Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai
TIANUARE 6-12
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | GENESE 1-2
“Anga a Iehova i te au Mea Ora i te Enua Nei”
(Genese 1:3, 4) Kua tuatua iora te Atua, Ei mārama; kua mārama iora. 4 Akara akera te Atua i te mārama, e te meitaki ra: e kua akataka iora te Atua i te mārama e te poiri.
(Genese 1:6) Kua tuatua iora te Atua, Ei reva i rotopu i te vai, e na te reira e vee i te vai e te vai.
(Genese 1:9) Kua tuatua iora te Atua, Kia uipa te vai i raro ake i te rangi ki te ngai okotai, kia kitea te one marō; e koia tika atura.
(Genese 1:11) Kua tuatua iora te Atua, Kia akatupu mai te enua i te ngangaere, e te rakau rikiriki e ua, e te rakau mamaata e ua ra, tei roto ia ratou uaorai to ratou ua, i to ratou tu, ki runga i te enua nei; e koia tika atura.
it-1 527-528
Au Mea Angaia
I te Rā Tai, kua tuatua iora Iehova, “Ei mārama,” e kua putata maira te mārama na roto i te au tiao rangi ki te au ngai ravarai, inara kare te ngai tikai i tupu mai ei te mārama e kiteia atu mei te enua nei. I te akaraanga, i aere marie ua mai te reira mei ta te tangata uri reo ko J. W. Watts i akakite: “E kua mārama marie ua maira.” (Gene. 1:3, A Distinctive Translation of Genesis) Kua akataka iora te Atua i te mārama mei te poiri, e kua tapa aia i te mārama e Ao, e te poiri e Po. Te akaari maira te reira e te taka ra te enua takapini i te rā. Tera i reira, me mārama te tua itinga rā, ka poiri te tua opunga rā, e me mārama te tua opunga rā ka poiri te tua itinga rā.—Gene. 1:3, 4.
I te Rā Rua kua vee iora te Atua i te “reva i rotopu i te vai.” Kua apai iora aia te maataanga o taua vai ra mei runga i te enua ki roto i te reva, e kua vai rai te toenga o taua vai ra ki runga nei i te enua. Ko te mareva i rotopu i te vai i runga, e te vai i raro nei, kua tapa te Atua i te reira e Rangi, inara e tuke teia rangi mei te au rangi e vai ra te au etu, te marama, te au tarava etu e te vai atura.—Gene. 1:6-8; akara i te EXPANSE.
I te Rā Toru, kua uipa maira Iehova i te vai i raro ake i te rangi ki te ngai okotai na roto i tona mana angaanga temeio e kua kitea maira te one marō, e kua tapa iora aia i te reira e Enua. I teia ra rai, kua akatupu maira aia i te ngangaere, te au rakau rikiriki e ua ra e i te au rakau mamaata e ua ra. Kua rave te Atua i teia na te taangaanga anga i te au mea natura tana i anga tei anoanoia no te oraanga. Teia au tuanga e toru tei taikuia, ka rauka te reira i te akatupu mai i te au mea ravarai no te oraanga kia tau ki to ratou uaorai “tu.”—Gene. 1:9-13.
(Genese 1:14) Kua tuatua iora te Atua, Ei turama to roto i te reva i te rangi ra, ei akataka i te ao e te po; e ei akairo oki, e no te au tuatau, e no te au rā, e no te au mataiti.
(Genese 1:20) Kua tuatua iora te Atua, Kia maata te au mea ora totoro aere ua ki raro i te moana, e te au manu kia rere ki runga ake i te enua, ki roto i te reva i te rangi nei.
(Genese 1:24) Kua tuatua iora te Atua, Kia akatupu mai te enua i te au mea ora i to ratou tu, te au puaka, e te au mea totoro, e te au manu vaevae ā o to te enua i to ratou tu; e koia tika atura.
(Genese 1:27) Kua anga iora oki te Atua i te tangata i tona uaorai tu; i anga aia iaia i te tu o te Atua ra; i anga aia ia raua ko te tane e te vaine.
it-1 528 ¶5-8
Au Mea Angaia
E mea puapinga katoa kia kite e i roto ia Genese 1:16, ko te verepa Ebera ba·raʼʹ, te aiteanga e “anga,” kare ko te reira tei taangaangaia. Inara ko te verepa Ebera ʽa·sahʹ tei taangaangaia, ko tona aiteanga e “akataka.” I te mea kua kapitiia atu te rā, te marama e te au etu ki roto “i te rangi” tei taikuia i roto ia Genese 1:1, tera i reira kua anga takereia ratou i mua roa ake i te Rā Ā. I te rā ā, kua “akataka” iora te Atua i tetai ngai no teia au turama i roto i te mareva te ka riro ei puapinga no te enua. Me tuatuaia e, “kua tuku iora te Atua i te reira ki roto i te reva i te rangi ra, ei akamārama i te enua nei,” tera te aiteanga te kiteia atura te reira i te enua nei, mei te mea rai e tei roto ua i te reva. E “akairo oki” teia au turama “no te au tuatau, e no te au rā, e no te au mataiti,” te ka riro ei tauturu i te oraanga o te tangata i te enua nei.—Gene. 1:14.
E tuke rai te Rā Rima, no te mea ko te taime mua teia i angaia ai te au mea ora katoa kare i te tangata, ki runga i te enua. Kare te Atua i akakoro kia tupu ua mai te au mea ora ravarai mei roto i tetai mea ora okotai ua, mari ra e maata ua atu te au mea ora tana i anga na roto i tona mana. Kua tataia e: “Anga iora oki te Atua i te au ika mamaata ra, e te au mea ora katoa o te moana e totoro aere ua e manganui, i to ratou tu; e te au manu peau katoa i to ratou tu.” Mareka rava akera te Atua i tana i anga e kua akameitaki iora ia ratou na ko atura “kia maata oki” i te enua nei, no te mea i anga mai te Atua i te au mea ora ravarai kia rauka ia ratou i te anau mai “i to ratou [uaorai] tu.”—Gene. 1:20-23.
I te Rā Ono, kua “Anga iora oki te Atua i te au manu vaevae ā o te enua i to ratou tu, e te au puaka i to ratou tu, e te au mea totoro katoa ki raro i te one i to ratou tu” e e mea meitaki roa ïa mei ta te Atua au angaanga katoa i rave i muao ana.—Gene. 1:24, 25.
Tae ki te openga o te rā ono, kua anga iora a Iehova i tetai mea ora ou takiri tei ngateitei atu i te au manu, inara i raro iti ake i te au angera. Ko te tangata teia ta te Atua i anga i tona uaorai tu. Akakite poto ua mai a Genese 1:27 e “i anga aia ia raua ko te tane e te vaine,” inara te akaari maira a Genese 2:7-9 e kua anga te Atua ko Iehova i te tangata (tane) i te one-pueu o te enua nei, kua akapuangi aia i te aʼo ora ki roto i tona putangio e kua riro akera taua tangata ei tangata ora, nona oki te kainga parataito e te kai ta te Atua i akapapa takere ana. I anga mai a Iehova i te tangata (tane) mei roto i te one pueu e oti, kua anga mai Aia i te vaine mei roto i tetai ivi kaokao o Adamu. (Gene. 2:18-25) I na kua oti te vaine i te angaia, teianei kua riro maira raua e tangata i to raua uaorai “tu.”—Gene. 5:1, 2.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Genese 1:1) I muatangana ra, kua anga iora te Atua i te rangi e te enua.
Te Kite Taieni e to Tatou Oraanga
Te roa i te enua e te ao katoa
Kua tamanako te au taineti e, mei te 4 pirioni mataiti te roa i te enua e i akamata mai teia ao katoa mei tetai 13 ki te 14 pirioni mataiti i topa akenei. Kare te Pipiria i akanoo i tetai tuatau no te angaia mai anga teia ao katoa. Kare takiri e ngai e akapapu mai ra e e nga mea tauatini mataiti ua te roa i te enua. Te akakite ra te irava mua o te Pipiria e: “I muatangana ra, kua anga iora te Atua i te rangi e te enua.” (Genese 1:1) No te mea kare teia tuatua i akakite mai i te tuatau tikai i angaia ai te rangi e te enua, rauka ua i reira i te au taineti kia tamanako e mei teaa te roa o teia ao katoa, ta ratou i akatumu ki runga i te kite taieni.
(Genese 1:26) Kua tuatua iora te Atua, E anga tatou i te tangata i to tatou uaorai tu, kia aite ki to tatou uaorai tu: e kia mana ratou ki rungao i te au ika o te tai, e ki rungao i te au manu o te reva, e ki rungao i te au puaka, e ki rungao i te enua katoa nei, e ki rungao i te au mea totoro katoa ra, e totoro aere ua i te enua nei.
it-2 52
Iesu Mesia
Kare koia Tei Anga. Noatu kua piri te Tamaiti ki te anga mai anga i te au mea ravarai, kare ra koia Tei Anga, mei tona Metua rai. No Iehova te mana tei na roto mai tona vaerua tapu. (Gene. 1:2; Sala. 33:6) E i te mea ko Iehova te Tumu o te ora, pouroa te au mea angaia tei akaraia e tei kore i akaraia, nona anake to ratou ora. (Sala. 36:9) Kua taangaanga ra a Iehova i te Tamaiti kia rave i tana angaanga no te anga mai i te au mea ravarai. Kua akakite a Iesu e na te Atua te au mea ravarai i anga e ko tera katoa rai ta te Tuatua a te Atua i akakite.—Mata. 19:4-6; akara i te AU MEA ANGAIA.
Tatau Pipiria
(Genese 1:1-19) I muatangana ra, kua anga iora te Atua i te rangi e te enua. 2 Te vai utonga kore ua te enua, kare e marikonga; e te poiri oki ki rungao i te moana. Kua akakoukou iora te vaerua o te Atua ki rungao i te kiriātai. 3 Kua tuatua iora te Atua, Ei mārama; kua mārama iora. 4 Akara akera te Atua i te mārama, e te meitaki ra: e kua akataka iora te Atua i te mārama e te poiri. 5 E tapa iora te Atua i te mārama, E ao; e tapa iora aia i te poiri, E po. E aiai iora, e ao akera, ko te rā tai ïa. 6 Kua tuatua iora te Atua, Ei reva i rotopu i te vai, e na te reira e vee i te vai e te vai. 7 Kua anga iora oki te Atua i taua reva ra, vee atura i te vai i raro ake i taua reva ra, e te vai i rungao i taua reva ra; e koia tika atura. 8 E tapa iora te Atua i taua reva ra, E rangi. E aiai iora, e ao akera, ko te rā rua ïa. 9 Kua tuatua iora te Atua, Kia uipa te vai i raro ake i te rangi ki te ngai okotai, kia kitea te one marō; e koia tika atura. 10 Tapa iora te Atua i te one marō ra, E enua; e taua vai i uipa ra tapa iora aia, E tai: akara akera te Atu i te reira, e te meitaki ra. 11 Kua tuatua iora te Atua, Kia akatupu mai te enua i te ngangaere, e te rakau rikiriki e ua, e te rakau mamaata e ua ra, tei roto ia ratou uaorai to ratou ua, i to ratou tu, ki runga i te enua nei; e koia tika atura. 12 Kua akatupu akera oki te enua i te ngangaere, e te rakau rikiriki e ua, i to ratou tu, e te rakau mamaata e ua, tei roto ia ratou uaorai to ratou ua, i to ratou tu: akara akera te Atua i te reira, e te meitaki ra. 13 E aiai iora, e ao akera, ko te rā toru ïa. 14 Kua tuatua iora te Atua, Ei turama to roto i te reva i te rangi ra, ei akataka i te ao e te po; e ei akairo oki, e no te au tuatau, e no te au rā, e no te au mataiti: 15 E ei turama to roto i te reva i te rangi ra, ei akamārama i te enua nei; e koia tika atura. 16 Kua anga iora te Atua i nga turama mamaata e rua ra; ko te turama maata ra, ei tutara i te ao, e te turama iti, ei tutara i te po; e te au etu katoa. 17 E kua tuku iora te Atua i te reira ki roto i te reva i te rangi ra, ei akamārama i te enua nei; 18 Ei tutara i te po e te ao, e ei akataka i te mārama e te poiri: akara akera te Atua i te reira, e te meitaki ra. 19 E aiai iora, e ao akera, ko te rā a ïa.
TIANUARE 13-19
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | GENESE 3-5
“Te au Kino Tei Tupu Mai Mei te Pikikaa Mua”
(Genese 3:1-5) E pakari maata to te ovi i to te au manu katoa o te enua, i ta te Atua ra ta Iehova i anga ra; e kua tuatua maira aia ki te vaine, Koia ïa, kua tuatua mai te Atua e, Auraka korua e kai i to te au rakau katoa o te kainga nei? 2 E kua karanga atura te vaine ki taua ovi ra, E kai maua i to te au rakau o te kainga nei; 3 Mari ra o to taua rakau i rotopu i te kainga nei, kua tuatua mai ïa te Atua e, Auraka korua e kai i to reira, auraka oki korua e arapaki atu, ka mate aea korua. 4 Kua tuatua maira taua ovi ra ki te vaine, Kare rava korua e mate: 5 Kua kite oki te Atua e, i te rā e kai ei korua i to reira, ka puera ïa to korua mata, e ka riro korua mei te Atua ra te tu, i te kite i te meitaki e te kino.
Ka Akatupuia to Iehova Akakoroanga!
Kua taangaanga a Satani te Tiaporo i tetai ovi ei akavare ia Eva kia akarongo kore i tona Metua, ko Iehova. (E tatau ia Genese 3:1-5; Apokalupo 12:9) Kua tauetono a Satani e kare te tamariki a te Atua i te enua nei i akatikaia kia kai “i to te au rakau katoa o te kainga nei.” Mei te mea rai e te karanga ra aia: ‘Kare koe e akatikaia kia rave i taau e inangaro ra?’ Aru mai, akakite aia ki te vaine e: “Kare rava korua e mate.” E pikikaa te reira. E oti kua akanauru aia ia Eva kia manako e kare aia i anoanoia kia akarongo ki te Atua. Karanga a Satani: “Kua kite oki te Atua e, i te rā e kai ei korua i to reira, ka puera ïa to korua mata.” Te karanga ra a Satani e kare a Iehova e inangaro ia raua kia kai i te ua rakau no te mea ka oronga mai te reira i te kite takake kia raua. Taopenga mai, kua papau aia i teia taputou pikikaa: “Ka riro korua mei te Atua ra te tu, i te kite i te meitaki e te kino.”
(Genese 3:6) E kite akera te vaine e rakau meitaki ei kai, e te taurekareka no te mata, e te rakau anoano oki kia rauka te kite; kua rave iora aia i te kai no rungao ra, kai iora, apai atura oki ki tana tane, e kua kai katoa iora oki aia.
Ka Rauka ia Tatou i te Apii Mei Nga Tokorua Mua
Ka rauka ainei e kia kopaeia to Eva tu ara ua? Penei kare! Ka tuku ana ia koe ki roto i tona turanga. Kua takaviri pu tikai te tuatua a te ovi i ta te Atua raua ko Adamu i akakite. Eaa toou manako me akaapa tika kore tetai tangata ke i tetai taau i inangaro e te irinaki ra? Ka tau a Eva e kia ariu tuke atu, te akaarianga i te tu akaviivii e te riri, te patoi anga i te akarongo atu. I te openga ra, koai te ovi te ka maro atu i ta te Atua tuatua tika e te tuatua a tana tane? Ei akangateitei i te kaveinga o te upoko, ka tika a Eva kia ui i mua ake ka rave ei i te iki anga. Ka tau katoa tatou kia pera me akakiteia mai kia tatou i tetai tuatua tuke ki te au ikuiku anga orongaia mai e te Atua. Inara, kua irinaki a Eva i te au tuatua a Tei Akavare ra, te anoano anga kia riro e koia rai tona akava no runga i te mea meitaki e te kino. Te maata atu i tana i manako i taua tuatua, ko te maata ia tei akamareka iaia. Mei teaa atura te tarevake iaia no te akamanako anga i te reira anoano tarevake, kare i akangaro i te reira me kore i uriuri i te reira ma tona upoko ngutuare!—1 Korinetia 11:3; Iakobo 1:14, 15.
Akarongo ua Atu a Adamu i te Reo o Tana Vaine
Kare i roaia kua akakeu atu a Eva ia Adamu kia kapiti atu kiaia i te ara anga. Akapeea tatou me akamarama atu no runga i tona tu paruparu kia ariki ua? (Genese 3:6, 17) Kua aro atu a Adamu i tetai putoto anga i te au tu tiratiratu. Ka ariki ainei aia i Tei Anga iaia, tei oronga i te au mea ravarai nana, kapiti mai i tona tokorua akaperepere ko Eva? Ka kimi ainei a Adamu i ta te Atua arataki anga no runga i tana ka rave i teianei? Me kore ka iki ainei te tangata kia kapiti atu ma tana vaine i te ara anga? Kua kite meitaki a Adamu no runga i tana e manakonako ra kia rauka i te kaianga i te ua araiia e mea akavareia. Kua akauruia te apotetoro ko Paulo kia tuatua: “Kare oki a Adamu tei vavare ana, ko te vaine ra tei vavare, ko tei araia na ïa.” (1 Timoteo 2:14) No reira kua iki akakoro a Adamu i te akaao ia Iehova. I te akaraanga e maata atu tona mataku anga e ka akatakakeia mei tana vaine i tona akarongo i roto i te ka rauka i te Atua kia rapakau i te turanga.
(Genese 3:15-19) Ka tuku oki au i te ke ia korua ko te vaine, e to uanga e tona uanga; nana e akaparuparu i to mimiti, e naau e akaparuparu i tona pooavae. 16 Kua tuatua maira aia ki te vaine, E akamaata au i toou mamae tamariki ra; e ka anau mai taau tamariki ma te mamae; e ka kauraro koe ki taau tane, e ei runga ake aia ia koe. 17 Kua tuatua maira aia kia Adamu, No te mea kua akarongo koe i te reo o taau vaine na, e kua kai i to te rakau, i taku i karanga atu kia koe, i te na ko anga e, Auraka koe e kai i to reira: kia kino te enua ia koe; e kai koe i to te reira ma te aue, e ope roa ake toou puke rā i te ora anga na. 18 E ka tupuia ïa e te rakau taratara e te tataramoa; e ka kai koe i te rakau rikiriki o te enua nei; 19 E kai koe i taau kai ma te pata i te ou ki runga i to rae, e oki ua atu koe ki raro i te one; no reira mai oki koe: e one-pueu oki koe, e ka riro akaou rai koe ei one-pueu.
Te Manako Maira Tikai Ainei te Atua i te Vaine?
Kua taumaaia ainei e te Atua te vaine?
Kare. “Ko taua ovi taito ra ïa, ko tei karangaia i te diabolo” ta te Atua i “taumaa.” (Apokalupo 12:9; Genese 3:14) Te tuatua anga te Atua e “ei runga ake” a Adamu i tana vaine, kare te Atua e karanga ra e kua tika iaia kia akavi a Adamu i tana vaine. (Genese 3:16) Te akakite ua ra aia i te kino ta te ara ka akatupu ki runga i nga tokorua mua.
Au Manako Maata Mei te Puka o Genese—I
3:17—Na roto i teea mataara i taumaaia ai te enua, e eaa te roa? Te taumaa tei akakiteia no te enua te aiteanga ko te tatanu i te reira ka riro mai i teia nei ei mea ngata i te rave anga. Tei tupu mai no te taumaa angaia o te enua, ma to reira rakau taratara e te tataramoa, kua kitea ia te reira e te au uanga a Adamu e ko te metua tane o Noa, ko Lameka, tei tuatua e “te angaanga a to tatou nei rima, no te enua i taumaaia e Iehova ra.” (Genese 5:29) I muri mai i te Vaipuke, kua akameitaki a Iehova ia Noa e tana au tamariki tamaroa, na te akakite anga kia ratou i Tona anoano no ratou kia akaki i te enua. (Genese 9:1) Te enua ta te Atua i taumaa papu e kua akape ke aia i te reira.—Genese 13:10.
it-2 186
Mamae Anau
Te au tu ngatā e piri atura ki te anau tamariki. Kua akakite a Iehova ki te vaine mua kia Eva, i muri ake i tona ara anga e, eaa te ka tupu me anau tamariki aia. Naringa aia i akarongo, ka vai rai ta te Atua akameitakianga ki runga iaia e ka riro te anau tamariki ei rekarekaanga, no te mea “na Iehova te meitaki i apingaʼi te apinga,—kare oki e kapiti katoaia mai te kino i te reira.” (Mase. 10:22) Kareka i teianei, kua riro te tu apa o te kopapa ei akatupu i te mamae. Ko tera rai tei tupu. Kua akakite te Atua (te au mea ravarai ta te Atua i akatika kia tupu, e karangaia ana e nana rai i rave): “E akamaata au i toou mamae tamariki ra; e ka anau mai taau tamariki ma te mamae.”—Gene. 3:16.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Genese 4:23, 24) Kua karanga aturā Lameka ki nga vaine nana ra, E Ada e Zila, e akarongo mai i toku reo; e nga vaine a Lameka, e ariu mai i te taringa i taku tuatua: Kua ta rai oki au i te tangata ko au i paruparu na iaia, e tangata ou tei mate iaku ko au i akaparuparuia mai: 24 Kia taki itu i te tutaki ia Kaina ra, ka riro i te tataki itu ngauru e kia itu ara ia Lameka.
it-2 192 ¶5
Lameka
Te pee ta Lameka i atu no tana nga vaine (Gene. 4:23, 24) te akatutu maira i te tu vaerua ta ua o te tangata i taua tuatau ra. Te na ko ra te pee a Lameka: “E akarongo mai i toku reo; e nga vaine a Lameka, e ariu mai i te taringa i taku tuatua: Kua ta rai oki au i te tangata ko au i paruparu na iaia, e tangata ou tei mate iaku ko au i akaparuparuia mai: Kia taki itu i te tutaki ia Kaina ra, ka riro i te tataki itu ngauru e kia itu ara ia Lameka.” Te taka ua ra e te paruru ra a Lameka iaia uaorai, ma te pati akatenga e kare aia i akakoro kia tamate i te tangata mei ia Kaina rai. Karanga a Lameka e, te paruru ra aia iaia uaorai inara ko te tangata tei ta mai iaia tei mate. No reira ko tana pee, e pati akatenga te reira kia akaoraia aia mei tetai ua atu tangata e umuumu maira i tona oraanga ei tupaʼu i te tangata tana i tamate.
(Genese 4:26) E anau akera oki ta Seta, e tamaiti; e tapa iora aia i tona ingoa ko Enosa. I reira to te tangata tapa angaia i te ingoa no Iehova.
it-1 338 ¶2
Akakino Atua
I te tuatau o Enosa i mua ake i te vai Deluvi, kare e kore e i te “tapa angaia i te ingoa no Iehova,” kare te reira i raveia na roto i te tu tiratiratu e te tau, no te mea i mua roa ake i taua tuatau ra kua tuatua ana a Abela i te ingoa o te Atua. (Gene. 4:26; Ebe. 11:4) Mei te mea e te akariroia ra te kapiki anga i te ingoa o Iehova ei mea tau kore mei ta te aronga kite e karanga ra, e te akariroia ra te reira ei morimori i te tangata e te itoro, kua tau rai i reira e e peu akakino Atua teia.—Akara ia ENOSH, ENOS.
Tatau Pipiria
(Genese 4:17–5:8) Kite iorā Kaina i tana vaine; to iora aia, e anau atura ko Enoka: te akatu ra aia i te oire i reira, tapa iora aia i te ingoa o taua oire ra kia Enoka, ki te ingoa o tana tamaiti. 18 E anau akera ta Enoka ko Irada; e anau akera ta Irada ko Mehuiaela; e anau akera ta Mehuiaela ko Metusaela; e anau akera ta Metusaela ko Lameka. 19 E kua rave iorā Lameka i e toko rua vaine; ko Ada te ingoa o tetai, e ko Zila te ingoa o tetai. 20 E anau maira ta Ada ko Iabala: ko te momua ïa o te aronga i noo i te puakapa ra, ko tei tiaki i te puaka ra. 21 Ko Iubala te ingoa o tona teina: ko te momua ïa o te aronga katoa i akatangi i te kinura, e te koê ra. 22 E anau akera oki ta Zila ko Tubala-kaina, e taunga ïa i te au taoonga katoa i te auri, e te veo nei: e te tuaine o Tubala-kaina ra ko Naama ïa. 23 Kua karanga aturā Lameka ki nga vaine nana ra, E Ada e Zila, e akarongo mai i toku reo; e nga vaine a Lameka, e ariu mai i te taringa i taku tuatua: Kua ta rai oki au i te tangata ko au i paruparu na iaia, e tangata ou tei mate iaku ko au i akaparuparuia mai: 24 Kia taki itu i te tutaki ia Kaina ra, ka riro i te tataki itu ngauru e kia itu ara ia Lameka. 25 Kite akaou iorā Adamu i tana vaine; e kua anau atura aia, e tamaiti, tapa iora i tona ingoa ko Seta: kua tuatua akera oki aia, Kua akono te Atua i tetai uanga noku, ei tutaki ia Abela, no te mea kua taia aia e Kaina. 26 E anau akera oki ta Seta, e tamaiti; e tapa iora aia i tona ingoa ko Enosa. I reira to te tangata tapa angaia i te ingoa no Iehova.
5 Te tuatua i tataia ia Adamu. Ka anga ai te Atua i te tangata ra, i anga aia iaia ma to te Atua uaorai tu; 2 I anga aia ia raua ei tane e ei vaine; e kua akameitaki maira ia raua, tapa iora i to raua ingoa e Tangata, i te rā i angaiaʼi raua ra. 3 E okotai akera anere e toru ngauru to Adamu mataiti i te ora anga: anau akera tana e tamaiti mei iaia uaorai te tu; kua tau ki tona uaorai tu; e tapa iora i tona ingoa ko Seta: 4 E to Adamu ra au rā i muri ake i tana anau anga ia Seta ra, e varu ïa anere mataiti: e anau akera oki te tamariki tamaroa, e te tamariki tamaine; 5 E to Adamu ra au rā katoa i te ora anga, e iva ïa anere e toru ngauru te mataiti: e mate iora aia. 6 E okotai akera anere e rima ara to Seta mataiti i te ora anga, anau iora tana, ko Enosa: 7 E noo iorā Seta i muri ake i tana anau anga ia Enosa ra, e varu akera anere e itu ara te mataiti; e anau iora oki te tamariki tamaroa, e te tamariki tamaine: 8 E to Seta au rā katoa, e iva ïa anere, okotai ngauru, e rua ara te mataiti: e mate iora aia.
TIANUARE 20-26
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | GENESE 6-8
“Ko Tana ïa i Rave Marie”
(Genese 6:9) Teia te tuatua ia Noa ra. E tangata tuatua-tika a Noa, e te apa kore i tona uki; e kua aaere a Noa raua ko te Atua.
(Genese 6:13) E kua tuatua maira te Atua ia Noa, Kua vaitata roa te openga o te tangata katoatoa ra iaku; kua ki oki te enua i te takinga-kino ia ratou; e i na, ka akapou au ia ratou e te enua katoa nei.
E Aru i te Akarongo e te tu Akono o Noa, Daniela, e Iobu
Eaa tetai o to Noa au manamanata? I te tuatau o to Noa tupuna tane ko Enoka, kua rave takere te tangata i te kino. Kua tuatua ratou i “te au tuatua māro” no runga ia Iehova. (Iuda 14, 15) I reira kua kino takiri mai te ao katoa ma te tā ua. Te tae anga ki to Noa tuatau, “kua ki te enua i te takinga-kino.” Kua aere mai te au angera kikino ki te enua nei, kua rave i te au kopapa tangata, e kua akaipoipo i te vaine. E tamariki kino ta ratou ma te tā ua. (Genese 6:2-4, 11, 12) Inara te kite ra te katoatoa e tuke rai a Noa. Karanga te Pipiria e “karekā Noa, i kite aroaia mai aia e Iehova.” Kare aia i aite ki te tangata takapini iaia, kua rave aia i tei tau. “E kua aaere a Noa raua ko te Atua.”—Gene. 6:8, 9.
(Genese 6:14-16) Ka tarai koe i tetai araka noou, ei gophera to rakau; e e anga koe i te pia i roto i taua araka ra, e ka amo i roto, e i vao ake, ki te tapou. 15 Teia tona tu kia tarai koe: Ko te roa o taua araka nei, e toru ïa anere i te kubiti; e te pararauare ra, e rima ïa ngauru i te kubiti; e te teitei ra, e toru ïa ngauru i te kubiti. 16 Ei māramārama oki to taua araka nei taau e anga, kia okotai kubiti te teitei ki runga i te akaoti anga ra; ka tuku oki koe i te pa i te pae o te araka; ei taua to raro roa, e te rua oki o te taua, e te toru oki o te taua, taau ïa e anga.
‘Kua Aaere Raua ko te Atua’
E roa te tuatau no te rave anga i teia angaanga, penei e 40 ki te 50 mataiti. Ka anoanoia te au rakau kia pariia, tariia, tipupuia, akamaniaia e kia kapitipitiia. Kua maaniia e toru taua o te araka, te au pia e te ngutupa i te matamata o te araka. E au māramārama tetai tei maaniia i runga roa takapini i te araka, e tetai tauu are kia kore te vai e noo ki runga.—Genese 6:14-16.
(Genese 6:22) Kua pera oki a Noa; i te au mea katoa ta te Atua i akaue mai iaia ra, ko tana ïa i rave marie.
Oro Tamou Marie i te Oroanga
Eaa tei tauturu i teia au tavini o Iehova kia tamou marie e kia autu i te oroanga? Akara ana i ta Paulo i tata no runga ia Noa. (E tatau ia Ebera 11:7.) ‘Kare rava a Noa i kite ana i te vai diluvi i te enua nei, i te tamate takiri roa anga i te au mea ora ra.’ (Gene. 6:17) Kare rava te reira i tupu ana i mua ana. Noatu rai, kua irinaki a Noa e ka tupu te reira. No teaa ra? No tona irinaki e ka rave a Iehova i tana i tuatua mai. Kare a Noa i manako ana e ka ngata iaia i te rave i ta Iehova i pati mai. Mari ra, “ko tana ïa i rave marie.” (Gene. 6:22) Te akamanako anga i te au mea ravarai ta Noa i rave—maani anga i te araka, akaputuputu mai anga i te au manu, akaki anga i te araka ki te kai na te tangata e te au manu, tutu aere anga i tetai karere akamatakiteanga, e te akamaroiroi anga i tona pamiri i te pae vaerua—kare i te angaanga mama ua i te “rave marie.” Inara, no to Noa akarongo e te tamou marie, kua rauka mai iaia e tona pamiri te ora e te au akameitakianga.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Genese 7:2) To te au puaka viivii kore katoa ra, kia tataki itu ïa taau e rave ra, ko te toa ma tana ua; e to te au puaka viivii ra, e tataki rua ïa, ko te toa ma tana ua:
Au Manako Maata mei te Puka o Genese—I
7:2—Eaa tei raveia ei tumu no te tukuanga i tetai akatakaanga i rotopu i teia au manu viivii e te viivii kore? Te tumu no te akatakaanga te papu ua ra e kua tano te reira au atinga i roto i te akamorianga e auraka ra kia kaingaia. Kare te kiko o te manu i tetai tuanga no ta te tangata kai i mua ake i te Vaipuke. Te akataka anga o te “ma” e te “ma kore” no te kai i kitea uaia mai i roto i te Ture a Mose, e kua ope ratou i te takore ia anga te reira. (Angaanga 10:9-16; Ephesia 2:15) Tera ra, kua kite a Noa e eaa te mea tau no te atinga i roto i te akamorianga a Iehova. I tona akaruke anga i te araka, e “kua akatu iorā [aia] i tetai atarau na Iehova; e kua rave iora i te au puaka viivii kore katoa ra e te au manu viivii kore katoa ra, e kua apai atura i te au atinga karakaratio ki runga i taua atarau ra.”—Genese 8:20.
(Genese 7:11) I te ono o te anere anga o to Noa mataiti i te ora anga, i te rua o te marama, e te ngauru ma itu o te po i taua marama ra, tei taua po tikai ra, ko te ngaangaa anga ïa o te au tumu katoa o te moana maata ra, e kiritiia akera te au ngutupa o te rangi ra:
Au Manako Maata Mei te Puka o Genese—I
7:11—Noea mai te vai tei akatupu i te Vaipuke i te ao katoa nei? I roto i te rua o te tuatau angaia anga, me kare te “ra,” i maaniia ai te “reva,” te vai ra te au vai i “raro ake i taua reva ra” e te vai “i rungao i taua reva ra.” (Genese 1:6, 7) Te vai i “raro ake” tei runga ke ana i te enua nei. Te au vai i “rungao” e kou mauu maata tei akamouia kia teitei i runga ake i te enua, tei riro mai ei “moana maata ra.” Kua pururu mai teia au vai ki rungao i te enua i te tuatau o Noa.
Tatau Pipiria
(Genese 6:1-16) E manganui rava akera te tangata ki runga i te enua nei, e ta ratou au tamaine i te anau anga; 2 Kua akara akera te tamariki a te Atua ra i te au tamaine a te tangata nei, e te purotu ra; kua rave iora ratou i ta ratou i anoano ra, ei vaine. 3 E kua tuatua mairā Iehova, Kare rava toku vaerua e tauta uaorai ki te tangata nei, e kopapa oki aia. E teianei, ko tona au rā e toe nei, okotai ïa anere, e rua ngauru te mataiti. 4 E aronga toa uritumu tei te enua nei i taua tuatau ra; e muri akera, kia rave te tamariki a te Atua i te au tamaine a te tangata ra, anau akera ta ratou tamariki, e riro atura ratou ei aronga toa, e aronga rongonui ïa i taito ra. 5 E kite akerā Iehova, e kino maata to te tangata i te enua nei, e kua kino anake te au manako katoa, e te akakoroanga katoa o to ratou ngakau i te au rā katoa ra. 6 Kua tataraara iorā Iehova, koia i anga i te tangata ki runga i te enua nei, e ongoongo rava akera tona ngakau. 7 Kua tuatua akerā Iehova, E akapou au i te tangata i angaia e au i runga i te enua nei; ko te tangata, e te au puaka katoa, e te au mea totoro ra, e te au manu o te reva; kua tataraara oki au, ko au i anga ia ratou. 8 Karekā Noa, i kite aroaia mai aia e Iehova ra. 9 Teia te tuatua ia Noa ra. E tangata tuatua-tika a Noa, e te apa kore i tona uki; e kua aaere a Noa raua ko te Atua. 10 Toko Toru a Noa tamariki tamaroa i anau, ko Sema, ko Hama, e ko Iapheta. 11 Kua kino roa ra te enua i mua i te aroaro o te Atua; e kua ki te enua i te takinga-kino. 12 E kua akara iora te Atua i te enua nei, e i na, kua kino roa; kua kino roa te aerenga o te tangata ravarai i te enua nei. 13 E kua tuatua maira te Atua ia Noa, Kua vaitata roa te openga o te tangata katoatoa ra iaku; kua ki oki te enua i te takinga-kino ia ratou; e i na, ka akapou au ia ratou e te enua katoa nei. 14 Ka tarai koe i tetai araka noou, ei gophera to rakau; e e anga koe i te pia i roto i taua araka ra, e ka amo i roto, e i vao ake, ki te tapou. 15 Teia tona tu kia tarai koe: Ko te roa o taua araka nei, e toru ïa anere i te kubiti; e te pararauare ra, e rima ïa ngauru i te kubiti; e te teitei ra, e toru ïa ngauru i te kubiti. 16 Ei māramārama oki to taua araka nei taau e anga, kia okotai kubiti te teitei ki runga i te akaoti anga ra; ka tuku oki koe i te pa i te pae o te araka; ei taua to raro roa, e te rua oki o te taua, e te toru oki o te taua, taau ïa e anga.
TIANUARE 27–PEPERUARE 2
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | GENESE 9-11
“Okotai ua Oki o to te ao Katoa Nei Reo”
(Genese 11:1-4) Okotai ua oki o to te ao katoa nei reo, okotai oki tuatua. 2 E te aere ua tetai papaki o ratou, mei te itinga o te rā mai, e kite atura ratou i tetai ngai mania ka ua i te enua ra ko Sinara; e noo iora ratou ki reira. 3 E kua tuatua iora ratou ki tetai ki tetai, Taki aere tatou, e anga i te karakaraea, ka taʼu ei ki te ai. Ko ta ratou ïa toka ko te karakaraea, e te hemera ei ngaika na ratou. 4 E kua na ko iora ratou, Taki aere tatou, ka patu i tetai oire no tatou, e tetai punanga, kia tae ua atu te take ki runga i te rangi ra, kia kitea to tatou ingoa; ko te pueurikiriki ke ua atu aea tatou e pini ua ake te enua katoa nei.
it-1 239
Babulonia Maata
Te au tu o Babulonia i Taito. Akamata te patu i te oire o Babulonia i te ngai mania ka ua o te enua ko Sinara, i te taime e patuia ra te Punanga o Babela. (Gene. 11:2-9) Te akakoroanga maata o te aronga patu i te punanga e te oire, kare no te akangateitei i te ingoa o te Atua, mari ra “kia kitea to [ratou] ingoa.” Te au punanga ziggurat tei ukeia mai i roto i te au ngai taito o Babulonia i rūrūia ki raro, e i tetai au ngai ke atu i Mesopotamia, te akapapu maira te reira e e akariroia ana teia au punanga taito ei ngai no te au tu akamorianga tuke tuke. Te rūrū anga a Iehova i te iero ki raro, te akaari tika maira te reira e kua kopae takiri aia i teia ngai i kapua mai ei te akamorianga pikikaa. Kareka te ingoa Ebera i tapaia te oire, ko Babela, te aiteanga “Akatarevake,” te ingoa Sumeria (Ka-dingir-ra) e te ingoa Akada (Bab-ilu) to raua aiteanga ko te “Ngutupa o te Atua.” No reira te toenga o taua iti tangata ra i taui ei te ingoa o taua oire ra no tona ingoa kino, inara te akapiriia nei rai te ingoa ou o taua oire ra ki te akamorianga pikikaa.
it-2 202 ¶2
Reo
Te akakite ra te puka o Genese no runga i te taokotai anga o tetai pāpāki o te iti tangata i muri ake i te vai Diluvi, te rave i tetai angaanga tei patoi i to te Atua anoano tana i akakite kia Noa e tana tamariki. (Gene. 9:1) Kare ratou i akatotoa aere ia ratou kia ‘akaki i te enua nei,’ mari ra kua akamou ua ratou i te iti tangata ki te ngai okotai, e kua akanoo ua i to ratou ngai noo anga ki runga i te ngai mania ka ua o Sinara i Mesopotamia. Kua riro katoa mai teia ngai ei ngai no te akamorianga e no tetai punanga akamorianga.—Gene. 11:2-4.
(Genese 11:6-8) E kua tuatua iorā Iehova, I na, okotai ua ïa aronga nei, e okotai rai oki reo to ratou katoa ra; e te rave nei oki ratou i taua mea nei; e kare rava oki ratou e kore i te rave i tei akakoroia e ratou ra: 7 Taki aere tatou ki raro, e akatareva ke i to ratou reo i reira, kia kore tetai e kite i to tetai ra reo. 8 I reira to Iehova akapueurikiriki ke anga ia ratou, ki runga i te enua katoa e pini ua ake: e akapaki akera ratou i te patu i taua oire ra.
it-2 202 ¶3
Reo
Kua akataruri ke ia e te Atua Mana Katoatoa to ratou akakoroanga akatietie kia taokotai ia ratou, e kua rave aia i teia na roto i te akatarevake anga i to ratou reo. Puapinga kore atura to ratou akakoroanga kia rave taokotai i teia angaanga, e kua akapueurikirikiia ratou ki te au ngai ravarai o teianei ao. Ka riro katoa te akatarevake anga i to ratou reo ei arai e ei akapuapinga kore i to ratou aerenga taitoito i te Atua. Ka akaiti katoa te reira i te kite o te tangata kia taokotai i to ratou karape e te maroiroi, kia akatupu i ta ratou au ravenga nengonengo. Ka ngatā katoa kia taangaanga i te kite tei rauka i te au iti-tangata reo tuke tuke—kare no te Atua taua kite ra, no te tangata ua nei ra. (Akaaite ia Kohe. 7:29; Deu. 32:5.) Noatu kua akamavete te reira i te tangata nei, kareka ra kua riro te akatarevake anga i te reo ei mea puapinga ki te tangata i te arai i te au akakoroanga kino o te tangata. (Gene. 11:5-9; akaaite ia Isa. 8:9, 10.) Akamanako ua tatou i tetai au angaanga i raveia i to tatou nei tuatau tei tupu mai na roto i te kite e te au ravenga kino a te tangata, ka kite tatou i reira e kua kite ke ana te Atua i muatangana e eaa te ka tupu me kare e araiia te au angaanga e raveia ra i Babela.
(Genese 11:9) I tapaiaʼi oki tona ingoa ko Babela; no te mea, i reira to Iehova akatarevake anga i te reo o te tangata katoa; e kua akapueurikiriki ke a Iehova ia ratou, ki runga i te enua katoa e pini ua ake i reira.
it-2 472
Pa Enua
No te mea kua riro te reo ei vee i te tangata, kua akamata te au iti tangata reo ke ke i te akanoo i ta ratou uaorai peu tupuna, to ratou tu oraanga, au peu matauia pera to ratou aerenga manako e te akonoanga atua. (Levi. 18:3) Teianei kua takake mai ratou mei te Atua, e manganui ta ratou au itoro i maani ei atua no ratou.—Deu. 12:30; 2 Ari. 17:29, 33.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Genese 9:20-22) E riro a Noa ei tangata tatanu, e kua tanu iora aia i te kainga vine. 21 E kua inu oki aia i te wina, e kona iora; e vai taaka ua atura aia ki roto i tona puakapa. 22 Kite akera te metua o Kanaana ra, ko Hama, i tona metua i te vai taaka ua anga, e kua akakite akera ki nga tuakana nona i vao ra.
(Genese 9:24, 25) E ara akerā Noa i taua wina nana ra, e kite akera aia i ta te tamaiti openga i rave iaia ra. 25 Kua na ko akera aia, E taumaaiā Kanaana; e riro aia ei tavini akaaka roa no tona ai tuakana.
it-1 1023 ¶4
Hama
Kare e kore, ko Kanaana uaorai tei rave i tetai mea tei tupu e kare tona metua tane a Hama i ako iaia. Me kore ra i te tuatua anga na roto i te totou, kua kite a Noa e ka iri mai te tu kino o Hama tei kiteaia i roto i tana tamaiti ia Kanaana, ki runga i to Kanaana uanga. Kua akatupuia tetai tuanga o te totou i te akavi anga te uanga o Sema i te ngati Kanaana. Te aronga tei kore i tamateia (ei akaraanga, te ngati Gibeona [Iosu. 9]) kua akariroia ei au tuikaa. Te au anere mataiti i muri mai, kua akatupu katoaia taua totou ra i te akavi angaia te ngati Kanaana e te mana tutara o te ao ko Madai e Peresia, Ereni e Roma; ko ratou oki te uanga o Iapheta.
(Genese 10:9, 10) E riro atura aia ei tangata arumaki ririnui ki mua i te aroaro o Iehova: koia tei karangaia ra e, Mei ia Nimeroda arumaki ririnui ki mua i te aroaro o Iehova ra. 10 E te kapuaanga o tona ra basileia, ko Babela ïa, e ko Ereka, e ko Akada, e ko Kalane, i te enua ra ko Sinara.
it-2 503
Nimeroda
Te akamataanga o te basileia o Nimeroda, kapiti mai te reira ia Babela, Ereka, Akada, Kalane, i te enua ko Sinara. (Gene. 10:10) Kare e kore e koia tei akaaere i te patu anga ia Babela. Te rotai katoa ra teia ki te manako o te ngati Iuda o mua ana. Tata a Josephus e: “Kua akatuke rikiriki ua a [Nimeroda] i te au turanga tei matauia na roto i te tu takinokino, te irinaki anga e ko te ravenga ua e akatakake mai ei i te tangata mei te mataku i te Atua koia oki na te māro anga ia ratou kia irinaki ua rai ki runga i tona mana tutara. Karanga aia e ka tupaʼu aia i te Atua me akavi akaou Aia i te enua ki te vai; no te mea ka patu aia i tetai punanga teitei rava atu kare e taeria e te vai e ka akaoko aia i te mate o tona ui tupuna. Kua inangaro te tangata i te aru ia [Nimeroda], i te manako anga e e tuikaa tikai kia kauraro ki te Atua; i na kua akamata ratou i te patu i te punanga . . . e mea umere tikai te viviki i te patu anga i te reira kia teitei.”—Jewish Antiquities, I, 114, 115 (iv, 2, 3).
Tatau Pipiria
(Genese 10:6-32) E ko ta Hama tamariki tamaroa; ko Kusa ïa, e ko Mizeraima, e ko Phuta, e ko Kanaana. 7 E ko ta Kusa tamariki tamaroa; ko Seba ïa, e ko Havila, e ko Sabata, e ko Raama, e ko Sabateka: e ta Raama tamariki tamaroa; ko Seba ïa, e ko Dedana. 8 E anau akera ta Kusa ko Nimeroda: e riro atura aia ei tangata mana i te ao nei. 9 E riro atura aia ei tangata arumaki ririnui ki mua i te aroaro o Iehova: koia tei karangaia ra e, Mei ia Nimeroda arumaki ririnui ki mua i te aroaro o Iehova ra. 10 E te kapuaanga o tona ra basileia, ko Babela ïa, e ko Ereka, e ko Akada, e ko Kalane, i te enua ra ko Sinara. 11 Mei taua enua ra aere atura aia ki Asura, e akatu iora ia Nineve, e i te oire ra, ko Rehobota, e Kala, 12 E Resina i rotopu ia Nineve e Kala: e oire maata te reira ra. 13 To Mizeraima ra uanga ko te ngati Luda ïa, e te ngati Anumi, e te ngati Lehabi, e te ngati Naphetuhi, 14 E te ngati Patarosa, e te ngati Kaselui, nana te Philiseti, e te ngati Kaphatori. 15 E anau akera ta Kanaana, ko Sidona, ko tana ïa tama mua, e ko Heta, 16 E te ngati Iebusi, e te ngati Amori, e te ngati Giregasi, 17 E te ngati Hevi, e te ngati Araki, e te ngati Sini, 18 E te ngati Aravadi, e te ngati Zemari, e te ngati Hamati: e i muri akera, kua pueurikiriki ke atura te au kopu-tangata ngati Kanaana ra. 19 E to te ngati Kanaana ra kotinga, mei Sidona atu ïa, e tae roa atura ki Gerara e Gaza; e tae roa atura ki Sodoma, e Gomora, e Adama, e Zeboima, e tae ua maira ki Lasa. 20 Ko ta Hama teia puke tamariki, i to ratou au kopu-tangata, to ratou reo, to ratou au enua, e to ratou iti-tangata. 21 E e tamariki katoa ta Sema, ta te tuakana o Iapheta, e metua oki no te au tamariki katoa a Ebera ra, 22 Ko ta Sema puke tamariki tamaroa ra; ko Elama ïa, e ko Asura, e ko Arepakada, e ko Luda, e ko Arama. 23 E ta Arama tamariki tamaroa; ko Uza ïa, e ko Hula, e ko Getera, e o Masa. 24 E anau akera ta Arepakada, ko Sala; e anau akera ta Sala ko Ebera. 25 E anau akera ta Ebera puke tamariki tamaroa toko rua: ko Pelega te ingoa o tetai, no te mea tei tona tuatau te kokoti angaia te enua nei; e ko Iokatana te ingoa o tona tuakana. 26 E anau akera ta Iokatana ko Alemoda, e ko Selepha, e ko Hazamaveta, e ko Iera, 27 E ko Adorama, e ko Uzala, e ko Dikela, 28 E ko Obala, e ko Abimaela, e ko Seba, 29 E ko Ophira, e ko Havila, e ko Iobaba; na Iokatana anake ïa tamariki. 30 E to ratou nooanga ra mei Mesa atu ïa, e tae ua atura ki te maunga ra ko Separa, i te pae i te itinga o te rā ra. 31 Ko ta Sema teia puke tamariki, i to ratou au kopu-tangata, to ratou reo, to ratou au enua, e to ratou iti-tangata. 32 Ko nga kopu-tangata oki teia o nga tamariki a Noa ra, i to ratou anauanga, e i to ratou iti-tangata: ia ratou i motu ke ei te au iti-tangata i te enua nei, i muri ake i te diluvi.