“I na! Te Akariro Nei Au i te Au Mea Ravarai ei Mea Ou”
1-4. (a) Eaa te au tu o ta matou tutu i te kapi mua ka rekareka koe i te akono atu? (e) Eaa te manakonakoanga kaka i konei te orongaia ra kia koe? (nga) Eaa etai au irava Pipiria te turu ra i taua manakonakoanga?
KA AKARA ana i te au tangata rekareka i te kapi mua o teia poroutia. Ka inangaro ainei koe e ko koe tetai ia ratou? ‘Ae, tikai,’ i naau ei. Tei konei te au e te rotai anga tei anoanoia e te tangata ravarai. Te au iti tangata ravarai—te kerekere, te teatea, te rengarenga—te taokotai kapiti ra ei pamiri okotai. Mei teaa ra te rekareka anga! Mei teaa ra te taokotai anga! I te akaraanga kare teia au tangata e manamanata ana no runga i te nukiria me kare te tamataku anga a te pupu patoi. Kare te au pairere tamaki e te akakino ra i te au rangi au i runga ake i teia paka manea. Kare te aronga vaeau, kare te au tangika, e kare te au pupui. Kare katoa e anoanoia tetai akava no te akono i te tu akamako. Kare te tamaki e te ta ua. E kare e kore te au kainga nooanga, no te mea kua rauka i te katoatoa tona uaorai kainga.
2 Ka akara ana i te au tamariki! E mea rekareka i te akara atu ia ratou e kanga ra. Eaa te au animara kia kanga atura! Kare e anoanoia te au aua auri i roto i teia paka, no te mea kua au katoatoa te animara ma te tangata ravarai e ma tetai e tetai. Kua riro katoa te riona e te punua mamoe ei nga oa. Ka akara ana i te au manu kara manea tukeke i te reira e rere ra mei tetai ngai ki tetai, e ka akarongo atu i to ratou tangi anga reka i te kapiti anga ma te reo katakata o te au tamariki e akaki ra i te reva. Kare te aua? Kare, kua akarangatiraia te katoatoa e te tupu ra te rekareka kotinga koreia i teia ngai. Ka ongi ana i te kakara o te au tiare, ka akarongo ana i te tangitangi o te vai tae, ka kite ana i te maana o te ra. A, ka tamata ana i te ua rakau i roto i tera kete, ko te mea meitaki tikai oki tei akatupuia mai e te enua, tei meitaki roa atu, mei te katoa anga o te au mea ka kiteaia e te rekarekaia ra i roto i teia aua mei te paka rai te manea tikai.
3 ‘Aria ana,’ i na tetai mai ei, ‘teiea te au tangata ruaine? Kare ainei ratou e kapitiia mai i te rekareka anga i teia taiate tangata mataora?’ Te tika, tei reira rai te au tangata ruaine, inara te vai mapu ua ra ratou. I roto i teia paka kare tetai e mate mei te pakarikari anga. Ka tupu atu te aronga ou i teianei ei aronga mamaata e kare e ruaine atu. Noatu me e 20 me kare e 200 mataiti, ka rekareka tataki tai ua te au mirioni ua atu tangata e ora ra i roto i teia paka i te oraanga mapu maroiroi, kare e kinokino te oraanga kopapa. E au mirioni ua atu, i naau ei? Ae, e mirioni ua atu, no te mea te akatotoaia atu nei teia paka kia kapi te enua katoa. Ka vai te ora, te au, e te manea ki te openga tikai o to tatou enua, mei Fuji mai ki te Andes, mei Hong Kong mai ki te Metiterenia. Ka tauiia oki te enua katoatoa ei paka parataito. Ka riro ei Parataito akaouia i te ao katoa.
4 ‘E ngata tikai i te irinaki,’ i naau ei? Te mea mua, ka akamanako ana i te au tuatua tika ei akapapu anga. Ka rauka ia koe e toou pamiri kia ora atu i teia akatereanga manamanata o te au mea e ngaro ke atu nei e kia tomo atu ki roto i te Parataito tei akaariia mai i te kapi mua.a
Te Puka te Akamarama Maira i te Parataito
5. (a) Eaa te puka te akamarama maira i teia au mea? (e) Na roto i teea au tu i meitaki atu ei teia puka?
5 Pouroa teia au mea taurekareka, e te papu tikai ia ratou, te akamaramaia ra i roto i tetai puka, ko tetai puka meitaki roa tei tataia. Te tapaia ra e ko te Pipiria. E puka taito ia, tetai tuanga o te reira kua tataia no etai 3,500 mataiti i topa akenei. I taua taime rai, ko tetai puka tau meitaki ia no te oronga mai i te au ako anga tau e te meitaki no te oraanga i teia tuatau. Te akakeu ra to te reira au totou i te manakonakoanga oraora no te tuatau ki mua. Ko tetai mea oko meitakiia o te tuatua enua, e tere atu i te 2,000,000,000 kopi o te katoa anga o te Pipiria me kare tetai au tuanga maata tei tua aereia i roto i etai 2,200 reo.
6. Eaa te akatuke ra i te Pipiria mei tetai atu au tataanga tei akamanakoia e mea tapu?
6 Kare atu e puka tapu ke te aite ra to te reira tua anga i te ao katoa, e te maata anga o tetai atu kare i taito roa. Te Koran o Islam te meangiti maira i te 1,400 mataiti. Kua ora ana a Buddha raua ko Confucius vaitata i te 2,500 mataiti i topa, e mei te reira taime mai ta raua au tataanga. Kua akapapaia te au Tuatua Tapu Shinto i to te reira tu kare i tere atu i te 1,200 mataiti i topa. Te Puka Momoni e 160 ua mataiti. Kare e rauka i tetai o teia au puka tapu i te akapapa tikai i te tuatua enua o te tangata mei te 6,000 mataiti mai, mei tei rauka ra i te Pipiria. Kia marama i te akonoanga mua, ka anoanoia tatou i reira kia akara atu i te Pipiria. Ko te puka anake oki tei roto i reira te tuatua no te tangata ravarai.
7. Eaa ta te au tangata kite i tuatua no runga i te Pipiria?
7 Kua akapaapaaia te pakari e te manea o te tuatua i roto i te Pipiria e te au tangata kite mei te au pa enua ravarai e te au tu katoa oki. Kua karanga te taineti rongonui e e tangata kite i te ture o te gravity, ko Sir Isaac Newton, e: “Kare e au taineti meitaki atu i akapapuia mai i to te Pipiria ra.” Kua akakite katoa a Patrick Henry, te arataki orureau anga o Marike tei rongonui no teia au tuatua “E omai i te tika kiaku, me kare e omai i te mate kiaku,” e: “E puapinga maata atu te Pipiria i tetai atu au puka tei neneiia.” Kua akakite katoa te tangata pakari Hindu ko Mohandas K. Gandhi ki te kavana Peritane o Initia e: “Me kapiti toou enua e toku ki runga i te au apiianga tei akanooia e Karaiti i roto i teia Tuatua i te Maunga, ei reira taua e akatikatikai i te au manamanata, kare anake no to taua au enua pera katoa i to te ao katoa.” Te tuatua ra a Gandhi no runga ia Mataio pene 5 ki te 7 i roto i te Pipiria. E tatau i teia au pene noou uaorai kia kite me kare koe e rekareka i to te reira tuatua ririnui.
Te Pipiria—E Puka Orieni
8, 9. (a) Eaa ra i tarevake ei i te tapa i te Pipiria e e puka no te Opunga? (e) Akapeea te Pipiria i te tata angaia, e tere atu i teea tuatau? (nga) Eaa ra ka raukai e kia tapaia te Pipiria ei akapapaanga puka? (i) Eia tangata i taangaangaia kia tata i te Pipiria? (ke) Eaa te akakite anga ta etai o teia au tangata i tuatua no runga i te Tumu o te Pipiria?
8 Tei tuke ki te irinaki anga matauia, kare te Pipiria i te apinga na te tupu anga tere ki mua o te Opunga, kare katoa te reira e akapaapaa ana i taua tupu anga tere ki mua. Vaitata rai kua tataia te katoa o te Pipiria i roto i te au enua Orieni. Te au tangata tei tata i te reira e au tangata Orieni pouroa. E okotai tauatini mataiti i mua ake ia Buddha, i te 1513 M.T.N., kua akauruia a Mose, e noo ra i te Itinga Rotopu, e te Atua kia tata i te puka mua o te Pipiria, tei tapaia e ko Genese. Mei teia akamata anga, te akono ra te Pipiria e okotai tumu tuatua rotaianga e tae ua atu ki te puka openga ko Apokalupo. Kua oti te Pipiria i te 98 T.N., vaitata e 600 mataiti i muri ake ia Buddha. Kua kite ainei koe e e 66 puka tuke tuke i roto i te Pipiria? Ae, e akapapa anga puka te Pipiria uaorai!
9 No reira, e tere atu i tetai 1,600 mataiti mei to Mose taime mai e aere ua atu, kua piri atu etai 40 tangata i roto i te tataanga i te rekoti rotai anga o te Pipiria. Kua akapapu ratou e kua akauruia ta ratou au tataanga e tetai mana teitei atu i to te tangata ra. Kua tata te apotetoro ko Paulo: “Te au tuatua tapu katoa i tataia ra, e mea akauruia mai e te Atua, e e mea meitaki ei apiianga, ei akoanga, ei akakiteanga apa, e ei akakite mai i te tuatua-tika ra.”b (2 Timoteo 3:16) E kua akamarama te apotetoro ko Petero: “Te au totou ravarai i roto i te tuatua i tataia ra, kare ïa te mea kimiia e te tangata uaorai. Kare oki to te inangaro o te tangata i tae mai ei te totou i taito ra; ko te au tangata tapu ra o te Atua tei tuatua i ta te Vaerua Tapu i tuku mai ia ratou ra.”—2 Petero 1:20, 21; 2 Samuela 23:2; Luka 1:70.
10. (a) Akapeea te Pipiria i te tae anga mai kia tatou? (e) Akapeea tatou i papu ei e tei ia tatou te tataanga Pipiria akauru muaia?
10 Tei umere katoa, koia oki, ko te tu i tae mai ei te Pipiria ki teia tuatau. No tetai au tauatini mataiti, e tae mai ki te maani anga o te apinga nenei vaitata i te 500 mataiti i topa, kua tata rima uaia te au kopi o te Pipiria. Kare atu e puka ke o te au tuatau taito tei kopi meitakiia e kua kopi akaouia. Kua kopi akaou uaia te reira, inara ma te meitaki tikai. Kua rave te aronga kopi i te au tarevake meangiti ua, e te akaaite anga i teia kua akanoo i te tataanga mua tei akauruia e te Atua. Kua tuatua tetai tangata akaaere i te au tataanga Pipiria, ko Sir Frederic Kenyon, e: “Tetai ua atu tumu no te ekoko anga e kua tae mai te au Tuatua Tapu kia tatou mei tei tataia ra te reira kua akaateaia i teianei.” I teia tuatau, te vaira i teianei vaitata e 16,000 kopi tata uaia o te Pipiria me kare tetai au tuanga o te reira, etai te vai mai anga mei te rua anere mataiti i mua ake ia Karaiti. Pera katoa, kua raveia te au uri anga tika tikai mei te reo Epera, Arama, e te Ereni i te akamata anga kua tata mua ia te Pipiria mei te reira e vaitata rai i roto i tetai atu au reo i te enua.
11. Eaa te au kiteanga o teia tuatau te akatika ra ki te tataanga a te Pipiria?
11 Kua timata ana etai i te akakino i te Pipiria na te tuatua anga e kare te reira i tika. Inara, i te au mataiti i ou akenei kua ko atu te aronga kimikimi apinga taito i te au ngai akapueuia o te au oire taito i te au enua Pipiria e kua kitea mai te au tataanga e tetai atu kite anga i te akapapu tamou anga e ko te au tangata e te au ngai tei taikuia i roto i te au rekoti anga Pipiria taito kua vai ana. Kua ko atu ratou i te au kite anga maata te tou ra ki tetai tiruvi i te koropu, ta te Pipiria e akakite ra kua tupu e tere atu i te 4,000 mataiti i topa, i to Noa tuatau. No teia, kua akakite a Prince Mikasa, e tangata kimikimi apinga taito rongonui: “E Vaipuke ainei tetai? . . . Te tika e kua tupu ana tetai vaipuke kua akapapuia te reira.”c
Te Atua o te Pipiria
12. (a) Eaa ta etai aronga tatiaeae e tuatua ra no runga i te Atua? (e) Eaa te Pipiria i taiku ei i te Atua e ko te Metua? (nga) Eaa ta te Pipiria e akaari maira no te ingoa o te Atua?
12 Mei tetai au tangata rai i aviri i te Pipiria, kua aviri katoa tetai no runga i tetai Atua Mana Katoatoa. (2 Petero 3:3-7) Te karanga ra ratou, ‘Akapeea e raukai iaku i te irinaki i te Atua, i te mea kare au e kite atu ana iaia? E akapapu anga ainei tetai e te vaira Tei Anga, kare e kiteia, e teitei atu i te tangata? Kare ainei te Atua e te noo nei ki roto i te au mea katoa?’ Te tuatua ra tetai, ‘Kare e Atua me kare e Buddha.’ Inara, te akaari maira te Pipiria mei ia tatou katoatoa i rauka mai te ora na roto i tetai metua i te enua nei, pera katoa kua rauka mai i to tatou ui tupuna te ora anga mei tetai Metua i te rangi ra, me kare Tei Anga, tona ingoa ko Iehova.—Salamo 83:18; 100:3; Isaia 12:2; 26:4.
13. Na roto i teea au mataara e rua ta Iehova akaari anga mai iaia uaorai ki te tangata ravarai?
13 Kua akakite mai a Iehova iaia uaorai ki te tangata ravarai na roto i nga mataara kiteia e rua. Te mataara mua na roto i te Pipiria, te akakite maira i tana tuatua mou e tana au akakoroanga mutu kore. (Ioane 17:17; 1 Petero 1:24, 25) Tetai atu mataara koia oki na roto i tana au mea i anga. Na te akara anga i te au mea umere takapini ia ratou, e manganui te au tangata kua ariki mai e te vaira tetai Atua Tei Anga ko tona tu peretana mekameka te akaataia ra i roto i tana au angaanga.—Apokalupo 15:3, 4.
14. Eaa ta te Pipiria e akakite maira kia tatou no runga ia Iehova?
14 Ko te Atua ko Iehova te Tata o te Pipiria. Koia te Vaerua Maata, te vaira e tuatau ua atu. (Ioane 4:24; Salamo 90:1, 2) Tona ingoa ko “Iehova” te akakite maira i tona akakoroanga no tana au mea ora. Ko tona akakoroanga ia kia akatika i taua ingoa maata na te takoreanga i te aronga kino e te akaoraanga i te aronga tei inangaro iaia e raukai ia ratou te noo e tuatau ua atu i te enua parataito. (Exodo 6:2-8; Isaia 35:1, 2) I te mea e koia te Atua Mana Katoatoa, e mana tona no te rave i teia. E ko Tei Anga i te ao katoa e pini ua ake, e teitei atu aia i tetai ua atu au atua i te enua e te au itoro.—Isaia 42:5, 8; Salamo 115:1, 4-8.
15. Te au apiianga i te au mea angaia e te au tangata kite kua taki atu ki teea taopenga anga?
15 I te au anere mataiti i ou akenei, kua akanoo te au tangata taineti i tetai tuatau no te apiianga i te au angaanga o te au mea anga. Eaa ta ratou i taopenga mai? Tetai o te au painia i roto i te ngai angaanga uira, te tangata apii physics rongonui ko Lord Kelvin, kua tuatua e: “Te irinaki nei au e ko te maata atu i te apii meitakiia te taineti te mamao ia i ta te reira ka apai ke atu ia tatou mei tetai apinga kia akaaiteia ki te irinaki kore anga i te Atua.” Kua aaki te tangata taineti anauia i Europa ko Albert Einstein, noatu kua manakoia e e tangata irinaki kore i te Atua, e: “Kua rava ua noku kia . . . akaata no runga i te papaanga umere o te ao e pini ua ake, tei kite meangiti uaia e tatou, e kia tauta akaaka i te marama atu i tetai ngai meangiti roa o te kite ka kitea i roto i te au mea natura.” Kua tuatua te taineti Marike e tei tu i te re Nobel ko Arthur Holly Compton e: “Te akapapu maira te akapapa anga tau o te ao katoa e pini ua ake i te tuatua mou o te akakite anga tau tikai tei tuatuaia—‘I muatangana ra, te Atua.’” Te taiku ra aia i te tuatua akamataanga o te Pipiria.
16. Akapeea te ao katoa e pini ua ake i te akapaapaa anga i to te Atua pakari e te mana?
16 Penei ka akatietie te au tutara o te au enua maata no runga i to ratou tu kite e te au tupu anga taineti tei rauka na te autu anga i te aerenga ki vao i te mareva. Inara mei teaa tikai te meangiti ua i ta ratou au satellite i roto i te mareva me akaaiteia ki te marama e takapini ra i te enua, e tetai atu au paraneta te takapini ra i te ra! Mei teaa atura te meangiti i te au rauka anga a teia au tangata me akaaiteia ki te au mea angaia e Iehova te au pirioni ua atu o te au tarava i te rangi ra, i roto i te reira te vai tataki tai ra te au ra e pirioni ua atu mei to tatou rai, e tana akapupuanga e te akanoonoo anga ia ratou i te mareva no tetai tuatau ope kore ra! (Salamo 19:1, 2; Iobu 26:7, 14) No reira rai a Iehova i tuatuai i te au tangata e mei te kereteki rai, e te au enua maata e “kore ua.”—Isaia 40:13-18, 22.
17. Eaa ra i tau ei kia irinaki i Tei Anga ra?
17 E noo ana ainei koe ki roto i tetai are? Penei kare koe i patu ana i te are noou uaorai, kare katoa koe i kite e naai i rave. Inara, te tika e kare koe i kite i te tangata patu kare te reira e arai ia koe i te ariki anga i te tika anga e na tetai tangata kite i patu i te reira. Kia akamanako e kua patu te are iaia uaorai ka akaraanga neneva ia! I te mea te umuumu ra te ao katoa e pini ua ake, e te au mea i roto i te reira, i te kite mutu kore i to te reira patu angaia, kare ainei i te mea tau kia taopenga e te vaira Tei Anga Kite Roa? E tikai, ko te aronga neneva ua ka tuatua i roto i to ratou ngakau, “Kare e Atua.”—Salamo 14:1; Ebera 3:4.
18. Eaa te akaari maira e e peretana te Atua, e te tau ra kia akapaapaaia?
18 Te au mea kaka te koropini ra ia tatou—te au tiare, te au manu rere, te au animara, te mea umere i angaia tei tapaia e ko te tangata, te au temeio o te oraanga e te anaunga—te akapapu katoatoa maira e na Tei Kite Maata kitea koreia i maani ia ratou. (Roma 1:20) Te ngai e vaira te kite, te vaira te manako. Te ngai te vaira te manako, te vaira tetai peretana. Te kite teitei rava koia oki ko te Peretana Teitei, ko Tei Anga i te au mea ora katoatoa, te Tumu o te ora. (Salamo 36:9) Te tau ra Tei Anga e kia akapaapaaia e kia akangateiteia.—Salamo 104:24; Apokalupo 4:11.
19. (a) Eaa ra i kore ei e rauka i tetai pa enua i teia tuatau te umuumu i te autu anga orongaia mai e te Atua i roto i te tamaki anga? (e) Eaa ra i kore ei a te Atua tuanga i roto i te au tamaki a te pa enua?
19 Te vaira tetai au tangata kua akaruruia to ratou irinaki anga i te Atua e te au kite anga ngata o te Tamaki II o te Ao. I te reira taime kua kapiki te au enua tataki tai i to te reira “Atua,” me no te au akonoanga Katorika me kare Porotetani me kare no tetai o te au akonoanga Orieni. Ka rauka ainei i te tuatuaia e kua oronga te “Atua” i te autu anga ki etai o teia au pa enua e kua tuku i etai kia autu kore? Te akaari maira te Pipiria e kare etai o teia au pa enua i kapiki i te Atua mou. Kare te Atua ko Iehova, Tei Anga i te rangi e te enua, i apa no te oripu anga e te au tamaki i rotopu i te au pa enua. (1 Korinetia 14:33) E teitei ake tona au manako i to te aronga poritiki e te pa enua vaeau o teia enua. (Isaia 55:8, 9) Pera katoa, kare a te akonoanga mou e te akamori anga a Iehova tuanga i roto i te au tamaki a te pa enua. Tei runga atu a Iehova i te au atua o te pa enua. E tuke atu aia ei Atua au te inangaro ra i te au tane e te au vaine i te au pa enua katoatoa. Te karanga ra te Pipiria: “Kare te Atua e akono i te tu o te tangata: Ko te mataku ra iaia, e ko te rave i te tuatua-tika, i te pa enua ravarai, ko tei kiteia mai ïa e ia.” (Angaanga 10:34, 35) Te apii nei te au tangata inangaro i te tuatua tika i te au pa enua i te Pipiria e te takave nei i te akamori anga i te “Atua [mou] au,” ko Tei Anga i te tangata ravarai.—Roma 16:20; Angaanga 17:24-27.
20. Eaa te akaari maira ia Kerititome e kare i tau ei Kerititiano e te patoi ra i te Atua?
20 Te tou tika ra tetai au tangata ki te au tu patoi anga e te pikikaa i roto i te au akonoanga o Kerititome, te karanga ra e te aru ra i te Pipiria. Te tuatua katoa ra ratou, ‘Akapeea au i te irinaki anga i te Atua o te Pipiria, i te mea e ko te au enua tei ia ratou te Pipiria ko ratou tetai te akaputu ra i te au apinga tamaki nukiria?’ Te tika anga, koi vai ei e te tika ra te Pipiria, kua riro te au pa enua o Kerititome kare i aite ki te Akonoanga Kerititiano o te Pipiria mei te akaatea angaia te Pore i Runga mei te Pore i Raro. Te pikikaa ra ratou i te tuatua anga e te akono ra i te Akonoanga Kerititiano. Tei ia ratou te Pipiria, inara kare ratou e akarongo ana i ta te reira au apii anga. Te peretiteni Marike tei ota i te atomu pomu mua kia akatopaia ki runga ia Hiroshima kua aue e: “A, no Isaia me kore no St. Paul!”—kia arataki i te au tangata i roto i teia tumatetenga o te ao. Naringa e kua akatika aia ki ta Isaia o te Pipiria, kare rava aia e akatopa i te pomu atomu, no te mea kua akakite maata a Isaia i te ‘tupakianga i te au koke ei auri arote, e te au korare ra, e tipi tope ïa.’ Pera katoa kua akakite a Paulo o te Pipiria e: “Kare ra matou i tamaki mei ta te kopapa ra: Kare oki ta matou taoonga tamaki i ta te kopapa.” (Isaia 2:4; 2 Korinetia 10:3, 4) Inara, koi kore ei i aru i te ako anga pakari a te Pipiria kua o atu te au pa enua o Kerititome ki roto i te au oro anga apinga vaeau tamate ua. Ko tetai ua atu au tuatua ta ratou i akakite e e au Kerititiano akarongo i te Pipiria e mea pikikaa ia. Kia aro atu ratou i ta te Atua akavaanga no te pokaanga i te rave i tona anoano.—Mataio 7:18-23; Zephania 1:17, 18.
Ta Iehova Au Mea Anga e te Au Temeio
21. Eaa ra i tau ei kia kore e ekoko i ta te Atua au temeio?
21 Te anga ra a Iehova, e te rave ra i te au temeio. Kua umere ana ainei koe no runga i te riro anga mai te vai ei toto, te takake anga te Tai Muramura, te anau angaia a Iesu e tetai paretenia, e tetai atu au temeio tei rekotiia i roto i te Pipiria? I te mea kua kotingaia te kite o te tangata, penei paa kare rava aia e marama e akapeea etai o teia au temeio i te tupu anga mai, te aiteite katoa ra i tona marama kore anga i te temeio o te ra i te kake anga mai e te opu anga i te au ra tataki tai. Te anga mai anga i te tangata e temeio ia. Kare te au tangata i teia tuatau i kite ana i taua temeio, inara kua kite aia e kua tupu te reira, no te mea te ora nei aia i teia tuatau i te akapapu i te reira. E tika, ko te ora anga katoa e te ao katoa e pini ua ake ko tetai temeio mutu kore te reira. No reira ka ekoko ainei tatou i te tuatua anga te Tuatua a te Atua, te Pipiria, e kua rave aia i tetai au temeio no tetai tuatau tau, noatu rai kare e anoanoia te reira au temeio i teia tuatau?
22. E akataka mai i ta te Atua mea mua i anga mai.
22 Ko te au mea ta Iehova i anga e mea umere te reira e te vavaria! Inara, ko tana mea mua i anga ko te mea umere rava atu ia. Ko te anga mua anga o tetai Tamaiti vaerua, ko tana “Tama mua.” (Kolosa 1:15) Kua tapaia teia Tamaiti i te rangi ra e ko “te Logo.” Kua pou te au tuatau i muri ake i tona angaia mai anga, kua aere mai aia ki teia enua e kua tapaia e ko te “tangata ra ko Iesu Mesia.” (1 Timoteo 2:5) E oti kua tuatuaia no runga iaia: “I riro mai nei te Logo ei tangata, e kua puakapa mai ki o matou nei, (kua kite matou i tona kakā, te kakā e tau i te Tamaiti anau tai a te Metua ra) kua ki i te aroa ua e te tuatua-mou.”—Ioane 1:14.
23. (a) Akapeea me akamaramaia te pirianga i rotopu i te Atua e tana Tamaiti? (e) Na roto i tana Tamaiti, eaa ta Iehova i anga mai?
23 Penei ka akaaiteia te piri anga o Iehova raua ko tana Tamaiti ki tetai ona e manitia e tana tamaiti i roto i tetai toa angaanga, i reira te tauturu ra te tamaiti i tona metua i te maani i te au apinga akapapaia e tona metua. Na roto i tana Tamaiti anau tai e e oa angaanga, kua anga a Iehova i te au mea vaerua e manganui, te au tamariki a te Atua. I muri mai, kua rekareka teia i te kite anga i ta Iehova Tamaiti, tona Pu Akaaere, te akatupu mai anga i te au mea i te rangi ra e te enua ta tatou e noo nei. Te ekoko ra ainei koe e kua angaia teia au mea? E au tauatini mataiti i muri mai, kua ui a Iehova ki tetai tangata tiratiratu: “Iea koe iaku i akatumu i te enua nei? ka akakite mai na, peneiake te kite na koe. Ka imene katoatoaʼi te au etu popongi, e kua maeva ua te au tamariki a te Atua i te rekareka.”—Iobu 38:4, 7; Ioane 1:3.
24. (a) Eaa te au mea angaia o te enua a Iehova e memeitaki tikai, e na teea tu? (e) Eaa ra i kore ei e tau kia tuatuaia e kua tupu ua mai te tangata mei te au animara?
24 E tae akera te tuatau, kua anga iora Iehova i te au mea ora, te au apinga i runga nei i teia enua, te au rau rakau, te au tumu rakau, te au tiare, te ika, te au manu rere, e te au animara. (Genese 1:11-13, 20-25) E oti kua tuatua atura te Atua ki tona Pu Akaaere: “E anga tatou i te tangata i to tatou uaorai tu, kia aite ki to tatou uaorai tu . . . Kua anga iora oki te Atua i te tangata i tona uaorai tu; i anga aia iaia i te tu o te Atua ra; i anga aia ia raua ko te tane e te vaine.” (Genese 1:26, 27) I te anga ia anga mai i te tu e te aiteite o te Atua, ma te au tu maata o te Atua te aroa, te pakari, te tika, e te mana, e teitei atu te tangata mua i te au animara. Tei roto te tangata i tetai turanga tuke atu mei te au animara i te mea e ka rauka iaia i te akamarama, ka rauka iaia i te parani no te tuatau ki mua, e tei iaia te tuanga no te akamori i te Atua. Kare o te au animara tu kite kia akamarama, mari ra te ora ra ratou ki runga i te kite manu. Mei teaa atura te tau kore i te tuatua e kare Tei Anga mari ra kua tupu ua mai te mea ora kite karape te tangata mei te au animara akaaka kite kore ra!—Salamo 92:6, 7; 139:14.
25, 26. (a) Eaa te manakonakoanga meitaki tei orongaia ki te tangata? (e) Eaa ra i kore ei i te manamanata te akaki maata anga i te enua?
25 Kua tuku te Atua i te tangata ki roto i te “kainga i te pae i te itinga o te rā i Edene ra.” E kainga mataora te reira, mei te kainga rai i ta matou kapi mua, noatu rai e rua nga tangata i roto, ko Adamu raua ko tana vaine. Kare teia Parataito mua e vai ana, kua takoreia i roto i te Vaipuke i to Noa tuatau. Inara te kiteia ra to te reira ngai tikai i te Itinga Rotopu, no te mea te vaira tetai au kauvai tei tapaia i roto i te Pipiria e te tae ra na roto i te reira i teia tuatau. (Genese 2:7-14) Kua rauka i te tangata te tuatau maata no te taangaanga i teia kainga ei ngai akamataanga mei tei reira kia akatotoa e te tatanu i te enua katoa, te akariroanga i te reira ei parataito i te ao katoa.—Isaia 45:12, 18.
26 I te mea e nga peretana angaanga te Atua e tana Tamaiti, pera katoa rai kua oronga atu te Atua ki te tangata i tetai angaanga kia rave i te enua nei. (Ioane 5:17) Kia Adamu raua ko Eva, te tane mua e te vaine mua, kua tuatua atu aia: “Kia anau korua, e kia maata roa, e e akaki i te enua nei, e e akavi; e kia mana korua ki rungao i te au ika o te tai, e ki rungao i te au manu o te reva, e ki rungao i te au mea ora katoa e totoro aere ua ki rungao i te enua nei.” (Genese 1:28) Ko te aiteanga ainei o teia e kia uua ua te tangata, kia akaki i te enua, e kia uanga ua atu e ki roa te enua? Kare. Me akakite atu tetai tangata kia koe kia akaki i tetai kapu i te ti, kare koe e riringi ua atu i te reira kia maringi mai te ti e kia tae ki runga i te kaingakai. Ka akaki koe i te kapu e ka akamutu. Na roto i taua tu rai, ta Iehova akauenga i te tangata, kia “akaki i te enua,” te akakite ra i tana akakoroanga no te tangata kia akaki tau ua i te enua, e oti ka akamutu te anauanga o te tangata i te enua nei. Kare teia e riro ei manamanata i roto i tetai taiate tangata apa kore. I roto ua i teia tuatau o te au tangata apa ua ka riro te akamaata anga o te tangata ei manamanata.
Au Mea Kino—Eaa ra te Atua i Akatika Uai i te Reira?
27. Eaa te au uianga i teianei te umuumu maira i te pau anga?
27 Me ko ta te Atua akakoroanga e kia akanoo i tetai enua parataito, akapeea i reira i ki ei te enua i teia tuatau i te kino, te mamaeanga, e te taitaia? Me ko te Atua te Mana Katoatoa, eaa ra aia i akatika uai e kia roa teia au turanga? E manakonakoanga ainei tetai e ka ope pouroa to tatou au manamanata? Eaa ta te Pipiria e akakite maira?
28. Akapeea te meameaau anga i te tupu anga mai i te kainga i Parataito?
28 Te akaari maira te Pipiria e kua akamata mai to te au tangata manamanata i te meameaau anga tetai o te au tamariki vaerua a te Atua i to Iehova mana ngateitei, me kare mana tutara. (Roma 1:20; Salamo 103:22, NW Ref. Bi., ftn.) Kare e ekoko anga e ko teia angera tetai i roto i tei rekareka i te kite anga i te angaia mai anga te tangata. Inara kua aka mai te noinoi e te ngakau parau i roto i tona ngakau, e kua reka aia i te anoano e kia akamori ia aia e Adamu raua ko Eva kare ra i Tei Anga ia raua, ko Iehova. Te tuatua anga na roto i tetai ovi, mei tetai ventriloquist te tuatua anga na roto i tetai apinga ora kore, kua akakeu teia angera ia Eva kia akarongo kore i te Atua Mana Katoatoa. Kua aru atu tana tane ko Adamu iaia i te akarongo kore anga.—Genese 2:15-17; 3:1-6; Iakobo 1:14, 15.
29. (a) Eaa te au maro anga tei tupu mai kia akatakaia? (e) Akapeea te Atua i te akono anga i taua akaaoanga? (nga) Akapeea koe i te piri anga ki roto i te pau anga i ta Satani maroanga?
29 Kua kiteia mai taua angera meameaau ra e ko te “ovi taito ra.” (Apokalupo 12:9; 2 Korinetia 11:3) Kua tapa katoaia aia e ko Satani, te aiteanga “Patoi,” e te Tiaporo, te aiteanga “Pikikaa.” Kua maro aia i te tika anga e te tuatua tika o to Iehova tutaraanga i te enua, e kua akaao aia i te Atua e ka rauka iaia, ia Satani, i te akauri ke i te au tangata ravarai mei te akamori anga mou. Kua akatika te Atua ia Satani no etai 6,000 mataiti kia tauta i te akapapu i tana akaaoanga, e raukai kia akatikatikaia te maro anga no runga i to Iehova tu mana ngateitei e tuatau ua atu. Kua poka kino tikai te tutara anga takake a te tangata mei te Atua. Inara kua vai tiratiratu te au tane e te au vaine akarongo, ia ratou ko Iesu tetai akaraanga meitaki rava, ki te Atua i raro ake i te au timataanga kino roa atu, te akatika anga ia Iehova e te akapapuanga i te Tiaporo ei pikikaa. (Luka 4:1-13; Iobu 1:7-12; 2:1-6; 27:5) Ka riro rai koe e kia vai tiratiratu katoa. (Maseli 27:11) Inara kare ua to tatou enemi e ko Satani te akamamae ra ia tatou. Eaa atu etai enemi?
Te Enemi—Ko te Mate
30. Eaa ta te au Tuatua Tapu e akakite ra no runga i te utunga ka tupu ki te tangata no te akarongo kore?
30 Kua akakite te Atua i te utunga no te akarongo kore—te mate. I te akautunga anga i te vaine mua, kua tuatua atu a Iehova: “E akamaata au i toou mamae tamariki ra; e ka anau mai taau tamariki ma te mamae; e ka kauraro koe ki taau tane, e ei runga ake aia ia koe.” Ki te tane ko Adamu kua tuatua aia: “E kai koe i taau kai ma te pata i te ou ki runga i to rae, e oki ua atu koe ki raro i te one; no reira mai oki koe: e one-pueu oki koe, e ka riro akaou rai koe ei one-pueu.” (Genese 3:16-19) Kua tuaruia nga tokorua akarongo kore mei te Parataito mataora ki vao i tetai ngai ngangaere. E tae ki tetai tuatau i muri maira kua mate raua.—Genese 5:5.
31. Eaa te ara, e eaa to te reira tupu anga ki te tangata ravarai?
31 I muri ua mai i te topa anga raua mei te akairo o te tu apa kore i akamata ei a Adamu raua ko Eva i te anau tamariki. Pouroa te au tangata i teia tuatau e au uanga ia na raua tei anauia mai i roto i te ara, e no reira ka mate rai te katoatoa. Kua akamarama tetai tata Pipiria i te reira na roto i teia au tuatua: “No te tangata okotai ra i o mai ei te kino i te ao nei, e no te kino oki te mate; e kua taea katoaia oki te tangata ravarai e te mate, no te mea kua ara katoatoa.” Eaa oki teia “ara”? Ko te kore anga e taeria te akairo o te tu apa kore me kare te ki tikai. Kare te Atua ko Iehova e mareka ana me kare e akaora i tetai apinga apa ua. I te mea kua tu te tangata katoatoa i te ara e te tu apa ua mei te tangata mua ko Adamu, kua “mana” te mate ki rungao ia ratou. (Roma 5:12, 14) Ka mate te au tangata tei topa ra, mei te au animara ka mate rai.—Koheleta 3:19-21.
32. Akapeea te Pipiria i te akataka anga i te mate tei tu mai tatou?
32 Eaa oki teia “mate”? Ko te mate te tuke anga o te ora. Kua tuku atu te Atua ki mua i te tangata te manakonakoanga o tetai oraanga ope kore i te enua me akarongo aia. Inara, kare aia i akarongo ana, e te utunga ko te mate, kare e apinga e kite, kua kore te vai anga. Kare te Atua i tuatua ana no runga i te taui anga i to te tangata ora anga ki tetai ngai vaerua me kare te ai ka i “ade” me akarongo kore aia e ka mate atu. Kua akamatakite aia i te tangata: “Ka mate ïa koe.” Ko te Tiaporo ta tangata ra tei pikikaa i te na ko anga: “Kare rava korua e mate.” (Genese 2:17; 3:4; Ioane 8:44) Ko tei tuia mai e te au tangata ravarai mei ia Adamu koia oki ko te mate one pueu.—Koheleta 9:5, 10; Salamo 115:17; 146:4.
33. (a) Eaa te tuatau ki mua te tapapa ra te tangata ravarai e teia enua? (e) Eaa nga mea puapinga e toru ta Iehova e akatupu ra na roto i tana Tamaiti?
33 E tuatau ki mua ainei to te tangata tei mate ra? Te vaira tetai tuatau meitaki ki mua! Te akaari maira te Pipiria i ta te Atua akakoroanga o tetai enua parataito no te tangata ravarai, kapiti mai i te aronga e mate nei, kare rava ia e poka. I na Iehova ei: “Ko te au rangi toku terono, e te enua nei ko toku takainga vaevae.” “E akakakā au i toku takainga vaevae.” (Isaia 66:1; 60:13) No tona aroa tikai, kua tuku mai a Iehova i tana Tamaiti, te Logo, ki te enua, e raukai i te au tangata ravarai te ora na roto iaia. (Ioane 3:16; 1 Ioane 4:9) Te vaira e toru au mea puapinga ka tau tatou kia uriuri i teianei e ta Iehova e akatupu ra na roto i tana Tamaiti, koia oki, (1) te oronga mai anga i te akamatara anga mei te mana o te mate; (2) te akaora akaou anga mai i tei mate; e (3) te akanooanga i tetai kavamani apa kore tikai ki rungao i te tangata ravarai.
Matara mai Mei te Mate
34, 35. (a) Akapeea ua te tangata e akaoraiai mei te mate? (e) Eaa oki te oko?
34 Mei te au tuatau taito ra, kua akakite te au peroveta a te Atua i to ratou irinaki papu, kare i roto i te meta mate kore o te tangata, mari ra i roto i te manakonakoanga e ka ‘oko atu te Atua ia ratou’ mei te mate. (Hosea 13:14) Inara akapeea te tangata me akamataraia mai mei te au tapekaanga o te mate? Kua umuumu ta Iehova tu tika apa kore te ‘mate kia mate katoa, e mata ei mata katoa, e nio ei nio katoa.’ (Deuteronomi 19:21) No reira, i te mea kua akairi mai a Adamu i te matenga ki te tangata ravarai na te akarongo kore akakoroanga i te Atua e kua ngere atu i te oraanga tangata apa kore, kua anoanoia tetai tangata apa kore kia mono atu ia Adamu i te tutakianga i tona oraanga apa kore, kia oko atu i tei ngere ia e Adamu.
35 Te kaveinga tika no te tutaki atu i ‘tetai tu no tetai tu’ kua arikiia i te ao katoa e i roto i te tuatua enua. Te tuatua taiku matauia koia oki ko te “tutaki anga i te oko.” Eaa oki te oko? E “tutaki anga te oko no te tutaki mai i tetai tangata me kore tetai apinga mei tetai te mou ra i taua tangata me kore apinga tuikaaia. No reira kua tuatuaia no te au tangata mouauri i roto i te tamaki me kore te au tavini e kua okoia me akarangatiraia ratou te taui anga no tetai apinga oko maata. . . . Noatu e eaa te ka monoia me kore tauiia ei tutaki i tetai ko tona oko ia.”d Mei te taime mai i ara ei a Adamu, kua aite te au tangata ravarai mei te au mouauri i roto i te tamaki me kore te au tavini, kua tapekaia e te tu apa ua e te mate. Kia akarangatira ia ratou, kua anoanoia e kia orongaia tetai oko anga. Kia kopae i te taumaro anga i teianei e a muri atu no te tu tika o te tutaki anga oko, ka anoanoia e kia akaatingaia tetai oraanga tangata apa kore, koia oki, tei aiteite tau tikai ia Adamu.
36. Akapeea a Iehova i te oronga anga mai i tetai oraanga tangata apa kore ei oko?
36 Inara, ka kitea iea taua tu oraanga tangata apa kore? Pouroa te au tangata, ei uanga na Adamu apa ua, kua anauia ma te apa ua. “Kare rava e tika i te tangata kia akaora i tona taeake, e kare ana tutaki kia apai ki te Atua e rauka mai ei aia ra.” (Salamo 49:7) I te pau anga i tei umuumuia, kua oronga mai a Iehova, tei akakeuia e tona inangaro oonu i te tangata ravarai, i tana Tamaiti akaperepere “mua” kia riro mai ei atinga anoanoia. Kua tuku aia i te oraanga apa kore o teia Tamaiti vaerua, te Logo, ki te vairanga tamariki o tetai paretenia ngati Iuda, ko Maria. Kua nui atura taua vaine mapu e kare i roaia kua anau mai i tetai tamaroa, tei tapaia e ko “Iesu.” (Mataio 1:18-25) Ka rauka i Tei Anga mai i te ora i te rave i taua temeio umere tikai.
37. Akapeea a Iesu i te akaari anga i tona inangaro no te au tangata ravarai te anoano ra i te ora?
37 Kua tupu mai a Iesu ei tangata maata, kua oronga iaia uaorai kia Iehova, e kua papetitoia. I reira kua akaue atura te Atua iaia kia rave i Tona anoano. (Mataio 3:13, 16, 17) I te mea no te rangi mai to Iesu oraanga enua e e tangata apa kore aia, kua rauka iaia i te akaatinga i taua oraanga tangata apa kore, te taangaanga anga i te reira ei akamatara mai i te tangata ravarai mei te mate. (Roma 6:23; 5:18, 19) Mei tana i tuatua: “I aere mai nei ra au kia rauka to ratou ora, e kia maata ua atu te ora.” “Kia oronga te tangata i tona uaorai ora no tona au taunga, kare rava e tangata aroa maata atu i te reira.” (Ioane 10:10; 15:13) I te tamate anga a Satani ia Iesu ki runga i te rakau tamamae, kua tuku au ua a Iesu ki teia tamate anga kino, te kiteanga e ko te au tangata te akono ra i te akarongo ka rauka te ora na roto i teia oko orongaia mai.—Mataio 20:28; 1 Timoteo 2:5, 6.
Akaora Akaouia Mai
38. Akapeea te Tamaiti a te Atua i te akaora angaia mai, e eaa te akapapu maira i teia?
38 Noatu rai kua tamate tona au enemi iaia, kare te Tamaiti a te Atua i ngere ana i tona tika anga no tetai oraanga tangata apa kore, no te mea kua vai tiratiratu aia ki te Atua. Inara, kua mate i roto i te vaarua, akapeea a Iesu i te taangaanga anga i teia apinga puapinga, te tika anga o tetai oraanga tangata, no te tangata ravarai? I konei kua rave akaou a Iehova i tetai temeio, te mea mua o to te reira tu. I te ra toru ia Iesu i roto i te vaarua, kua akatu mai a Iehova iaia mei te mate ei vaerua ora, mate kore. (Roma 6:9; 1 Petero 3:18) Kia akanoo i te irinaki anga i roto i te tuakaouanga, i tetai au atianga tuke kua rave atu a Iesu i tetai kopapa tangata e kua mama atu ki tana au pipi, i tetai taime ki te 500 e tere atu. Kare a teia aronga tumu, e pera te apotetoro ko Paulo tei akamatapoia i muri mai e te mama anga o Iesu akakakaia, no te ekoko anga i tona akatuakaouanga.—1 Korinetia 15:3-8; Angaanga 9:1-9.
39. (a) Akapeea a Iesu i te taangaanga anga i te puapinga o tona atinga, e te mea mua kiaai ma? (e) Eaa atu tetai temeio maata ta Iesu i tuatua ra?
39 I muri ake i te 40 ra kua kake atu a Iesu tei akatuia mai ki mua i to te Atua aroaro i te rangi ra, i reira kia oronga atu i te puapinga o tona atinga tangata apa kore ei akamatara i te au tangata ravarai. “Kareka te Mesia, oti akera tana atinga okotai i te apai ei tarangaara, noo rava atura ïa i te rima katau o te Atua ra: E teianei te tatari ra e kia akariroia tona au enemi ei takainga vaevae nona.” (Ebera 10:12, 13) Te aronga mua tei akarangatiraia na roto i teia oko koia oki ko te “anana iti” o te au Kerititiano tiratiratu “ko to te Mesia ïa.” (Luka 12:32; 1 Korinetia 15:22, 23) Kua “okoia ïa aronga no roto i te tangata nei,” e no reira i roto i te tuakaouanga ka riro mai ratou ei au vaerua te ka kapiti kia Karaiti i te rangi ra. (Apokalupo 14:1-5) Inara, akapeea te katoa anga o te au tangata ravarai te takoto nei i roto i te mate i roto i to ratou vaarua? Iaia i te enua nei, kua tuatua a Iesu e kua oronga atu tona Metua i te mana kiaia kia akava e kia oronga i te ora. Kua tuatua mai aia: “Auraka e poitirere ua i te reira: te vaitata mai nei oki te ora, e akarongo ei te aronga katoa i roto i te rua i tona reo, e kua aere mai ki vao; . . . ei te tuakaouanga.” (Ioane 5:26-29) Ka akaora mai aia i teia aronga i te enua Parataito.
40, 41. (a) E akamarama mai e eaa tikai te aite anga o te “tuakaouanga.” (e) Eaa tatou ka irinaki ei i ta te Atua taputou o te tuakaouanga?
40 Ka akara ana i ta Iesu au tuatua, “Auraka e poitirere ua i te reira.” Noatu rai, akapeea tetai tei roa i te matenga i te akamatara angaia mai mei te mate e ka akaora akaouia? Kare ainei e kua oki tona kopapa ki te one pueu? Penei ko etai o te au mea o te kopapa ra penei kua kapiti atu ki roto i etai o te au mea ora, mei te au rau rakau e te au animara. Inara, kare te aite anga o te tuakaouanga e ko te akaputu akaou anga i taua au mea kemikara. Te aite anga ka anga akaou te Atua i taua tangata, ma tona tu tikai. Ka maani aia i tetai kopapa ou mei te au mea o te enua, i roto i taua kopapa ra ka tuku aia i taua au tu tikai, te au tu akatakake, te au manako akamaara, te tu oraanga aiteite ta taua tangata ra i akanoo ra e tae ua atu ki te tuatau i mate ei aia.
41 Penei kua kite ana koe i toou are akaperepereia e koe i te ka anga i te ai. Inara, ka rauka ngoie ua ia koe i te patu akaou i tetai are, no te mea te vai taka meitaki ra te tutu parani anga o taua are inangaroia i roto i toou manako. Papu rai, ka rauka i te Atua ko Tei Akamata i te manako te maani akaou i te au tangata tana i maara no te mea te inangaro ra aia ia ratou. (Isaia 64:8) No reira oki te Pipiria i taangaanga ei i te tuatua “rua.” Me tae ki to te Atua tuatau no te akaora akaou mai i tei mate ra, ka rave aia i taua temeio, mei tana i rave i tetai temeio i te anga mai anga i te tangata mua, i teia taime ua ka rave aia i teia e manganui te tuatau.—Genese 2:7; Angaanga 24:15.
42. Eaa ra ka raukai te ora mutu kore i te enua nei e te papu tikai?
42 Ka akaora akaou mai te Atua i te tangata, ma tetai manakonakoanga kia kore rava e mate akaou. Inara, akapeea e raukai te ora anga mutu kore i te enua nei? Ka rauka ua e te papu ra teia no te mea e anoano tu-Atua ia e te akakoroanga. (Ioane 6:37-40; Mataio 6:10) Te tumu ua i mate ei te tangata i runga nei i te enua i teia tuatau koia oki kua tuia aia i te mate mei ia Adamu. Inara, me akamanako tatou i te tu tuketuke o te au mea mutu kore i te enua nei tei akakoroia te tangata kia rekareka ra, e mea poto rava te ora anga iti ua mei te anere mataiti te roa! I te orongaanga i teia enua ki te tamariki a te tangata, kua akakoro te Atua e kia ora ua atu te tangata kia rekareka i te au mea mekameka o Tana au mea angaia, kare e no etai anere mataiti anake, me kore tetai ua tauatini mataiti, mari ra e tuatau ua atu!—Salamo 115:16; 133:3.
Te Kavamani Apa Kore o te Au
43. (a) Eaa te umuumuia ra no tetai kavamani apa kore? (e) Eaa ta Iehova e akakoro ra no teia?
43 No te mea kua kopae to tatou nga metua mua i te ture a te Atua, kua aere mai te kavamani a te tangata i raro ake i te akatereanga a Satani. Ma te tau te tapa ra te Pipiria ia Satani e ko “te atua o teianei ao ra.” (2 Korinetia 4:4) Te akapapu maira te au tamaki, te au takinokino anga, te pikikaa, e te tinamou kore o te kavamani tangata e koia ia. Kua poka te League of Nations e te United Nations i te apai mai i te au mei te oripu anga. Te aue maata ra te au tangata ravarai i tetai kavamani au. Kare ainei i te mea tau e ka oronga katoa mai Tei Anga, tei akakoro i te akanoo i te Parataito i te enua nei, i tetai kavamani apa kore no te reira Parataito? Ko te reira tikai ta Iehova i akakoro no te rave. Te Ariki e komono ra iaia i roto i teia kavamani koia oki ko tana “Ariki no te au,” ko Iesu Karaiti, e “kare e mutu te tupu anga o tona ra basileia, e tona au.”—Isaia 9:5, 6.
44. (a) Teiea teia kavamani? (e) Akapeea teia i te akatupu angaia?
44 Te akaari maira te Pipiria e ka vai te kavamani apa kore ki runga i te rangi. Mei teia turanga, ka tutara meitaki mai te Ariki ko Iesu Karaiti i te enua ravarai ma te tuatua tika. Pera katoa, ka kapiti atu tetai kiaia i roto i taua kavamani kitea koreia i te rangi ra. Kua ikiia mai teia aronga mei te au tangata tiratiratu, e aronga aru ia Iesu tei kapiti kiaia na roto i te au timata anga e ko tana i tuatua ra: “Mei toku metua i akono i tetai basileia noku ra, kua akono katoa au ia kotou.” (Luka 22:28, 29) E iti ua mei te tangata ravarai te ka aere atu ki te rangi ra kia tutara ma Iesu Karaiti. Te aiteite ra ki to te pa enua i teia tuatau, e iti ua te ka ikiia kia tutara ki roto i te paramani. Te akaari maira te Pipiria e 144,000 o Iesu Karaiti oa tutara. No reira i roto i to te Atua Patireia, me kare kavamani i te rangi ra, ko Iesu Karaiti e te 144,000 tangata tei raveia mai mei te enua ra ki te rangi. (Apokalupo 14:1-4; 5:9, 10) Akapeea te enua? Te taiku ra a Salamo 45:16 e ka akataoonga te Ariki e ka “akaariki i te pa enua katoa ra.” Te au “akaariki” tangata, me kare te au akaaere kavamani, ka ikiia mai mei te rangi ra no to ratou inangaro oonu i te au kaveinga tuatua tika.—Akaaite ia Isaia 32:1.
45, 46. (a) Eaa oki te tumu tuatua o ta Iesu tutuanga i te enua? (e) Eaa te kavamani apa kore i kore ei i akanoo vivikiia? (nga) Akapeea te 1914 T.N. i te riro anga mai ei mataiti puapinga i roto i te totou e te au tupu anga i te ao?
45 Aea e akapeea taua kavamani apa kore ra i te akanoo angaia? Ia Iesu i te enua nei kua riro teia Patireia e ko tana tumu tuatua tutuanga. (Mataio 4:17; Luka 8:1) Inara, kare aia i akanoo ana i te Patireia i taua taime ra, kare katoa i tona tuakaouanga mai. (Angaanga 1:6-8) Noatu i tona aerenga ki te au rangi ra, kua tapapa atu aia i to Iehova tuatau tau. (Salamo 110:1, 2; Ebera 1:13) Te akaari maira te totou Pipiria e kua tupu mai taua tuatau i te 1914 T.N. Inara, ka ui atu tetai, ‘Kare i tetai kavamani apa kore, kare ainei te 1914 i akairo mai i te akamataanga o te au kino maata i te ao?’ Ko te reira oki te tumu manako! E pirianga vaitata tetai i rotopu i te aere anga mai o te Patireia o te Atua e te au tupu anga tumatetenga o te au mataiti i ou akenei, mei ta tatou ka kite atu.
46 No etai 35 mataiti i mua ake i te 1914, Te Punanga Tiaki (teianei ko tetai makatini akonoanga tua aereia i te ao katoa i te enua nei) kua akakite ana no runga i te 1914 e ko te mataiti i akairoia i roto i te totou Pipiria. Kua akamata teia au totou i te tupu i te 1914. Ko tetai o teia ko ta Iesu uaorai totou, tei tuatuaia e 1,900 mataiti i topa, no runga i “te akairo” te ka mama mai i te openga o te akatereanga o te au mea e ka akapapu te reira e te mana ra aia ei ariki kare e kiteaia. Te pau anga i tana au pipi no runga i teia “akairo,” kua karanga atu aia: “E tu mai tetai enua e tamaki mai ki tetai enua, e tetai basileia e tamaki mai ki tetai basileia: e onge oki, e te makimate, e ngaruerue te enua i tera ngai, i tera ngai. E momua anake teia katoa au mea nei no te mate.” (Mataio 24:3, 7, 8) Te tupu anga o teia, kua akamata te tamaki mua i te ao i te 1914, te akapouanga e itu taime te maata i etai 900 tamaki o te 2,500 mataiti i mua akera! Kua tupu ua atu te au mamae no te mate mei reira maira. Kua kite ana ainei koe i te akapou anga o te tamaki, te rava kore o te au kai, me kore etai o te au ngaruerue enua tei akakino i te enua mei te 1914? Me koia ia, kua riro koe ei kite i “te akairo,” o te “tuatau openga ra” o teia akatereanga o te au mea.—Daniela 12:4.
47. Akapeea te au tupu anga no “te akairo” i te akamaata angaia i te au mataiti i ou akenei?
47 Kua tupu maata te “mate” i roto i te Tamaki II o te Ao, tei riro e a taime te pakari o te akapou anga mei te Tamaki I o te Ao, e tae ua atu ki roto i te mataiti nukiria katoa, te akatupuanga i ta Iesu totou: “Te mea rikarika, e te au akairo mamaata, i te kitea anga mai i runga i te rangi.” (Luka 21:11) Te maata o te ta ua e te kino, te akarongo kore e te taringa turi o te tamariki, e pera katoa te tupu anga o te akono atua kore e te tu akono tau kore—kua totouia teia au tupu anga mataku tikai ei akairo i te “tuatau openga ra” o teia akatere anga kino.—2 Timoteo 3:1-5; Mataio 24:12.
48. Koai tei apa no te au tumatetenga i te enua nei, e eaa ra te reira i maata mai ei mei te 1914 ra?
48 Inara, me kua akanooia te kavamani i te rangi ra i te 1914, eaa ra i maata ei te taitaia i te enua nei? Ko Satani te Tiaporo tei apa no teia. I te rauka anga ia Karaiti te mana Patireia, ko tana angaanga mua koia oki kia tamaki atu ia Satani i te au rangi kitea koreia ra. Tei tupu mai, ko Satani, “ko tei pikikaa i to te ao katoatoa nei,” kua uriia mai ma tana au angera ki raro i te enua nei. Te kiteanga e te vaitata maira tona akapou anga, kua akatupu maata aia i te manamanata i te enua nei. E “mate ra oki to te enua e to te tai! tei raro atu na oki te diabolo ia kotou na, e riri maata oki tona, no te mea kua kite aia e e manga tuatau poto ua tona e toe nei.”—Apokalupo 12:7-9, 12.
49. (a) Eaa te ka tupu ki te aronga tei “takino i te enua”? (e) Akapeea a Iehova i te rave anga i tana “akavaanga” i te pa enua?
49 Ka ope ainei teia au mate? Ae!—me rave angaanga te kavamani i te rangi ra, te Patireia o te Atua Mana Katoatoa, e “mate ei ia koe te aronga i mate ei to te ao ra.” (Apokalupo 11:18; Daniela 2:44) Kare rava te Atua e tuku akaou i te au mana poritiki, te au Kerititiano pikikaa, me kore tetai atu kia akakino i tana angaanga, te enua, ma ta ratou au apinga nukiria. Mari ra, te akakite ra aia: “Teia oki taku i akakoro ana e akaputuputu i te pa enua, e uipa mai i te au basileia; kia riringi atu au i toku mainaina ki runga ia ratou, i te vera anga o toku riri kia ope.” (Zephania 3:8) Ka taangaanga a Iehova, na roto ia Karaiti, i te au mana maata tana e akaaere ra i te ao katoa e pini ua ake i te akatupu anga i te akapou anga ki te katoatoa te aru ra ia Satani i te enua nei. Ka tupu teia i te koropu katoa, aiteite i te maata ki te Vaipuke i to Noa tuatau.—Ieremia 25:31-34; 2 Petero 3:5-7, 10.
50. (a) Eaa a “Aramagido”? (e) Koai ma te ka ora atu ia Aramakito?
50 I roto i te Pipiria kua tapaia teia akapou anga i te pa enua kino e ko ta te Atua tamaki anga ko Aramakito. (Apokalupo 16:14-16) Ko te aronga akaaka ua, te aronga te kimi ra ia Iehova e te tuatua tika, ka ora ia Aramakito e ka aere atu ki roto i to te Atua akatereanga ou e te au tikai. (Zephania 2:3; Isaia 26:20, 21) No teia te akakite ra te Pipiria: “Kareka te aronga maru ra, ka noo ïa i te enua, e ka rekareka ratou i te maata o te au ra.” (Salamo 37:11) Ka akamata i reira te angaanga maata no te akanoo akaou anga i te Parataito i te enua nei!
Apiianga no te Tomoanga ki Roto i te Parataito
51. Eaa ra ka umuumuiai koe kia rave angaanga i teianei?
51 Te inangaro ra ainei koe i te noo i roto i tetai Parataito? Me ko taau pau anga e ‘Ae,’ ka rekareka koe i te kite e i te tuatua anga a Iesu no runga i te akatereanga manamanata i teia tuatau e “te akairo” o te reira akapouanga e vaitata maira, kua akakite mai aia, “Kare e ope teianei uki, e ope ei teianei au tuatua ravarai i te tupu.” (Mataio 24:34) Inara, e tika anga maromaroa e tei runga te maata anga o te tangata i te mataara atea te taki ra ki te akapouanga. (Mataio 7:13, 14) Te poto ra te tuatau e vaira no ratou kia taui. Mei teaa te akameitaki anga e kua oronga mai a Iehova i te akamatakite anga i te tuatau tau! No te mea te inangaro ra a Iehova e kia ora koe, ka tauturu aia ia koe kia akono i te au takainga tau.—2 Petero 3:9; Ezekiela 18:23.
52. Eaa taau ka anoano e raukai kia tuku i te iki anga pakari no tetai akonoanga?
52 Toou anoano anga i teianei koia oki ko te kite tika tikai. (1 Timoteo 2:4; Ioane 17:3) Iea ngai e raukai ia koe teia? Ka kitea ainei te reira i roto ua i tetai atu akonoanga? Te karanga ra etai au tangata e te aere ra te au akonoanga katoatoa e okotai akakoroanga, mei te au ara tukeke i runga i te maunga e taki ra ki te take. Mei teaa te tarevake ia ratou! E kimi ei i te ara tau, ka taangaanga te aronga kake maunga i te mapu, e ka tutaki ratou i te aronga arataki. Pera katoa, te vaira e okotai ua akonoanga mou te ka taki atu ki te ora mutu kore, e te anoanoia ra te arataki anga e kiteai te reira.—Angaanga 8:26-31.
53. (a) E raukai te ora mutu kore, eaa taau ka tau kia rave ua atu? (e) Eaa te au timata anga mei ia Satani ka anoano ia koe kia autu?
53 Kua orongaia mai teia poroutia e te Au Kite o Iehova kia tauturu ia koe. Kua tauturu ke teia ia koe kia marama i tetai o te au tuatua mou Pipiria mama ua, kare ainei? Kare e ekoko anga kua akapapu koe noou uaorai e kua akanooia te au tumu tataki tai ki runga i te Tuatua akauruia a te Atua. Teianei, e tere atu ei ki mua ki taau akakoroanga, kia apii ua atu koe. Mei tetai apiianga noa ua e umuumuia ra e tau ei tetai tangata i roto i te taiate tangata ra, pera katoa te umuumuia ra tetai apiianga Pipiria kia akapapa i tetai no te tomoanga ki roto i tetai taiate te ka ora atu e ka noo ki roto i te enua Parataito. (2 Timoteo 3:16, 17) Penei ka tauta a Satani i te tamanata ia koe na te akakeu anga i te au taeake piri vaitata kia patoi ia koe me kore na te timataanga ia koe ki roto i te au ravenga noinoi apinga me kare te au aerenga akono tau kore. Auraka e tuku au kia Satani. Tei runga toou manuia anga e toou tuatau ki mua e toou pamiri i taau apii maata anga i te Pipiria.—Mataio 10:36; 1 Ioane 2:15-17.
54. Eaa atu tetai oronga anga no te apiianga ta Iehova i oronga mai i toou ngai?
54 I te pae mai i taau apiianga i te Pipiria, te vaira tetai mataara ke no te apiianga. Te aere putuputu ra te aronga i toou ngai te inangaro ra i te apii i te Pipiria ki te au uipaanga i te Are Uipaanga Patireia i toou ngai. Pouroa te aronga e aere ra ki reira te ariki ra i te ako anga mei te Pipiria e te tauta ngakau tae ra i te riro mai ei au tangata meitaki. Te turou maira ratou i te aronga ou, te na ko anga, “Aere mai, ka aere tatou ki runga i te maunga o Iehova [tona ngai akamorianga] . . . e nana e apii mai ia tatou i tona au aerenga; e ka aere tatou na tona ra au arataa.” (Isaia 2:3) Te akamaramaia ra te tumu meitaki no te aerenga ki te au uipaanga Pipiria ia Ebera 10:24, 25, te na ko ra: “E akono marie rai tatou tetai ki tetai, ka akamaroiroi atu ei kia maata te aroa, e i te angaanga memeitaki ra: Auraka e akaruke i to tatou akaputuputu anga mei ta tetai aronga, ka akamaroiroi ra, e kia maata atu rai te maroiroi, no te mea te akara na kotou i taua rā ra i te vaitata anga mai.”
55. (a) Na roto i teea au mataara i tuke ei ta Iehova akaaerenga mei tetai atu? (e) Akapeea te Au Kite o Iehova i te taokotai anga kare mei tetai atu?
55 Ia koe e kapiti atura ma te akaaerenga a Iehova, ka kite koe e e tuke tikai te reva mei te au iero e te au are pure. Kare te koi anga moni, kare te urutoe me kore te karo anga, e kare te akavaavaa anga no te ngai i aere mai ei tetai pamiri me kore te turanga i te pae moni. Te tu maata rava i roto i te Au Kite o Iehova koia oki ko te aroa. Te mea mua, te aroa ra ratou ia Iehova, e te rua, te aroa ra ratou i tetai tangata ke. E au akairo teia o te au Kerititiano mou. (Mataio 22:37-39; Ioane 13:35) Ka tau koe kia aere atu ki ta ratou au uipaanga e kia akapapu i teia noou uaorai. Kare e ekoko anga ka umere koe no to ratou tu taokotai anga. Te vaira e maata atu i te ono mirioni Au Kite i te ao katoa i roto e tere atu i te 230 enua. Inara, te aru ra te Au Kite i te ao katoa i taua au porokaramu aiteite i ta ratou au uipaanga. E no te neneianga aiteite i roto i te au reo e manganui, i ta ratou au uipaanga i te epetoma te apii ra te maata anga o te Au Kite o Iehova i te ao katoa i taua au tumu manako Tuatua Tapu aiteite i roto ua i te au ora tetai e tetai. Te taokotai anga o te akaaerenga a Iehova i teia tuatau e temeio ia i roto i teia ao takake.
56. (a) Eaa te au puapinga ka rauka ia koe mei te taokotai anga ma ta Iehova akaaerenga? (e) Me tupu mai te au manamanata, akapeea koe me ariu atu? (nga) Eaa ra i puapingai noou kia akatapu i toou oraanga kia Iehova?
56 Ia koe e taokotai putuputu ra ma to Iehova iti tangata, ka anoanoia koe kia akakakau ia koe uaorai ma te “akatangata ou” e kia tatanu i te ua o te vaerua o te Atua—“te inangaro ïa, te rekareka, te au, te akakoromaki, te takinga-meitaki, te meitaki, te pikikaa kore, te maru, te akono meitaki.” (Kolosa 3:10, 12-14; Galatia 5:22, 23) Ka apai mai teia i te merengo anga oonu kia koe. Penei tei ia koe te au manamanata kia autuia mei tetai taime e tetai no te mea te noo ra koe i roto i tetai ao pikikaa e pera katoa no toou uaorai tu apa ua. Inara ka tauturu a Iehova ia koe. Te akapapu maira tana Tuatua i te aronga te tauta ngakau tae ra i te akamareka iaia: “Auraka rava kotou e apiapi i te au mea katoa nei; e akakite ua ra ki te Atua i to kotou anoano i te au mea katoa ra i te pure, e te pati anga atu ma te akameitaki. E na te au o te Atua, ko tei maata ua atu i te kite tangata, e akamaroiroi mai i to kotou ngakau e to kotou manako i te Mesia nei ia Iesu.” (Philipi 4:6, 7) Ka akavaitataia koe no to Iehova aroa, e ka inangaro koe i te tavini iaia. Ka mataora te Au Kite o Iehova i te akaari atu kia koe e akapeea koe me akatapu i toou oraanga ki teia Atua aroa ua e kia riro mai e ko tetai o tona au kite akameitakiia. (Salamo 104:33; Luka 9:23) Ae, e akameitaki anga ia. Ka akamanako ana! E ko tetai te akamori ra ia Iehova, ka rauka ia koe te itae atu i te akakoroanga o te ora mutu kore i roto i tetai parataito i te enua nei.—Zephania 2:3; Isaia 25:6, 8.
57. (a) I roto i te akatereanga ou, eaa te piri anga vaitata ka vai i rotopu i te Atua e te tangata ravarai? (e) Eaa etai o te au akameitakianga penei ka rekareka koe i reira?
57 E rave, i reira, te apii ua atu e kia tupu te aroa e te arikianga i te Atua ko Iehova, e tana Tamaiti, e te kavamani tuatua tika i te rangi ra. I te akatakaanga i te kavamani o te Atua e te au akameitakianga ka pururu mai ki runga i te tangata ravarai, te akakite ra te totou Pipiria: “I na, tei ko te tangata ra te puakapa o te Atua e e noo aia ki rotopu ia ratou, e riro ratou ei tangata nona, e e noo te Atua ki rotopu ia ratou, ei Atua no ratou.” Ko “te Atua,” tei akateiteiia i runga ake i te tutara anga kino a te tangata e te noinoi ra i teia tuatau, ka vaitata mai ei Metua takinga meitaki ki te au tangata pouroa te aroa ra e te akamori ra iaia i roto i taua akatereanga ou. Ae, ka vai ua e okotai akonoanga, te akamori anga mou a te Atua ko Iehova, e ka rekareka tona aronga akamori i te pirianga vaitata ei tamariki ki tetai Metua. Mei teaa te aroa ua iaia ei Metua! “E nana e orei i te roi-mata katoatoa; e e kore rava te mate, e te aue, e te mii; e te mamae oki, e kore katoa ïa; no te mea kua kore te au mea taito.”—Apokalupo 21:3, 4.
58. Eaa koe ka papu ei e ka ‘akariro a Iehova i te au mea ravarai ei mea ou’?
58 I reira ka akatupuia ei te temeio maata no te akanooanga i tetai enua parataito i raro ake i tetai kavamani apa kore i te rangi ra. E mea papu tikai mei te ra e iti maira e ka opu atu apopo. E ‘au tuatua pikikaa kore’ te au taputou anga a te Atua ko Iehova, Tei Anga i te rangi ra e te enua. Koia tei akakite ra mei tona terono i te rangi ra: “I na, te akariro nei au i te au mea ravarai ei mea ou.”—Apokalupo 21:5.
I te akara akaou anga i teia poroutia, akapeea koe me pau i te au ui anga ka aru mai?
I roto i teea au tu i meitaki ei te Pipiria?
Eaa taau i apii mai no runga i te Atua?
Koai a Iesu Karaiti?
Koai a Satani te Tiaporo?
Eaa ra te Atua i akatika uai i te kino?
Eaa ra te tangata i mate ei?
Eaa te turanga o te mate?
Eaa te oko?
Iea e akapeea te tupu anga o te tuakaouanga?
Eaa te Patireia, e eaa ta te reira ka akatupu?
Eaa oki “te akairo” o te “au mea o teia akatere anga”?
Akapeea koe me akapapa no te ora mutu kore i roto i te Parataito?
[Au Tataanga i Raro Ake]
a Au irava Pipiria ei turu i te au parakaoa i runga akenei: (1) Angaanga 17:26; Salamo 46:9; Mika 4:3, 4; Isaia 65:21-23; (2) Isaia 65:25; 11:6-9; 55:12, 13; Salamo 67:6, 7; (3) Iobu 33:25; Isaia 35:5, 6; 33:24; Salamo 104:24; (4) Isaia 55:11.
b Te au taiku anga Tuatua Tapu no roto mai i te Pipiria i te reo Kuki Airani, urianga 1888. Me kare i akakiteia atu, te ngai i akaariia te NW i muri i tetai taiku anga, te akakite maira e no roto mai i te urianga o teia tuatau o te New World Translation of the Holy Scriptures—With References.
c Monarchs and Tombs and Peoples—The Dawn of the Orient, kapi 25.
d Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature, na J. McClintock e J. Strong, Voriumu 8, kapi 908.
[Au Tutu i te kapi 13]
Ei au mea angaia, e teitei atu te tangata i te au animara
[Tutu i te kapi 18]
Aiteite atu a Iesu ki te tangata apa kore ko Adamu