata ta te aronga kimikimi i kite mai no te au tangata e te au ngai tukeke e te au tupuanga tika ta te Pipiria e akakite ra. E akamanako ana i teia akapapuanga. Akakite te Pipiria i to Nehemia tuatau, no Turia (e iti tangata Phenia) tei noo ana i Ierusalema “kua apai maira . . . i te ika, e te au apinga ke katoa.”—Nehemia 13:16.
E akapapuanga ainei tetai te turu ra i teia irava Pipiria? Ae. Kua kite mai te aronga kimikimi i te au apinga no Phenia i Iseraela, te akakite maira i te okooko anga i rotopu i teia nga enua taito. Pera katoa, i Ierusalema, kua keriia mai te au iviivi ika o te Tai Mediterranean. Irinaki te aronga kimikimi e kua apainaia mai te ika e te aronga okooko. I muri ake i te akara matatio anga i te au apinga i kiteaia mai, karanga tetai tangata kite e: “Kua tano rai tei akakiteia i roto ia Neh[emia] 13:16 e kua okooko to Turia i te au ika i Ierusalema.”
E Tuatua Mou i te Pae o te Kite Taieni
E puka akonoanga te Pipiria e te akakite i te tuatua enua. No runga ra i te kite taieni, te rotai ra te reira ki te Pipiria. Tetai akaraanga.
E 3,500 mataiti teianei, kua akakite te Pipiria no te enua, kua akautaia “ki runga i te kore.” (Iobu 26:7) Tuke maata teia ki te au tua maani ua e te pānu ra te enua ki runga i te vai me kore tei runga i te mokotua o tetai onu maatamaata. No tetai 1,100 mataiti te otianga te puka o Iobu i te tataia, te irinaki ra rai te tangata e te vaira te enua ki runga i tetai apinga. E toru anere mataiti akenei, i te 1687, kua nenei a Isaac Newton i tana kimikimi anga no runga i te gravity e kua akamārama mai e te vaira te enua ki runga i te kore. Akapapu mai teia kimikimi anga puapinga i ta te Pipiria i akakite takere no tetai 3,000 mataiti i mua atu!
E Tuatua Mou te Totou
E tika ainei te au totou Pipiria e manganui? Akamanako ana i teia akaraanga: Totou a Isaia e ka takoreia a Babulonia.
Te Totou: I te varu anere mataiti M.T.N., kua akakite te tata Pipiria ko Isaia no Babulonia—tei riro mai ei oire maata no tetai patireia ririnui—e ka takoreia te reira e ka kore rava e tangataia. (Isaia 13:17-20) Kua akakite mai a Isaia i te ingoa o te tangata ka rave i teia—ko Kuro. Kua akamārama mai a Isaia e ka “tamarō” a Kuro i te au vai. E kua totou aia e ka tuera ua nga pa o te oire.—Isaia 44:27–45:1.
Te Akatupuanga: E 200 mataiti i muri ake i te totou anga a Isaia, kua takore te ariki o Peresia ia Babulonia. Tona ingoa? Ko Kuro. No te mea kua paruru meitakiia a Babulonia, kua akataʼe a Kuro i te Kauvai Eupharati na roto i te oire. Kua ko tona vaeau i te au ara vai kia akataʼe i te vai ki te ngai mauu. Kua topa te vaito o te vai ki raro e kua aaere te au vaeau o Kuro na roto i te vai na te pae i te au patu oire. Ma te umere, kua tuera ua te nga ngutupa o te oire o Babulonia! Kua tomo atu te vaeau o Kuro ki roto ia Babulonia e kua takore i te reira.
Inara, e tai manako toe: Kua nooia ainei to Babulonia e te tangata? No tetai anere ua atu mataiti, kua noo ana te tangata i reira. Inara i teia tuatau, kua vai tanea ua te oire o Babulonia—i te pae ia Baghdad i Iraq—kua tano rai ta te totou. Ae, e puka irinakiia te Pipiria me uriuri i te ka tupu a te tuatau ki mua.