RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • mwbr20 Peperuare kapi 1-11
  • Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai
  • Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai—2020
  • Tumu Tuatua
  • PEPERUARE 3-9
  • PEPERUARE 10-16
  • PEPERUARE 17-23
  • PEPERUARE 24–MATI 1
Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai—2020
mwbr20 Peperuare kapi 1-11

Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai

PEPERUARE 3-9

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | GENESE 12-14

“E Koreromotu te ka Puapingaia Koe”

(Genese 12:1, 2) I tuatua mai ana oki a Iehova kia Aberama e, E aere ke mai koe i to enua na, e toou kopu-tangata, e te ngutuare o toou metua, ki te enua taku e akakite atu kia koe na: 2 E akariro oki au ia koe ei iti-tangata maata, e ka akameitaki au ia koe, e akamaata atu au i to ingoa; e ka riro koe ei meitaki.

it-1 522 ¶4

Koreromotu

Koreromotu Kia Aberahama. Kua tupu teia koreromotu i to Aberama (Aberahama) aere anga ki tetai tua mai i te kauvai Eupharata, ki Kanaana. E 430 mataiti i muri mai, i papauia ai te Ture koreromotu. (Gala. 3:17) Kua tuatua mai ana a Iehova kia Aberahama iaia e noo ra i Mesopotamia, i Ura te enua o to Kaledea, kia aere aia ki te enua ta te Atua ka akakite atu kiaia. (Anga. 7:2, 3; Gene. 11:31; 12:1-3) Te akakite maira a Exodo 12:40, 41 (LXX) kia tatou e, i te openga o te 430 mataiti i te nooanga i Aiphiti e i te enua Kanaana, kua aere mai to Iseraela tei tuikaa ana i Aiphiti, ki vao “i taua rā tikai ra.” Te rā i akaoraia mai ei ratou mei Aiphiti koia oki, Nisana 14, 1513 M.T.N., te rā o te Pasa. (Exo. 12:2, 6, 7) I te akaraanga, i aere a Aberahama ki tetai tua mai i te Kauvai Eupharata ki Kanaana i te rā 14 o Nisana 1943 M.T.N., e ko te rā teia i tupu ei te koreromotu kia Aberahama. I muri mai kia tae atu aia ki Sekema i Kanaana, kua mama akaou mai te Atua kiaia e kua akakite mai i tetai mea ou no runga i te koreromotu, i te na ko anga e, “Ka oronga au i teianei enua no toou ra uanga.” Te akaari maira teia e e pirianga to teia koreromotu ki te koreromotu tei akakiteia i roto i Edene, e ka na roto mai te “uanga” i te tamariki a te tangata nei. (Gene. 12:4-7) Kua kapiti akaou mai a Iehova i tetai au mea ou tei tataia i roto ia Genese 13:14-17; 15:18; 17:2-8, 19; 22:15-18.

(Genese 12:3) E ko te aronga e akameitaki ia koe ra, ko taku ia e akameitaki; e ko te akakino ia koe ra, ko taku ïa e taumaa: e ei ia koe e meitaki ei te au kopu-tangata katoa o te ao nei.

w89 7/1 3 ¶4

Te Tumu ka Anoanoia ai Koe Kia Kite i te Tika no Runga ia Aberahama

E mea umere tikai tera koreromotu e kua rongo ana a Aberahama i te tuatua angaia mai te reira i tetai nga atianga ke mai. (Genese 18:18; 22:18) No te reira kia akatupuia, ka akatuakaou mai te Atua i tetai papaki o to Aberahama uanga tei mate. E oraanga meitaki tikai to teia aronga te ka akatuakaouia mai, no te mea ka oki akaou mai ratou ki te turanga Parataito mei to muatangana i te enua nei. Muri ake i te reira, ka apii ia ratou kia kite akapeea e rauka ai te akameitakianga o te oraanga mutu kore.—Genese 2:8, 9, 15-17; 3:17-23.

(Genese 13:14-17) E riro aturā Lota, kua tuatua mairā Iehova kia Aberama, Ka nānā ana i to mata ki runga i tena ngai taau e noo na, ka akara, i te pae i apatokerau, e te pae i apatonga, e te pae i te itinga o te rā ra, e te pae i te opunga o te rā: 15 Ko te reira katoa ra oki enua taau e akara na, e orongaia ïa e au noou, e no toou na uanga, e tuatau ua atu. 16 E ka akaaite oki au i toou na uanga mei te ungaunga-one o te enua nei; e kia ope te ungaunga-one o te enua nei i te tatauia e te tangata ra, ei reira katoa toou uanga e ope ei i te tatauia. 17 Ka tu, ka aere na te tiroa o taua enua nei, e na te tipoto; ka oronga oki au i te reira noou.

it-2 213 ¶3

Ture

Akatumuia ki runga i te tuatua enua tei kiteaia, irinaki tetai aronga kite e me orongaia tetai enua, ka akaariia te reira ki te tangata oko kia kite meitaki atu aia i te katoaanga o te kena tei akatakaia. Me tuatua te tangata oko e, “Te kite nei au,” tera te aiteanga kua āriki aia. Te taputou anga a Iehova kia Aberahama e ka oronga aia i te enua Kanaana nona, kua akakite aia kia Aberahama kia akara na mua i te au tuanga pouroa e ā o te enua. Kare a Aberahama i tuatua ana e, “Te kite nei au.” Penei no tei akakite te Atua e ka oronga aia i te Enua Taputouia no to Aberahama uanga a muri mai. (Gene. 13:14, 15) Ko Mose tei ikiia ei mata no te tamariki o Iseraela, kua akakiteia kiaia kia “akara” i te enua, e mei te mea e e tika te manako o te aronga kite no runga i te tuatua enua tei uriuriia akenei, te akaari maira te reira e kua mana rai te oronga anga i te enua no Iseraela, i raro i te aratakianga a Iosua. (Deu. 3:27, 28; 34:4; akamanako katoa i ta Satani i oronga kia Iesu i roto ia Mata. 4:8.) Tetai mea katoa tei tikaia i raro i te ture koia oki: kia aere na roto i te enua me kore kia aere ki runga i te enua e kia noo i reira. (Gene. 13:17; 28:13) I roto i tetai au tataanga taito, e tareia ana te maata o te au tumu rakau i runga i tetai tuanga enua me okoia te reira.—Akaaite ia Gene. 23:17, 18.

Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou

(Genese 13:8, 9) E kua tuatua mairā Aberama kia lota, Teia taku tuatua kia koe, auraka roa to taua ei tauetonoanga, e ta toku nei au tangata tiaki puaka, e te au tangata tiaki puaka noou ra; okotai oki o taua kopu-tangata. 9 Kare ainei te vai ua io na te enua katoa nei i mua ia koe? Ka akataka atu ana koe iaku nei; kia na te pae kaui koe, ko au te na te pae katau; e kia na te pae katau koe, ko au te na te pae kaui.

w16.05 7 ¶12

E Akatikatika i te au Pekapeka na Roto i te Ngakau Aroa

Te akaari maira te Pipiria e akapeea te au tavini o te Atua me akono tamou i te au me tupu te pekapeka. Ei akaraanga, e maata ta Aberahama raua ko Lota manu, e kua akamata te au tiaki mamoe i te akatupu pekapeka no te mea kare e rava ana te enua no te katoatoa. Kua inangaro a Aberahama i te akatupu i te au, no reira kua akatika aia ia Lota kia iki i te enua meitaki. (Genese 13:1, 2, 5-9) E akaraanga meitaki tikai aia no tatou! Kua ngere ainei a Aberahama no tona tu oronga ua? Kare. I muri ua ake i teia, kua taputou a Iehova kia akameitaki maata ia Aberahama i tana i ngere. (Genese 13:14-17) Eaa te apiianga no tatou? Noatu e ka ngere tatou i tetai au mea, ka akameitaki a Iehova ia tatou me akatikatika i te au pekapeka ma te aroa.

(Genese 14:18-20) E kua apai atura oki te ariki o Salema, ko Melekizedeka, i te areto e te wina: e taunga oki aia na te Atua teitei. 19 Kua akameitaki atura aia iaia, na ko atura, Kia akameitakiiā Aberama e te Atua teitei, te Pu o te rangi e te enua nei: 20 E kia akameitakiia oki te Atua teitei, ko tei tuku mai i toou au enemi ki toou rima na. Kua tuku mairā Aberama i te ngauru i taua au apinga katoa ra nona.

(Ebera 7:4-10) E tenana, ka maara na i taua tangata ra i te maata, i tei tae i te tupuna maata ra ia Aberahama i te oronga i te ngauru o te au apinga no te pou ra. 5 To te tamariki a Levi ra tei rauka ia ratou te taoonga taunga ra, kua akaueia mai ratou e, e rave i te ngauru o ta te tangata ra apinga, i tei tau i te ture ra, koia oki ta to ratou uaorai au taeake, uanga ua rai ratou no Aberahama: 6 Kareka aia ko tei kore to reira i anau ra, e ngauruanga tana i rauka ia Aberahama, e kua akaora i te tangata tei iaia te tuatua i tuatuaia maira. 7 Kua kitea puia oki e, ko tei iti kua akaoraia e tei maata. 8 I teia i roto i te ture nei, ko te tangata e mate nei tei rave i te ngauruanga; kareka i tera, koia tei rave, ko tei karangaia ra e te ora ra. 9 E tika ua kia karanga e, ko Levi katoa ko tei rave i te ngauruanga ra, kua oronga aia i te ngauruanga i roto ia Aberahama. 10 Tei roto oki aia i tona metua, ka aravei ei a Melekizedeka iaia ra.

it-2 683 ¶1

Taunga

E taunga (ko·henʹ) aite kore tikai a Melekizedeka te ariki o Salema. Kare a te Pipiria tuatua no runga i tona iti tangata, tona anauanga mai, e tona mate. Kare tona taoonga taunga i na roto mai te uanga kau taunga, kare o mua e kare o muri iaia. E ariki a Melekizedeka e e taunga katoa. Tei runga atu te mana o tona taoonga taunga i to Levi, no te mea tei roto rai a Levi i te uʼa me kore i te kopu o Aberahama i akamata ai aia i te tutaki tuanga ngauru kia Melekizedeka e kua akameitakiia aia. (Gene. 14:18-20; Ebe. 7:4-10) Na roto i teia au mea te akatutu maira a Melekizedeka ia Iesu Mesia, te “taunga . . . e tuatau ua atu, mei ia Melekizedeka te tu.”—Ebe. 7:17.

Tatau Pipiria

(Genese 12:1-20) I tuatua mai ana oki a Iehova kia Aberama e, E aere ke mai koe i to enua na, e toou kopu-tangata, e te ngutuare o toou metua, ki te enua taku e akakite atu kia koe na: 2 E akariro oki au ia koe ei iti-tangata maata, e ka akameitaki au ia koe, e akamaata atu au i to ingoa; e ka riro koe ei meitaki. 3 E ko te aronga e akameitaki ia koe ra, ko taku ia e akameitaki; e ko te akakino ia koe ra, ko taku ïa e taumaa: e ei ia koe e meitaki ei te au kopu-tangata katoa o te ao nei. 4 Aere aturā Aberama, i ta Iehova i tuatua mai kiaia ra; e aere katoa atura oki a Lota. E ka itu akera o Aberama ngauru anga i te mataiti, e rima ara, ka aere atu ei aia mei Harana atu. 5 E kua arataki aturā Aberama i tana vaine ia Sarai, e te tamaiti a tona tuakana ia Lota, ma te au apinga katoa i rauka ia ratou, e te au tavini katoa i rauka ia ratou i Harana ra; e aere atura ratou ki te enua ra ki Kanaana; e tae atura ratou ki te enua ra ki Kanaana. 6 Aere aturā Aberama na roto i taua enua ra, e tae atura ki te ngai ra ki o Sekema ra, ki te ale i More ra. Tei taua enua ra te ngati Kanaana i reira. 7 E kua mama mairā Iehova kia Aberama ra, e kua tuatua maira, Ka oronga au i teianei enua no toou ra uanga: kua akatu iora aia i tetai atarau i reira na Iehova, ko tei mama mai kiaia ra. 8 E mei reira oki, aere atura aia ki tetai maunga ki te pae i te itinga o te rā i Betela, patia iora i tona puakapa i reira, tei te pae i te opunga o te rā i Betela ra, e tei te pae i te itinga o te rā i Ai ra: e kua akatu oki aia i tetai atarau na Iehova i reira, e kua tautopa iora aia i te ingoa o Iehova. 9 E riro atura oki a Aberama, i te aere ua anga atu rai ki te pae i apatonga. 10 E onge oki tei taua enua ra: aere aturā Aberama ki Aiphiti i te tuitarere anga i reira; e onge kino oki tei taua enua ra. 11 E vaitata maira Aiphiti iaia kua karanga atura aia ki tana vaine kia Sarai, I na, e vaine purotu koe na kia akaraia mai, kua kite au: 12 E riro to Aiphiti i te tuatua, kia akara mai ratou ia koe, Ko tana vaine teia; e ka riro ratou i te ta mai iaku, e akaora ra ia koe. 13 E tenana, e karanga atura koe e, e tuaine koe noku: kia kiteia mai au e ratou ia koe ra; e ora iora au ia koe. 14 E tae aturā Aberama ki Aiphiti, kua akara maira to Aiphiti i taua vaine ra, e vaine purotu maata. 15 Kite akera oki te ui ariki ki o Pharao iaia, e kua paapaa oki iaia kia Pharao ra: e aratakiia atura taua vaine ra ki roto i te are o Pharao ra. 16 E kua takinga-meitakiia iorā Aberama iaia: e e mamoe tana, e te au puaka-toro, e te au asini toa, e te tavini tane, e te tavini vaine, e te au asini ua, e te au kamela. 17 Kua tuku maira rā Iehova i te mate maata kia Pharao e tona ngutuare katoa, ia Sarai, i te vaine a Aberama ra. 18 Kua tiki mairā Pharao ia Aberama, e kua na ko maira, Eaa koe i akapera mai ei kiaku nei? eaa i kore ei koe i tuatua mai kiaku e, e vaine aia naau? 19 Eaa koe i tuatua mai ei e, E tuaine aia noku, kia rave au iaia ei vaine naku? E tenana tera taau vaine, ka rave, ka aere. 20 E kua karanga aturā Pharao ki te au tangata ra iaia: e kua aere katoa atura ratou i te aru aere iaia, e tana vaine, e tana au apinga katoa.

PEPERUARE 10-16

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | GENESE 15-17

“Taui a Iehova i te Ingoa o Aberama e Sarai—Eaa te Tumu?”

(Genese 17:1) E tae akera ki te iva ngauru ma iva o to Aberama mataiti, kua mama mairā, Iehova kia Aberama, na ko maira kiaia, Ko au te Atua Mana katoatoa ra; e na mua koe i toku aroaro i te aere, e kia apa kore taau.

it-1 817

Apa, Kimi Apa

E kino ua rai to te tangata nei aerenga e tana au ravenga. Ko te ara e te apa ta te tangata tuanga, i iri mai ki runga ia ratou mei ia Adamu. (Roma 5:12; Sala. 51:5) Kareka a Iehova, e apa kore aia e te aroa ua, e kua “kite oki aia i to tatou tu; te manako ra aia e, e one tatou nei.” (Sala. 103:13, 14) Kia Iehova, “e tangata tuatua-tika a Noa, e te apa kore i tona uki” e e tangata akarongo e te tiratiratu. (Gene. 6:9) Kua akaue aia ia Aberahama “e na mua koe i toku aroaro i te aere, e kia apa kore taau.” (Gene. 17:1) Noatu e nga tangata apa ua raua e kua mate, kareka kia Iehova ko tei “akara ïa i te ngakau,” e nga tangata apa kore raua. (1 Samu. 16:7; akaaite ia 2 Ari. 20:3; 2 Para. 16:9.) Kua akaue aia ia Iseraela: “Ei toou Atua tika uaorai koe ei ai [ia] Iehova.” (Deu. 18:13; 2 Samu. 22:24) Kua oronga mai aia i tana Tamaiti apa kore (Ebe. 7:26) ei atinga oko, e kia tau ki teia, kua tika iaia kia karanga e e “tuatua-tika” me kore e apa kore te aronga tei tuku i to ratou akarongo ki roto iaia, e i taua taime rai kua vai tiratiratu rai aia ki tona turanga ei Akava tuatua tika e te apa kore.—Roma 3:25, 26; akara i te tumu manako INTEGRITY; PERFECTION.

(Genese 17:3-5) E kua tipapa iorā Aberama ki raro te mata; e kua tuatua mairai te Atua kiaia, na ko maira, 4 Ko au teia, i na, tei ia koe taku nei koreromotu, e ka riro koe ei metua no te pa enua e manganui. 5 Kare rava oki e tuatua akaouia ko Aberama toou ingoa; kua akariro oki au ia koe ei metua no te pa enua e manganui.

it-1 31 ¶1

Aberahama

Kua pou akenei te tuatau, e mei te tai ngauru mataiti i teianei to raua noo anga i Kanaana e kare ake rai a Sara i anau tamariki. I na kua tuku aia i tona tavini vaine ko Hagara kia moe kia Aberahama kia anau mai tetai tamaiti nana. Kua akatika a Aberahama. I te mataiti 1932 M.T.N., e 86 o Aberahama mataiti, kua anauia mai a Isamaela. (Gene. 16:3, 15, 16) E maata akaou te tuatau i pou i teianei. Tae ki te mataiti 1919 M.T.N., e 99 o Aberahama mataiti, e ei akairo me kore ei akamou i te koreromotu no te pirianga takake i rotopu ia raua ko Aberahama, kua akaue iora a Iehova kia peritomeia te au tane pouroa i roto i te ngutuare o Aberahama. E i taua taime ra, kua taui a Iehova i tona ingoa mei ia Aberama kia Aberahama no te mea “kua akariro oki au ia koe ei metua no te pa enua e manganui.” (Gene. 17:5, 9-27; Roma 4:11) Kare i roa i muri mai, kua mama maira e toko toru angera e kua āriki atura Aberahama ia ratou i roto i te ingoa o Iehova. Kua taputou mai ratou e ka nui a Sara, ka anau mai aia i tetai tamaiti nana i te mataiti ka aru mai.—Gene. 18:1-15.

(Genese 17:15, 16) E kua tuatua mairai te Atua kia Aberahama, Kareka ko taau vaine ra ko Sarai, auraka koe e kapiki i tona ingoa ia Sarai, ko Sara ra tona ingoa. 16 E ka akameitaki au iaia, e ka oronga au i tetai tamaiti iaia naau, e akameitaki rai oki au iaia, e akariro oki au iaia ei pa enua; ei ui ariki te ka anau iaia no te pa enua.

w09 2/1 13

Eaa te Puapinga o te Ingoa

Kua taui te Atua i te ingoa o tetai au tangata kia tau ki tona au akakoroanga no tana au totou. Ei akaraanga te ingoa o Aberama, tona aiteanga “Kua Akateiteiia te Metua,” kua taui aia i te reira kia Aberahama, te aiteanga “Metua no te pa Enua e Manganui.” Tau rai ki tona ingoa, kua riro mai a Aberahama ei metua no te pa enua. (Genese 17:5, 6) E akamanako katoa i te ingoa o te vaine a Aberahama ko Sarai, penei tona aiteanga e “Akatupu pekapeka.” Kare e kore kua mataora tikai aia i te taui anga te Atua i tona ingoa kia “Sara,” te aiteanga “Tamaine Ariki,” koia oki ka riro mai aia ei tupuna vaine no te ui ariki.—Genese 17:15, 16.

Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou

(Genese 15:13, 14) Kua tuatua maira aia kia Aberama, Ka riro tikai toou uanga ei tuitarere i te enua no etai ke, e ao ratou ia ratou, e ka takinga-kinoia mai, e a katoa anere te mataiti, kia kite mai koe. 14 Kareka taua enua i ao atu ei ratou ra, naku ïa e akava atu; e muri akera, e aere ke mai ïa ratou ma te apinga maata.

it-1 460-461

Papaanga

Akakite a Iehova kia Aberama (Aberahama): “Ka riro tikai toou uanga ei tuitarere i te enua no etai ke, e ao ratou ia ratou, e ka takinga-kinoia mai, e a katoa anere te mataiti, kia kite mai koe.” (Gene. 15:13; akara katoa ia Anga. 7:6, 7.) Kua akakiteia teia i mua ake ka anauia mai ei te “uanga” taputouia ko Isaaka. I te mataiti 1932 M.T.N., kua anau mai a Aberama ia Isamaela na te tavini vaine ko Hagara no Aiphiti. I te mataiti 1918 M.T.N., kua anauia mai a Isaaka. (Gene. 16:16; 21:5) Me tare e 400 mataiti mei te Akaora angaia mai to Iseraela, tei akairo i te openga o to ratou ‘takinga-kinoangaia’ (Gene. 15:14), ka apai mai te reira ia tatou ki te mataiti 1913 M.T.N., e rima o Isaaka mataiti i taua taime ra. I te akaraanga kua akatopaia te kai ū a Isaaka i taua taime ra e “e tuitarere” aia i te enua o tetai ke. E i teianei kua akamata te takinga kino tei totouia “i te aviri anga” a Isamaela e 19 ona mataiti, ia Isaaka. (Gene. 21:8, 9) Teia tuatau penei ka manakoia e e manga apinga ua rai teia aviri a Isamaela i te uanga taputouia a Aberahama, kareka i te tuatau o te au pateriareka e maata roa atu te ō maira. Akapapuia mai teia i roto i te tuatua a Sara kia tuaru a Aberahama ia Hagara e tana tamaiti ko Isamaela, e kua āriki a Iehova i tona manako. (Gene. 21:10-13) I te mea kua tataia teia e kua akataka meitakiia mai i roto i te tuatua a te Atua, te akapapu maira te reira e ko te akamataanga teia o te 400 mataiti o te takinga kino tei totouia, e tae ua atu ki te taime e ope ei te reira me akaoraia mai to Iseraela mei te tuikaa i Aiphiti.—Gala. 4:29.

(Genese 15:16) E kia tae ki te a o te uki, ka oki mai ei ratou ki ko nei; kare rai oki i rava roa te ara a te ngati Amori ra.

it-1 778 ¶4

Akaoraangaia Mai

“Tae ki te a o te uki.” E akamaara e kua akakite a Iehova kia Aberahama e i te ā o te uki ka oki mai tona uanga ki Kanaana. (Gene. 15:16) No te katoaanga o te 430 mataiti mei te taime mai i tupu ei te koreromotu kia Aberahama e tae atu ki te Akaoraangaia mai ratou mei Aiphiti, kua tere atu i te ā uki no te mea e roa atu to ratou oraanga i taua tuatau ra. Inara e 215 ua rai mataiti o te ngati Iseraela i te nooanga i Aiphiti. Me tare i te ‘ā uki’ tei aru mai i muri ake i to ratou tae anga ki Aiphiti, ka akara ua tatou e tai kopu o Iseraela ei akaraanga na tatou, koia oki te kopu o Levi: (1) ko Levi, (2) ko Kohata, (3) ko Amerama, e (4) ko Mose.—Exodo 6:16, 18, 20.

Tatau Pipiria

(Genese 15:1-21) E muri ake i te reira, kua tae maira te tuatua a Iehova kia Aberama i te orama ra, i te na ko anga mai e, Auraka e mataku, e Aberama: ko au toou paruru, e taau tutaki maata roa atu. 2 E kua karanga aturā Aberama, E te Atu, e Iehova, eaa taau e o mai noku? teia oki au ka aere ma te tamariki kore, e te akaaere i toku ngutuare nei, ko Eliezera ïa e Damaseko ra. 3 E kua karanga aturā Aberama, I na oki au, kare oki e uanga i o maiia mai e koe; e i na, ko tetai tamaiti i anau i toku nei ngutuare, ka riro iaia taku nei tuanga. 4 E i na, kua tae mai te tuatua a Iehova kiaia, na ko maira, Kare taau tuanga e riro iaia; ko tetai ra, no roto i toou uaorai kopu, ka riro iaia taau tuanga. 5 Kua arataki akera aia iaia i te ngai atea, na ko maira, Ka akara ana ki runga i te rangi, ka tatau ana i te au etu, i te tika anga ia koe kia tatau: e kua tuatua maira aia kiaia, Koia katoa toou na uanga. 6 Kua akarongo atura aia ia Iehova; e kua akono atura aia i te reira ei tuatua-tika nana. 7 E kua tuatua maira aia kiaia, Ko au ko Iehova ko tei arataki mai ia koe mei Ura mai, mei ko i te Kaledea ra, e oronga i teianei enua ei nooanga noou na. 8 Kua karanga atura ra aia E te Atu, e Iehova, eaa te mea e kite ei au e, e rauka iaku? 9 E kua tuatua aia kiaia, Ka taki mai i tetai puakatoro ua mataiti toru ra, e tetai puakanio ua mataiti toru, e tetai mamoe toa mataiti toru ra, e tetai kukupa, e tetai rupe ou, kiaku nei. 10 E kua apai maira aia i taua au mea katoa ra kiaia, e kua vaʼi iora na rotopu, e tuku iora tetai tapaanga ki tetai pae, e tetai tapaanga ki tetai pae, e aiteite akera; kareka nga manu ra, kare aia i vaʼi. 11 E kia to mai te au manu taae ki rungao i taua au puaka ra, kua îîa aturā Aberama. 12 E te topa atura te rā ki raro, rokoia aturā Aberama i te moe tinainai; e i na! rokoia katoa iora e te koiriria, e te poiri maata. 13 Kua tuatua maira aia kia Aberama, Ka riro tikai toou uanga ei tuitarere i te enua no etai ke, e ao ratou ia ratou, e ka takinga-kinoia mai, e a katoa anere te mataiti, kia kite mai koe. 14 Kareka taua enua i ao atu ei ratou ra, naku ïa e akava atu; e muri akera, e aere ke mai ïa ratou ma te apinga maata. 15 Ka tae ra koe ki o toou ai metua ra ma te au; kia ruaine roa koe ka tanumiaʼi. 16 E kia tae ki te a o te uki, ka oki mai ei ratou ki ko nei; kare rai oki i rava roa te ara a te ngati Amori ra. 17 E topa atura te rā, e poiri atura, e i na, e umu te peke ua te auai ra, e te turama mura tei na rotupu i aua nga tapaanga puaka ra. 18 Papau iorā Iehova i te koreromotu kia Aberama i taua rā ra, na ko maira, Kua oronga au i teianei enua no toou ra uanga, mei te vai mai i Aiphiti, e tae ua atu ki te vai maata ra, te vai ra ko Eupharati; 19 To te ngati Keni, e te Kenize, e te Kadamoni, 20 E te ngati Heta, e te Perizi, e te Rephai, 21 E te ngati Amori, e te ngati Kanaana, e te ngati Giregasi, e te ngati Iebusi ra.

PEPERUARE 17-23

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | GENESE 18-19

“Takore ‘te Akava i to te ao Katoa Nei’ ia Sodoma e Gomora”

(Genese 18:23-25) Kua akavaitata aturā Aberahama, e karanga atura, E akapou katoa aina koe i te tangata tuatua-tika, e te akono kore i te Atua? 24 Peneiake e rima ngauru ua tangata tuatuatika tei taua oire ra; e akapou rai koe, kare koe e akakore i te ara a to taua ngai ra, i taua au tangata tuatua-tika e rima ngauru i roto ra? 25 Auraka roa oki koe e akapera, e ta katoaia te tangata tuatua-tika e te akono kore i te Atua; e kia okotai katoa arite i te tangata tuatua-tika e te akono kore i te Atua, auraka rava ïa. Kare ainei e mea tika ta te Akava i to te ao katoa nei e rave?

w17.04 15 ¶1

Rave ua “te Akava i to te ao Katoa Nei” i te Tika

“KARE ainei e mea tika ta te Akava i to te ao katoa nei e rave?” (Genese 18:25) Kare te tangata akarongo ko Aberahama i ui i teia uianga no te mea kua ekoko aia. Mari ra, kua akaari teia uianga i tona tu papu ka akava a Iehova i te oire o Sodoma e Gomora ma te tu tika tikai. Kua papu iaia e kare a Iehova e “ta katoaia te tangata tuatua-tika e te akono kore i te Atua.” Kua kite a Aberahama “auraka roa oki [aia] e akapera.” I muri mai, kua akakite a Iehova no runga iaia uaorai: “Ko te Mato aia ko tei tika rava tana angaanga ra; ko tei tau katoa tona au aerenga; e Atua tuatua-mou, e te kino kore ra, e tuatua-tika tana, e te tiratiratu.”—Deuteronomi 31:19; 32:4.

(Genese 18:32) E kua karanga atura aia, Auraka taku Atu kia riri mai, okotai ua atu aku tuatua toe; peneiake okotai ua ngauru te kitea atu i reira. Kua tuatua maira aia, Kare ïa au e ta i taua okotai ngauru ra.

w18.08 29 ¶4

Te Akakoromaki—Tamou Marie Anga i te Akakoroanga

E tikai, ko Iehova te akaraanga meitaki rava atu no te tu akakoromaki. (2 Petero 3:15) I roto i te Pipiria, ka tatau putuputu tatou i te tu akakoromaki maata o Iehova. (Nehemia 9:30; Isaia 30:18) Te maara ra ainei ia koe akapeea a Iehova te ariu anga kia Aberahama i tona ui anga i te au uianga no runga i Tana tukuanga tika no te takore ia Sodoma? Kare a Iehova i tapupu ana ia Aberahama. Kua akarongo meitaki aia i te au uianga e te au manamanata tataki tai o Aberahama. I reira, kua akaari a Iehova e kua rongo aia i to Aberahama au manamanata e kua akapumaana iaia e kare rava Aia e takore ia Sodoma noatu me e tai ngauru rai tangata tuatua tika i roto i te reira oire. (Genese 18:22-33) E akarongo ua ana a Iehova ma te akakoromaki, e kare rava aia e riri ua!

(Genese 19:24, 25) I akatopa mai ei a Iehova i te teio, e te ai, no ko ia Iehova, no runga i te rangi ki runga ia Sodoma, e Gomora; 25 Tairipoti takiri rava akera i aua nga oire ra, e taua ngai atea katoa ra, e te tangata katoatoa no aua nga oire ra, e te au mea i tupu ki runga i te enua ra.

w10 11/15 26 ¶12

Ko Iehova Tei Teitei Roa!

Papu ia tatou e kare roa atu ka akatika a Iehova i tona turanga ngateitei. Kare aia e akakoromaki i te au tu kino, e kua kite tatou e te noo nei tatou i te tuatau openga. Kua takore ana a Iehova i te aronga kino i te tuatau o te Vaipuke. Kua takore aia ia Sodoma e Gomora e Pharao e tona nuku vaeau. Kare a Sisera e tona pupu vaeau e Senakeriba e tona pupu vaeau Asura i autu ana i runga ake i Tei Teitei Roa. (Gene. 7:1, 23; 19:24, 25; Exo. 14:30, 31; Aka. 4:15, 16; 2 Ari. 19:35, 36) No reira, papu ia tatou e kare te Atua ko Iehova e akakoromaki ua atu i te tu akangateitei kore no tona ingoa e te takinokino anga o tona Au Kite. Pera katoa, te kite nei tatou i te akapapuanga no te akairo o to Iesu parutia e te openga o te akatereanga kino o te au mea nei.—Mata. 24:3, NW.

Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou

(Genese 18:1) Kua mama mairā Iehova kiaia i te au ale i Mamera: te noo ra aia i te ngutupa puakapa i te avatea:

(Genese 18:22) Kua ariu ke atura aua nga tangata ra, e aere tika atura ki Sodoma; tu ua iora rā Aberahama ki mua ia Iehova.

w88 5/15 23 ¶4-5

I Kite Ana Tetai Tangata i te Atua?

Teianei kua mārama tatou i te tumu i tuatua ai a Aberahama ki te angera a te Atua, mei te mea rai e te tuatua ra aia ki te Atua kia Iehova. No te mea kua tuatua tika mai teia angera i ta te Atua tikai i inangaro kia akakiteia kia Aberahama, e koia uaorai te tuatua ra no te Atua, kua tau rai i reira te Pipiria kia tuatua e “kua mama mairā Iehova kiaia.”—Genese 18:1.

E akamaara e ka rauka i to te Atua vaa tuatua, koia oki i te angera, kia akakite taka tika mai i Tana karere mei ta tetai tangata rai e tuatua maira na roto i te tereponi me kore i te ratio. Te kite nei tatou i reira e akapeea i rauka ai ia Aberahama, Mose, Manoa, e etai atu kia tuatua ki tetai angera tei mama mai mei te mea rai e te tuatua ra ratou ki te Atua. Noatu kua rauka i teia aronga i te kite i teia au angera e te kakā o Iehova ta ratou i akaata mai, kare ra i rauka ia ratou i te kite i te Atua. No reira, kua tika rai te tuatua a te apotetoro ko Ioane i akakite e: “Kare ua e tangata i kite i te Atua.” (Ioane 1:18) Ta teia aronga i kite, ko te au angera koia oki tona vaa tuatua, kare ko te Atua anake.

(Genese 19:26) E te vaine a Lota i muringao iaia ra, kua akara aia ki muri, e riro atura aia ei pou tai.

w19.06 20 ¶3

Tauturu i Tetai me Tupu te Taitaia

Kare e meitaki ana ta Lota ikianga i tona nooanga ki rotopu i tetai iti tangata rave viivii i te ara e te kino i Sodoma. (E tatau ia 2 Petero 2:7, 8.) Ruperupe te meitaki o te oire, inara kua tupu te manamanata kia Lota i tona neke anga ki Sodoma. (Gene. 13:8-13; 14:12) Kua peke te inangaro o tana vaine i te reira oire e tetai aronga e noo ra i reira, e kare aia i akarongo kia Iehova. Kua mate aia i te akatopa anga mai te Atua i te aʼi e te teiʼo ki runga i te oire. Akamanako ana i te nga tamaine a Lota. Kua tapaoia raua kia akaipoipo ki tetai nga tane tei mate i Sodoma. Kua ngere a Lota i tona kainga, tana au apinga e te mea mii roa atu ko tana vaine. (Gene. 19:12-14, 17, 26) I roto i teia au tuatau taitaia, kua kore ainei to Iehova tu tamou marie no Lota? Kare.

Tatau Pipiria

(Genese 18:1-19) Kua mama mairā Iehova kiaia i te au ale i Mamera: te noo ra aia i te ngutupa puakapa i te avatea: 2 Kua nānā akera oki tona mata ki runga e akara atura, e i na! e puke tangata toko toru, te tu ua maira ki mua iaia; e kite akera aia, oro atura aia e aravei ia ratou ra, mei te ngutupa puakapa mai, e kua tupou iora aia ki raro i te one, 3 E karanga atura, E taku Atu e, kia kite aroaia mai au e koe na, te anoano nei au, auraka e aere ua e akaruke mai ei i toou nei tavini: 4 Teia taku tuatua, e tiki matou i tetai manga vai, ei orei i to kotou vaevae, e akaangaroi ua ana kotou ki raro ake i te rakau nei. 5 E ka tiki oki au i tetai manga kai iti, kia maroiroi ake kotou, ka aere ei: i tae mai ei oki kotou ki ko nei ki to kotou nei tavini. E kua tuatua maira ratou, E akapera taau i tuatua mai ana. 6 Aere viviki aturā Aberahama ki roto i te puakapa kia Sara ra, e karanga atura, Ka oi vave ana i e toru āriki faraoa meitaki, ka tunu ei ei areto. 7 E oro atura oki a Aberahama ki te anana puakatoro ra, e opu maira i tetai punua meitaki, e te paruparu, kua tuku atura ki te tavini; kua maoa iora iaia kare i mamia. 8 Kua rave akera i te bata, ma te u, e taua punua i maoa ra, e kua tuku atura ki mua i to ratou aroaro; e kua tu ua iora aia i vaitata ia ratou, i raro ake i te rakau ra; e kua kai akera ratou. 9 Kua tuatua maira ratou kiaia, Teiea taau vaine ko Sara? E kua karanga atura aia, I na, tei te puakapa nei. 10 E kua tuatua maira aia, Ka oki mairai au kia koe na kia oki mai taua tuatau nei rai; e i na! e tamaitiia ta taau vaine ta Sara. Te akarongo mairā Sara i taua tuatua ra, tei te ngutupa puakapa, tei muri mai iaia. 11 Kua ruaine a Aberahama raua ko Sara, e manganui akera to raua mataiti, e te tuatau tamarikiiaʼi, kua topa ïa ia Sara. 12 Kua kata iorā Sara ki roto iaia uaorai, na ko akera, Ei rekareka tamaiti ainei toku, tei ruaine au, e kua ruaine katoa taku pu nei? 13 E kua tuatua mairā Iehova kia Aberahama, Eaa Sara i kataʼi, i na ko ei e, E tamaiti ainei taku tei ruaine au? 14 Te vai atura aina tetai mea e kore e tika ia Iehova? Kia tae ki te tuatau i akonoia ra, ka oki mai ei au kia koe nei, kia oki mai taua tuatau nei rai, e e tamaitiia ta Sara. 15 Kua uuna iorā Sara, na ko maira, Kare au i kata; kua mataku oki aia. Kua karanga atura aia, Eiaa, kua kata rai oki koe. 16 Tu akera aua nga tangata ki runga i reira ra, akara tika atura ki Sodoma: e kua aere katoa aturā Aberahama i te aru aere ia ratou. 17 E kua na ko akerā Iehova, E uuna ainei au nei ia Aberahama i taku e rave nei? 18 Ka riro oki a Aberahama ei enua maata, e te mana, e meitaki oki te pa enua katoa o te ao nei iaia. 19 Kua kite oki au e, e ako rai aia i tana tamariki, e tona ngutuare katoa, kia akono ratou i te tuatua a Iehova a muri atu, i te rave anga i te tuatua-tika e te tuatua-tau; kia apai mai a Iehova kia Aberahama i tana i tuatua kiaia ra.”

PEPERUARE 24–MATI 1

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | GENESE 20-21

“Akatupu ua Ana Rai a Iehova i Tana i Taputou”

(Genese 21:1-3) Kua aere mairā Iehova ia Sara i tana i tuatua maira; e kua akatupu a Iehova i tana i akakite mai kia Sara ra. 2 Kua to iora oki a Sara, e e tamaiti tana i anau na Aberahama i tona ruaine anga ra, i te tuatau ta te Atua i akakite maira. 3 E tapa iorā Aberahama i te ingoa o tana tamaiti i anau ra, ta Sara i anau nana ra, ko Isaaka.

wp17.5 14-15

Kapiki te Atua Iaia e Tamaine Ariki

Te kata anga a Sara, te aiteanga ainei kare ona akarongo? Kare rava. Karanga te Pipiria: “No te akarongo i raukaʼi ia Sara te maroiroi i to ei ra, e anau maira tana tamaiti, ope uaʼi tona tuatau tikai, no te mea i manako aia e, e tuatua-mou tana ta tei tuatua maira.” (Ebera 11:11) Kite meitaki a Sara ia Iehova; kite aia e ka akatupu a Iehova i tetai ua atu taputou tana i akakoro. Koai ia tatou kare e anoano i te akarongo maata mei teia te tu? Ka meitaki atu tatou kia kite maata i te Atua o te Pipiria. Ia tatou e pera ra, ka kite tatou e kua tau rai a Sara kia rauka te akarongo mei te reira. E tiratiratu tikai a Iehova e kua rave i tana i taputou—tetai taime, ka poitirere tatou e ka umere ma te kata!

“E AKARONGO KOE I TE REO O SARA”

I te 90 mataiti anga, kua tae te tuatau no Sara kia rekareka i tetai oraanga meitaki. Kua anau mai aia i te tamaroa na tana tane akaperepere, e tai anere ona mataiti! Tapa a Aberahama i te pepe ko Isaaka, me kore ko “Kata” mei ta te Atua i tuatua. Penei ka akamanako tatou ia Sara e roiroi ra, inara te katakata ua ra na te karanga anga: “Kua akatupu io nei te Atua i te kata iaku; e ka riro i te kata katoa te aronga ravarai e akarongo ra.” (Genese 21:6) Kua riro teia apinga aroa temeio mei ko ia Iehova ei rekareka anga maata i tona oraanga. Inara, kua akatupu katoa i te au apainga maata.

I to Isaaka rima mataiti anga, kua rave te uanga i tetai kaikaianga no te tamaiti e maata maira. Inara kare te au mea i meitaki ua ana. Tatau tatou “e kite akerā Sara” i tetai tu manamanata. Kua tatiaeae a Isemaela, te tamaiti a Hagara e 19 mataiti, ia Isaaka. Kare teia i te tatiaeae kangakanga ua. I muri mai, kua akauruia te apotetoro ko Paulo kia kapiki i ta Isemaela i rave ei takinokino anga. Kite akera a Sara i ta teia tamaiti angaanga kino: e takino anga pakari ki tana tamaiti. Kite meitaki a Sara i te puapinga o tana tamaiti; e tuanga maata tana i roto i te akakoroanga a Iehova. No reira, kua akamaroiroi aia ma te tuatua tika kia Aberahama. Kua pati aia kiaia kia tuaru ia Hagara e Isemaela.—Genese 21:8-10; Galatia 4:22, 23, 29.

Akapeea a Aberahama te ariuanga? Tatau tatou: “Ongoongo roa akerā Aberahama i taua tuatua ra, no taua tamaiti nana ra.” Akaperepere aia ia Isemaela, kare aia i kite ana i te manata. Inara, kite meitaki a Iehova i te manata, e kua tuatua. Ka tatau tatou: “Kua tuatua maira ra te Atua kia Aberahama, Auraka koe e ongoongo i te tamaiti ra, e i to tavini vaine na: e akarongo koe i te reo o Sara ra, i te au tuatua katoa tana i tuatua mai kia koe ra; e ‘Na roto i ta Isaaka te uanga i karangaia.’” Akapapu a Iehova kia Aberahama e ka akonoia a Hagara e te tamaiti. Akarongo akera a Aberahama.—Genese 21:11-14.

(Genese 21:5-7) Kua tae a Aberahama ki te anere o te mataiti, i anau mai ei tana tamaiti ko Isaaka. 6 E kua na ko akerā Sara, Kua akatupu io nei te Atua i te kata iaku; e ka riro i te kata katoa te aronga ravarai e akarongo ra. 7 E kua na ko akera oki aia, Naai i tuatua mai kia Aberahama e, ka akangote a Sara i te tamariki? kua anau oki tana tamaiti iaku i tona ruaine anga nei.

(Genese 21:10-12) E kua tuatua maira aia kia Aberahama, E tuaru ke atu i teianei vaine tavini e tana tamaiti; kare oki te tamaiti a teianei vaine tavini e riro ei tangata tuanga katoa, raua ko te tamaiti naku nei, ko Isaaka. 11 Ongoongo roa akerā Aberahama i taua tuatua ra, no taua tamaiti nana ra. 12 Kua tuatua maira ra te Atua kia Aberahama, Auraka koe e ongoongo i te tamaiti ra, e i to tavini vaine na: e akarongo koe i te reo o Sara ra, i te au tuatua katoa tana i tuatua mai kia koe ra; e “Na roto i ta Isaaka te uanga i karangaia.”

(Genese 21:14) E kua tu akerā Aberahama i te popongi metua, kua rave akera aia i te kai, e tetai ue vai, e tuku atura ia Hagara ra, apai akera ki runga i tona pakuivi, e te tamaiti, e tuku atura kia aere ana. E riro atura aia, aere ua atura na te medebara ra, na Bere-seba.

Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou

(Genese 20:12) E tuaine rai aia noku; e tamaine aia na toku metua tane, kare ra i te tamaine na toku metua vaine; riro iora aia ei vaine naku.

wp17.3 12, ftn.

“I na, e Vaine Purotu Koe”

Ka akatuaine a Aberahama ia Sara. To raua metua tane ko Tera, e tuke to raua metua vaine. (Genese 20:12) Koi riro ei teia tu akaipoipo ei mea tau kore i teia rā, e mea puapinga i te akamanako mei teaa te tuke o te oraanga i te reira tuatau. E vaitata ake te tangata ki te tu apa kore tei rauka ia Adamu raua ko Eva inara kua ngaro. No te reira tu tangata matutu, kare te akaipoipo i rotopu i te kopu tangata i te mea kino ki te tamariki. E 400 mataiti i muri mai, e aiteite rai te oraanga ki to tatou. I te reira taime, na roto i te Ture a Mose kua tureia te au pirianga ainga katoatoa i rotopu i te kopu tangata.—Levitiku 18:6.

(Genese 21:33) Kua tanu iorā Aberahama i tetai rakau i Bere-seba, e kua tautopa iora i te ingoa o Iehova i reira, ko te Atua mutu kore ra.

w89 7/1 20 ¶9

Aberahama—Akaraanga no te Aronga Tei Inangaro Kia Riro ei Oa no te Atua

Kua akapapu akaou a Aberama i tona akarongo mei ta te Tuatua a te Atua i akakite koia oki “kua akatu iora aia i tetai atarau i reira na Iehova.” (Genese 12:7) Kare e kore te kapiti maira teia i te oronga anga i tetai manu ei atinga, no te mea te aiteanga o te kupu Ebera “atarau” koia oki “e ngai no te akaatinga.” Muri mai, kua oronga akaou rai a Aberama i te au atinga manu i tetai au tuanga ke mai o te enua ei akaari i tona akarongo, e ‘kua tautopa katoa iora i te ingoa o Iehova.’ (Genese 12:8; 13:18; 21:33) Tetai aiteanga katoa o te tuatua Ebera “tautopa i te ingoa” koia oki, “akakite (tutu) aere i te ingoa.” Papu e kua rongo to Aberama ngutuare tangata e te au tangata katoa o Kanaana iaia i te tuatua anga i te ingoa o tona Atua ko Iehova ma te mataku kore. (Genese 14:22-24) Ka anoano katoaia rai te aronga tei inangaro kia riro ei oa no Iehova i teia tuatau, kia tautopa i tona ingoa ma te akarongo. Te ō maira te tutu aere anga ki te katoatoa na “te apai [anga] i te atinga ra, i te akameitaki i te Atua, eiaa e tivata, koia oki ta te vaa nei, i te akapaatu anga i tona ingoa.”—Ebera 13:15; Roma 10:10.

Tatau Pipiria

(Genese 20:1-18) E mei reira mai oki aere aturā Aberahama ki te enua i Apatonga ra, kua noo aia i rotopu i Kadesa, e Sura, e kua tuitarere ana i Gerara. 2 Kua na ko akera ta Aberahama tuatua i tana vaine ia Sara, E tuaine aia noku. Kua tono maira te ariki o Gerara ko Abimeleka i te karere, e kua arataki atura ia Sara. 3 Kua aere maira te Atua kia Abimeleka i te rikamoe i te po, kua na ko maira kiaia, I na, e tangata mate koe na, i tenana vaine i taau i arataki mai ana; e vaine noo tane oki aia. 4 Kare rā Abimeleka i akavaitata ua atu iaia; e kua karanga atura aia, E te Atu, e ta katoa mai aina koe i te enua tuatua-tika? 5 Kare aina kua tuatua mai aia kiaku e, E tuaine aia noku? e kare aina aia uaorai i tuatua katoa mai e, E tungane aia noku? e ngakau akakoro kore toku i te ara, e te apa kore oki toku rima i taku i rave nei. 6 E kua tuatua maira te Atua kiaia i taua rikamoe ra, Koia ïa, kua kite au e, kare toou ngakau i akakoro i te ara i taau i rave nei; i tāpu ei oki au ia koe, kia kore koe e ara iaku nei: no reira oki au i kore ei i tuku atu ia koe kia rave atu koe iaia. 7 E tenana, ka akaoki atu i te vaine a taua tangata nei; e peroveta oki aia, e nana e pure ia koe, e ka ora ïa koe; kia kore ra koe e akaoki iaia, ka mate tikai koe, ko koe, e toou katoa ra, kia kite mai oki koe. 8 Kua tu akerā Abimeleka i te popongi roa, kua karanga atura i tona au tavini katoa, e kua akakite atura kia ratou i taua au tuatua katoa nei; mataku roa akera taua au tangata ra. 9 Kua tiki aturā Abimeleka ia Aberahama, na ko atura kiaia, Eaa taau i rave io ia matou nei? eaa oki taku nei ara ia koe na, i apai mai ei koe i te ara maata ki runga iaku, e toku nei basileia? kare ïa ravenga e tika taau i rave io iaku nei. 10 Kua karanga atura oki a Abimeleka kia Aberahama, Eaa taau i kite, i akapera mai ei koe ra? 11 E kua tuatua mairā Aberahama, No te mea i manako au e, kare roa o teianei ngai e mataku i te Atua; e ka ta mai ratou iaku i taku vaine nei. 12 E tuaine rai aia noku; e tamaine aia na toku metua tane, kare ra i te tamaine na toku metua vaine; riro iora aia ei vaine naku. 13 Ka tono ei te Atua iaku mei te ngutuare mai o tako ra metua, kua karanga atura au kiaia nei e, Ko toou takinga-meitaki iaku nei, ko teia ïa; i te au ngai katoa e taea atu e taua ra, e tuatua koe iaku e, E tungane aia noku. 14 Kua rave iorā Abimeleka i te mamoe, e te puaka-toro, e te tavini tane, e te tavini vaine, e kua tuku atura kia Aberahama, e kua akaoki atura i tana vaine ia Sara kiaia ra. 15 E kua karanga aturā Abimeleka, I na toku enua, tei mua ïa ia koe; ka noo i taau ngai i anoano ra. 16 E kua karanga atura aia kia Sara, I na, kua apaiia e au i te moni ario okotai tausani, tei toou tungane; i na, ei oko kakau tapoki-mata noou, e no tei aru ia koe nei: e akoia atu rai oki aia. 17 Kua pure aturā Aberahama ki te Atua; e kua akaora maira te Atua ia Abimeleka, e tana vaine, e te au tavini vaine nona ra, kia tamarikiia ta ratou. 18 Kua akangere roaia oki e Iehova te au kopu katoa, i te ngutuare o Abimeleka, i te tamariki, no te vaine a Aberahama no Sara.

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke