RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • mwbr21 Me kapi 1-10
  • Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai
  • Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai—2021
  • Tumu Tuatua
  • ME 3-9
  • ME 10-16
  • ME 17-23
  • ME 24-30
  • ME 31–TIUNU 6
  • TIUNU 7-13
  • TIUNU 14-20
  • TIUNU 21-27
  • TIUNU 28–TIURAI 4
Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai—2021
mwbr21 Me kapi 1-10

Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai

ME 3-9

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | NUMERO 27-29

“Aru i to Iehova tu Papakitai Kore”

w13 6/15 10 ¶14

Akaperepere Maata i to Iehova Au Tu

14 Kua aere atu ratou kia Mose e kua ui kiaia e: “Eaa e tangaroiaʼi te ingoa o to matou metua tane i tona kopu-tangata, i te mea kare ana e tamariki tamaroa?” Kua pau ainei a Mose e, ‘Ko ta te ture ia, e kare e rauka iaku i te tauturu atu ia kotou’? Kare, kua akakite aia i te manamanata kia Iehova. (Nume. 27:2-5) Eaa ta Iehova pauanga? Kua akakite aia kia Mose e: “E tuatua tika ta te au tamaine a Zelophehada e apai rai koe i tetai tuanga kainga no ratou i roto i te au taeake o to ratou metua tane; e ūē me kore, e oronga koe i te kainga o to ratou metua tane no ratou.” Kua akakite katoa aia kia Mose kia kapiti atu i teia tuatua ki roto i te Ture: “Kia mate te tangata ra, e kare ana e tamaroa, e ūē me kore, e oronga kotou i tona kainga no te tamaine.” (Nume. 27:6-8; Iosu. 17:1-6) Mei reira mai, kua orongaia tetai potonga enua ki te au vaine ngati Iseraela i roto i taua turanga ra.

w13 6/15 11 ¶15

Akaperepere Maata i to Iehova Au Tu

15 Kua riro teia tukuanga tika ei akaraanga meitaki no te tu papakitai kore! Kare e tangata ke atu i te tauturu i teia au tamaine, inara kua akono meitaki e kua akangateitei a Iehova ia ratou, mei tana i rave ki tetai au ngati Iseraela. (Sala. 68:5) Ko teia tetai akaraanga i roto i te Pipiria te akaari maira e te akono meitaki ra a Iehova i tona iti tangata.—1 Samu. 16:1-13; Anga. 10:30-35, 44-48.

w13 6/15 11 ¶16

Akaperepere Maata i to Iehova Au Tu

16 Akapeea tatou me aru i to Iehova tu papakitai kore? Kia akamaara e, ka akono papakitai kore tatou i tetai ke me irinaki tatou e kia akono meitakiia te katoatoa. Penei ka manako koe e kare koe i te tangata papakitai. Inara e mea ngata ia tatou i te kite tikai i to tatou uaorai manako no runga i tetai ke. No reira, akapeea koe e kite ei e kare koe i te tangata papakitai? Ko Iesu te akaraanga meitaki no tatou. I tona inangaro anga i te kite i ta te tangata e tuatua ra no runga iaia, kua ui aia ki tona au oa e: “Koai au nei, te Tamaiti a te tangata, i ta te tangata tuatua anga?” (Mata. 16:13, 14) Penei ka iki koe i tetai oa taau e irinaki ra kia akakite tika mai i tona manako na te ui anga kiaia e, ‘I toou manako e akono tau ana ainei au i te tangata? Te manako ra ainei tetai ke e te akaari ra au i te tu papakitai kore?’ Penei ka akakite mai aia e, tetai taime e meitaki atu toou tu ki tetai iti tangata i to tetai, me kore meitaki atu toou tu ki te aronga e maata ta ratou moni e te aronga kite karape. Me akakite mai aia i teia kia koe, eaa taau ka rave? Pure akatenga kia Iehova kia tauturu mai ia koe kia taui i toou manako no runga i tetai ke, kia aite toou tu ki tona e kia akono meitaki koe i te katoatoa.—Mata. 7:7; Kolo. 3:10, 11.

Mārama o te Tuatua Mou

it-2 528 ¶5

Offerings

Drink offerings. Drink offerings were presented along with most of the other offerings, especially after the Israelites had settled in the Promised Land. (Nu 15:2, 5, 8-10) This consisted of wine (“intoxicating liquor”) and was poured out on the altar. (Nu 28:7, 14; compare Ex 30:9; Nu 15:10.) The apostle Paul wrote to the Christians at Philippi: “If I am being poured out like a drink offering upon the sacrifice and public service to which faith has led you, I am glad.” Here he used the figure of a drink offering, expressing his willingness to expend himself in behalf of fellow Christians. (Php 2:17) Shortly before his death, he wrote to Timothy: “I am already being poured out like a drink offering, and the due time for my releasing is imminent.”—2Ti 4:6.

ME 10-16

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | NUMERO 30-31

“E Rave i Taau i Tia”

it-2 1162

Vow

Voluntary, but Binding When Once Made. Vows were wholly voluntary. However, once a man made a vow, fulfillment was compulsory by divine law. Thus a vow was spoken of as being ‘bound upon his soul,’ implying that his very life became surety for the performance of his word. (Nu 30:2; see also Ro 1:31, 32.) Since life is at stake, it is understandable why the Scriptures urge one to use extreme caution before making a vow, carefully considering the obligations to be assumed. The Law stated: “In case you vow a vow to Jehovah . . . God will without fail require it of you, and it would indeed become a sin on your part. But in case you omit making a vow, it will not become a sin on your part.”—De 23:21, 22.

it-2 1162

Vow

A solemn promise made to God to perform some act, make some offering or gift, enter some service or condition, or abstain from certain things not unlawful in themselves. A vow was a voluntary expression made of one’s own free will. Being a solemn promise, a vow carried the force of an oath or a swearing, and at times the two expressions accompany each other in the Bible. (Nu 30:2; Mt 5:33) “Vow” is more the declaration of intent, while “oath” denotes the appeal made to a higher authority attesting to the truthfulness or binding nature of the declaration. Oaths often accompanied attestation to a covenant.—Ge 26:28; 31:44, 53.

w04 8/1 27 ¶3

Au Manako Maata Mei te Puka o Numero

30:6-8—Ka rauka ainei i tetai tangata Kerititiano i te kopae i te au tia a tana vaine? No te au tia, te akono tataki tai nei a Iehova ma tona au tangata akamori. Ei akaraanga, te akatapuanga kia Iehova e tia na tetai uaorai. (Galatia 6:5) Kare o te tane mana anga kia kopae ke me kare kia akakore i taua tia. Inara, ko tetai vaine, kare e tau kia rave i tetai tia te patoi ra i te Tuatua a te Atua me kare i tana au angaanga tau ki tana tane.

Mārama o te Tuatua Mou

it-2 28 ¶1

Jephthah

Persons could be devoted to Jehovah’s exclusive service in connection with the sanctuary. It was a right that parents could exercise. Samuel was one such person, promised to tabernacle service by a vow of his mother Hannah before his birth. This vow was approved by her husband Elkanah. As soon as Samuel was weaned, Hannah offered him at the sanctuary. Along with him, Hannah brought an animal sacrifice. (1Sa 1:11, 22-28; 2:11) Samson was another child specially devoted to God’s service as a Nazirite.—Jg 13:2-5, 11-14; compare the father’s authority over a daughter as outlined in Nu 30:3-5, 16.

ME 17-23

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | NUMERO 32-33

“E Arumaki Kotou i to Taua Enua Ra”

w10 8/1 23

Did You Know?

What were the “high places” frequently mentioned in the Hebrew Scriptures?

When the Israelites were about to enter the Promised Land, Jehovah told them to eliminate all the places of worship of the Canaanites who lived there. “You must . . . destroy all their stone figures, and all their images of molten metal you should destroy, and all their sacred high places you should annihilate,” God commanded. (Numbers 33:52) Those centers of false worship may have been either open-air hilltop sites or constructed platforms in other locations, such as under trees or in cities. (1 Kings 14:23; 2 Kings 17:29; Ezekiel 6:3) They could be equipped with altars, sacred pillars or poles, images, incense stands, and other paraphernalia for worship.

w08 2/15 26 ¶5-6

Tamou Kia Kite Mei te Au Tarevake o te Ngati Iseraela

Teia tuatau, e maata te au akaaoanga e aro atu nei tatou tei aiteite rai ki te au mea ta te ngati Iseraela i aro ana. I roto i te taiate o teia tuatau e maata ua atu te au apinga e te au tangata e akariroia ana e te tangata mei te itoro rai. Te kapiti maira te reira i te moni, te aronga akatutu teata, te aronga tarekareka oro, te au akatereanga poritiki, tetai au arataki akonoanga, e te au mema pamiri katoa. Penei e ka riro tetai ua atu o teia aronga ei mea inangaro maata roaia e tatou i roto i te oraanga. Ka riro te akatupu anga i te au pirianga taeake ki te aronga kare e inangaro ia Iehova i te arataki ia tatou ki roto i te kino pae vaerua.

Kua riro te ainga kare i tikaia e te ture ei tuanga puapinga no te akamorianga ia Baala tei riro ei akavare e ei akanauru i te manganui o te ngati Iseraela. Te riro nei rai taua au ereere ra ei akaturori i tetai aronga i roto i te iti tangata o te Atua. Ei akaraanga, penei e pata ua rai i te pitopito komupiuta i roto i te ngai muna o tona uaorai ngutuare ta tetai tangata inangaro i te akarakara me kore ta tetai tangata kamakura ka rave, ei takino i tona akava ngakau meitaki. E mea taitaia tikai no tetai Kerititiano kia akanauruia mai e te au apinga akatupu inangaro ainga tau kore i runga i te Internet!

it-1 404 ¶2

Canaan

Joshua wisely “did not remove a word from all that Jehovah had commanded Moses” as to the destruction of the Canaanites. (Jos 11:15) But the Israelite nation failed to follow up his good lead and completely eliminate the source of pollution of the land. The continued presence of the Canaanites among them brought infection into Israel that, in the course of time, undoubtedly contributed toward more deaths (not to mention crime, immorality, and idolatry) than the decreed extermination of all the Canaanites would have produced had it been faithfully effected. (Nu 33:55, 56; Jg 2:1-3, 11-23; Ps 106:34-43) Jehovah had warned the Israelites that his justice and his judgments would not be partial and that for the Israelites to enter into relations with the Canaanites, intermarry with them, practice interfaith, and adopt their religious customs and degenerate practices would mean their inevitably bringing down upon themselves the same decree of annihilation and would result in their also being ‘vomited out of the land.’—Ex 23:32, 33; 34:12-17; Le 18:26-30; De 7:2-5, 25, 26.

Mārama o te Tuatua Mou

it-1 359 ¶2

Boundary

After the casting of the lot had determined the geographic location of a tribe, it would then be necessary to determine the extent of its territory on the basis of the second factor: its proportionate size. “You must apportion the land to yourselves as a possession by lot according to your families. To the populous one you should increase his inheritance, and to the sparse one you should reduce his inheritance. To where the lot will come out for him, there it will become his.” (Nu 33:54) The decision of the lot as to the basic geographic location would stand, but adjustment could be made as to the size of the inheritance. Thus, when Judah’s territory was found to be too large, its land area was reduced by assigning portions of it to the tribe of Simeon.—Jos 19:9.

ME 24-30

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | NUMERO 34-36

“Te Akapuanga i ko ia Iehova”

w17.11 10 ¶4

Te Kimi ra Ainei Koe i te Akapuanga i ko ia Iehova?

4 Eaa tei tupu me tamate anoano kore tetai o te ngati Iseraela i tetai tangata? Noatu e e mate anoano kore te reira, kua apa rai aia te tamateanga i tetai tangata kare ona apa. (Genese 9:5) Inara i teia turanga, karanga a Iehova e kia tangi aroaia aia. Ka rauka i taua tā tangata kite kore ra i te oro ke mei te akamoupuku toto ra e ka oro ki tetai o te au oire akapuanga e ono. Me akatikaia aia kia noo ki roto i te reira oire, ka paruruia aia. Inara kia noo tamou aia ki roto i te oire akapuanga e tae ua atu ki te mateanga o te taunga maata.—Numero 35:15, 28.

w17.11 11 ¶6

Te Kimi ra Ainei Koe i te Akapuanga i ko ia Iehova?

6 Me tamate anoano kore tetai o te ngati Iseraela i tetai tangata, ka anoanoia aia kia oro ki te oire akapuanga “ka akakite ei i tana tuatua” ki te aronga pakari i ko i te ngutupa tomo anga o te oire. Ka anoanoia te aronga pakari kia āriki iaia. (Iosua 20:4) No tetai tuatau i muri mai, ka akaoki ratou iaia kia akavaia e te aronga pakari o te oire tei tupu te tā anga ki reira. (E tatau ia Numero 35:24, 25.) Me iki taua aronga pakari e e mate anoano kore te reira, ka akaoki i reira ratou i te tuitarere ki te oire akapuanga.

w17.11 12-13 ¶13

Te Kimi ra Ainei Koe i te Akapuanga i ko ia Iehova?

13 Me tae te tuitarere ki roto i te oire akapuanga, kua ora aia. Karanga a Iehova no runga i teia au oire: “Ei akapuanga tei reira no kotou.” (Iosua 20:2, 3) Kare a Iehova i umuumu ana kia akava akaouia te tuitarere. Pera katoa, kare te akamoupuku toto e akatikaia kia tomo ki roto i te oire kia tamate iaia. Me tae te tuitarere ki roto i te oire, kua ora aia i raro ake i te paruru anga a Iehova. Kare aia i roto i te areauri. Ka rauka iaia i te angaanga, te tauturu i tetai ke, e te tavini ia Iehova ma te ‘au. Ae, ka rauka iaia tetai oraanga mataora e te merengo ua!

Mārama o te Tuatua Mou

w91 2/15 10 ¶13

E Oko Tau no te Katoatoa

13 Inara, kare a Adamu e pera katoa a Eva, e puapingaia i taua oko ra. Te vaira i te Ture a Mose te reira kaveinga: “Auraka oki kotou e rave i te tutaki kia ora te ta tangata ra, tei tau iaia te mate ra.” (Numero 35:31) Kare oki a Adamu tei vavare ana, no reira e mea raveia tana ara ma te akakoro anga tikai. (1 Timoteo 2:14) Kua riro te reira ei ta anga i tona au uanga, no te mea kua tuangaia ratou i teianei i tona tu apa ua, no reira kua akautungaia i te mate. Te taka meitaki ra, kua tau a Adamu kia mate, no te mea ei tangata apa kore ua kua iki akakoro aia kia akarongo kore i te ture a te Atua. Ka riro te reira ei patoi i ta Iehova au kaveinga tuatua tika kia oronga aia i te oko no Adamu ra. Inara, ko te tutakianga i te utunga no ta Adamu ara, ka akono i te akakoreanga i te utunga o te mate ki runga i to Adamu au uanga! (Roma 5:16) I ta tei tau i te ture ra, kua tipu takiriia atu te mana no te akapou anga i tona tumu tikai. Kua ‘tongi tei oko ra i te mate no te au tangata ravarai,’ i te apaianga i te utunga o te ara no te katoatoa rava o ta Adamu tamariki.—Ebera 2:9; 2 Korinetia 5:21; 1 Petero 2:24.

ME 31–TIUNU 6

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | DEUTERONOMI 1-2

“Na te Atua Oki te Tuku Anga Utunga”

w96 3/15 21 ¶1

Iehova—Tei Inangaro i te Tuatua Tika e te Tuatua Tau

Te anoanoia ra te aronga pakari akataoongaia o te putuputuanga kia akava i te au turanga o te rave anga kino pakari. (1 Korinetia 5:12, 13) I te raveanga i te reira, ka akamaara ratou e ka kimi te tuatua tau o te Atua i te akatae atu i te tu akaaroa i te ngai ka rauka. Me kare e tumu no te reira—i te turanga o te aronga ara tataraara kore—kare i reira te tu akaaroa e akataeia atu. Inara kare te aronga pakari e akaatea i tei rave kino mei roto i te putuputuanga na roto i te tu akaoko. Ka manako atu ratou e ka riro te akaatea anga ki vao ei akariro iaia kia manako i tana i rave. (Akaaite ia Ezekiela 18:23.) I raro ake i te taoonga upoko o Karaiti, te akono ra te aronga pakari i te au inangaro o te tuatua tau, e ka kapiti mai te riro anga “mei te pipinianga i te matangi maata ra.” (Isaia 32:1, 2) Kia akaari i reira ratou i te tu papaki tai kore e te tu tau.—Deuteronomi 1:16, 17.

w02 8/1 9-10 ¶4

Kauraro Tiratiratu ki te Mana Taoonga a te Atua

4 Inara, e maata atu te umuumuia ra i te riroanga ei akava, i te kite anga i te Ture anake ra. I te mea e tu apa ua to ratou, kua tau te aronga pakari ra kia matakite e kia akakore i tetai ua atu o to ratou uaorai au tu manako ke—mei te noinoi ra, te akono i te tu o te tangata, e te noinoi—te ka akaaere ke i ta ratou akavaanga. Kua tuatua a Mose kia ratou: “Auraka kotou e akono i te tu o te tangata kia akava ra; kia okotai rai aite to kotou akarongo i tei iti e tei maata; auraka kotou e mataku i te mata tangata; na te Atua oki te tuku anga utunga ra.” Ae, te au akava o Iseraela ra kua rave i te akavaanga na te Atua. Mei teaa ra tetai angaanga umere tikai o te reira!—Deuteronomi 1:16, 17.

Mārama o te Tuatua Mou

w13 9/15 9 ¶9

Au Tuatua Akakite a Iehova, Tau Kia Irinakiia

9 Te akamataanga to Iseraela i te aere na roto i te metepara no te 40 mataiti, kare a Iehova i akamarama ana kia ratou e ka akapeea aia me arataki, me paruru, e me akono ia ratou. Inara e maata te au mataara tana i akaari te ka puapingaia ratou me irinaki ratou kiaia e me akono i tana au ikuikuanga. Na te tuku anga i tetai tumurangi i te ao e te ai i te po ei arataki ia ratou, te akamaara ra a Iehova ki to Iseraela e te paruru ra aia ia ratou i to ratou aerenga ngata. (Deu. 1:19; Exo. 40:36-38) Kua akapapu katoa aia e kua tu ratou i te au mea katoatoa tei anoanoia no ratou. “Kare rava ratou i ngere; kare akerai to ratou kakau i piro, e kare to ratou vaevae i ē.”—Nehe. 9:19-21.

TIUNU 7-13

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | DEUTERONOMI 3-4

“Ta Iehova Ture e Mea Pakari e te Tau”

it-2 1140 ¶5

Understanding

Diligence in studying and applying God’s Word and commands can enable a person to have greater insight than those set as his teachers and more understanding than those who are older men. (Ps 119:99, 100, 130; compare Lu 2:46, 47.) This is because wisdom and understanding are, in effect, built into God’s pure regulations and judicial decrees; hence Israel’s faithful observance of these would cause surrounding nations to view them as “a wise and understanding people.” (De 4:5-8; Ps 111:7, 8, 10; compare 1Ki 2:3.) The understanding person recognizes the inviolability of God’s Word, wants to see his own course in relation thereto, and petitions God’s aid in this. (Ps 119:169) He lets God’s message sink down deep (Mt 13:19-23), writes it on the tablet of his heart (Pr 3:3-6; 7:1-4), and comes to develop a hatred for “every false path” (Ps 119:104). God’s Son, when on earth, showed understanding in this way, even refusing to seek escape from death on the stake because the fulfillment of the Scriptures called for his dying in that manner.—Mt 26:51-54.

w99 11/1 20 ¶6-7

Me Maata te Tu Oronga Ua

Kua poitirere i tana i rongo e tei kite, kua pau akaaka atura te ariki vaine: “E ao to teia au tavini noou, e tu ua rai i vaitata ia koe nei, ka akarongo ei i te tuatua pakari naau ra!” (1 Ariki 10:4-8) Kare aia i akapaapaa i te au tavini o Solomona no te mea kua koropiniia ratou e te au apinganui—noatu kua koropiniia ratou. Mari ra, kua akameitakiia te au tavini o Solomona no te mea ka rauka ua ia ratou i te akarongo ki to Solomona tu pakari orongaia mai e te Atua. E akaraanga meitaki te ariki vaine o Seba no te iti tangata o Iehova i teia tuatau, te koropiniia ra e te pakari o Tei Anga e tana Tamaiti, ko Iesu Karaiti!

Ko tei tau katoa ko ta te ariki vaine i tuatua kia Solomona: “Kia akameitakiia to Atua, ko Iehova.” (1 Ariki 10:9) Papu e, kua kite aia i to Iehova rima i roto i to Solomona pakari e te puapinga. Kua tau teia ki ta Iehova i taputou i mua ana ki to Iseraela. ‘E akono meitaki i te au akonoanga,’ i tuatuai aia, “ko to kotou ïa pakari, e to kotou kite, ki mua i te aroaro o te aronga te ka akarongo i teianei au akonoanga katoa, ka riro ïa i te tuatua e, Oti ra ua iti-tangata maata pakari e te karape ko taua aronga ra.”—Deuteronomi 4:5-7.

w07 8/1 29 ¶13

‘Maata Ainei Taau Apinga i te Atua Ra’?

13 I te oronga anga a Iehova i te au akameitakianga ki tona iti tangata, e oronga ua ana aia i te mea meitaki tikai kia ratou. (Iakobo 1:17) Ei akaraanga, te oronga anga a Iehova i tetai ngai ki te ngati Iseraela, e “enua e taʼe a vai ua te u e te meli.” Noatu rai e kua akataka katoaia mai te enua o Aiphiti na roto i taua tu ra, e tuke tikai te enua ta Iehova i oronga atu ki te ngati Iseraela i roto i tetai tumu puapinga maata okotai. E “enua i akonoia mai e to Atua ra e Iehova,” ta Mose i akakite ki te ngati Iseraela. Tera te tu, ka puapingaia ratou no te mea na Iehova e akono ia ratou. Me ka vai akarongo mou ua te ngati Iseraela kia Iehova, ka akameitaki maataia ratou e ia e ka rekareka ratou i tetai tu oraanga tei kitea meitakiia te turanga tei teitei rava atu i to te au pa enua katoa i te pae maira. Ae, e akameitakianga ia na Iehova e “i apingaʼi te apinga”!—Numero 16:13; Deuteronomi 4:5-8; 11:8-15.

Mārama o te Tuatua Mou

w04 9/15 25 ¶3

Au Manako Maata Mei te Puka o Deuteronomi

4:15-20, 23, 24—Te ture no runga i te maani anga i te au tiki tarai ko te aiteanga ainei e e mea tarevake i te maani i te au apinga mei te tu no te au akakoroanga akamanea ra? Kare. Te patoi ra te ture i konei i te maani anga i te au tiki no te akamori anga—i te ‘akamori i te au itoro e te tavini atura ia ratou.’ Kare te au Tuatua Tapu e arai ana i te tarai anga i te au tutu me kare i te maani anga i te au peni anga no te au apinga no te au akakoroanga akamanea.—1 Ariki 7:18, 25.

TIUNU 14-20

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | DEUTERONOMI 5-6

“Apii i Taau Tamariki Kia Akaperepere ia Iehova”

w05 6/15 20 ¶11

Te Au Metua, Akono i te Au Anoano o to Kotou Pamiri

11 No runga i teia tumu manako, penei kare e irava o te Tuatua Tapu i taiku putuputu maataia ana mei ia Deuteronomi 6:5-7. Me ka tika e akara i taau Pipiria e ka tatau ei i taua au irava ra. Akara e te akakiteia ra ki te au metua kia tatanu i to ratou uaorai tu pae vaerua na mua, te akatupu anga i te inangaro no Iehova e te tamou anga i tana au tuatua ki te ngakau. Ae, ka anoanoia koe kia riro ei tangata apii pakari i te Tuatua a te Atua, te tatau e te akamanako putuputu anga no runga i te reira kia rauka ia koe i te akatupu i te marama e te inangaro tikai no to Iehova au arataa, au kaveinga, e te au ture. Te ka tupu, ka ki toou ngakau i te au tuatua mou umere o te Pipiria te ka akakeu ia koe kia pereperekavana, kia akangateitei, e kia inangaro ia Iehova. E maata ia te au mea meitaki taau ka oronga atu ki taau tamariki.—Luka 6:45.

w07 5/15 15-16

Akapeea Au i te Tauturu Anga i Taku Tamariki Kia Rauka te Apiianga Mou Tikai?

Ka akaariia mai toou uaorai au anoano, au manakonakoanga, au turanga puapinga, e te au mea inangaroia, i roto i taau tuatua e na roto katoa i taau e rave ra. (Roma 2:21, 22) Ka kite ua te tamariki na te akara meitaki anga i to ratou nga metua mei te varevareanga mai. Ka kite ua te tamariki e eaa te mea puapinga ki to ratou metua, e ko teia oki te au mea e riro mai ana ei mea puapinga ki te tamariki. Me e aroa tika tikai toou ia Iehova, ka kite taau tamariki i te reira. Ei akaraanga, ka kite ratou e e mea puapinga tikai kia koe te tatau e te apii i te Pipiria. Ka kite i reira ratou e te tuku ra koe i te au anoano o te Patireia ei mea mua i roto i te oraanga. (Mataio 6:33) Ka riro taau aere putuputu ki te au uipaanga Kerititiano e te piri putuputu ki te angaanga tutu aere i te Patireia ei akaari kia ratou e ko te rave anga i te angaanga tapu a Iehova te mea puapinga maata roa atu kia koe.—Mataio 28:19, 20; Ebera 10:24, 25.

w05 6/15 21 ¶14

Te Au Metua, Akono i te Au Anoano o to Kotou Pamiri

14 Mei ta Deuteronomi 6:7 e akaari maira, e maata te au atianga ka rauka ia kotou e te au metua i te uriuri i te au apinga pae vaerua ki ta kotou tamariki. Noatu te teretere ra, te angaanga kapiti ra, me kore te akaangaroi kapiti ra, penei ka rauka ia koe tetai au tuatau no te akono i te au anoano pae vaerua o taau tamariki. E tika, kare koe e anoanoia kia “ako” ua rai i taau tamariki no runga i te au tuatua mou o te Pipiria. Kareka ra, e tamata i te akamou i te pukapuka anga a te pamiri ki te turanga akamaroiroi, i te pae vaerua. Ei akaraanga, e maata te au atikara i roto i te makatini Awake! no runga i te au tumu manako tuke ke. Penei ka akatuera taua au atikara ra i te mataara no te au pukapukaanga no runga i te anga mai anga a Iehova i te manu, te au ngai ruperupe natura i teianei ao, e te au tu umere tuke ke i roto i te au peu e te au tu oraanga o te tangata. Penei ka akakeu taua au pukapukaanga ra i te au mapu kia tatau maata atu i te puka tei orongaia mai e te pupu tavini akono meitaki e te pakari.—Mataio 24:45-47.

Mārama o te Tuatua Mou

w19.02 22 ¶11

Te Aroa e te tu Tika i Iseraela i Taito

11 Te au apiianga: Te kite ra a Iehova i te tu tikai o tetai tangata. Te kite tikai ra aia i to tatou ngakau. (1 Samu. 16:7) Kare e manako e kare e manako ngakau e ngaro iaia. Te kimi ra aia i te meitaki i roto ia tatou. Pera katoa te anoano ra aia kia kite e kia arai tatou i te au manako tarevake i mua ake ka tupu ei te au angaanga tarevake.—2 Para. 16:9; Mata. 5:27-30.

TIUNU 21-27

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | DEUTERONOMI 7-8

“Auraka Oki Koe e Akaipoipo ia Ratou”

w12 10/1 11 ¶2

Eaa ra te Atua i Umuumu Mai ei Kia Akaipoipo Tona Aronga Akamori i te au Taeake Irinaki Ua?

Kua kite a Iehova e te inangaro ra a Satani i te takino i Tona iti tangata katoa, na te akaanga ke anga ia ratou kia akamori i te au atua pikikaa. No reira kua akamatakite mai te Atua no runga i te aronga irinaki kore e “ka riro oki ratou i te akaanga ke i taau tamaiti, kia kore e aru mai iaku, kia araara i te au atua ke ra.” E maata ua atu te o maira. Me ka aru te iti tangata o Iseraela i te au atua ke, ka ngere ratou i te akaperepereanga e te paruruanga a te Atua, e ka mama ua i to ratou enemi i te takino ia ratou. Ka akapeea e rauka mai ei te Mesia taputouia na roto i taua iti tangata ra? Te taka ua ra e, e tumu tetai i akavare ei a Satani i te ngati Iseraela kia akaipoipo i te aronga irinaki kore.

w15 3/15 30-31

Kia Akaipoipo Kia ‘Tau ki te Atu’ Tau Ainei no Teia Tuatau?

Tera ra i roto i te Pipiria, kua akaue mai a Iehova ia tatou e kia akaipoipo kia tau ki te Atu. No teaa ra? No te mea te kite nei a Iehova i te mea meitaki no tatou e te inangaro ra aia i te paruru ia tatou. Kare roa aia e inangaro ia tatou kia rave i te au ikianga te ka riro ei mea kino e te ka akataitaia ia tatou. I to Nehemia tuatau, kua akaipoipo te au ngati Iuda i te au vaine kare e akamori ana i te Atua. No reira kua akakite atu a Nehemia kia ratou i te akaraanga kino o Solomona. E tangata akaperepereia a Solomona “e tona Atua, i akariro ei te Atua iaia ei ariki no Iseraela ravarai; kua ara katoaia ra aia i taua au vaine ke ra.” (Nehemia 13:23-26) Te kite nei a Iehova e e meitaki tana au akamaaraanga no tatou, ko teia te tumu i akaue ei aia i te au Kerititiano kia akaipoipo kia tau ki te Atu. (Salamo 19:7-10; Isaia 48:17, 18) Te mataora nei tatou e te ako maira aia ia tatou ma te aroa. Me akarongo tatou ia Iehova, to tatou Tutara, te āriki ra tatou i Tona tikaanga kia akakite mai kia tatou kia rave i tetai apinga.—Maseli 1:5.

w15 8/15 24 ¶12

E Matakite i Toou Kapitianga i Teia Tuatau Openga

12 Ka anoanoia te au Kerititiano tei inangaro i te akaipoipo kia matakite tikai i ta ratou aronga ka iki kia piri atu. Te akamatakite maira te Tuatua na te Atua ia tatou e: “Auraka kotou e kapitiia ma te tau kore i te aronga akarongo kore ra: eaa to te tuatua-tika tau anga i te tuatua-tika kore? e eaa to te mārama tau anga i te poiri?” (2 Korinetia 6:14) Te akakite maira te Pipiria ki te au tavini o te Atua kia akaipoipo “kia tau ra i te Atu,” koia oki, kia akaipoipo anake ua i tetai tei akatapu i tona oraanga e tei papetitoia e te akono ra i te au turanga o Iehova. (1 Korinetia 7:39) Me akaipoipo koe i tetai mei te reira rai, tei inangaro ra ia Iehova, ka rauka te tokorua te ka tauturu ia koe kia vai tiratiratu ki te Atua.

Mārama o te Tuatua Mou

w04 2/1 13-14 ¶4

Te Oronga Maira a Iehova i ta Tatou e Anoano ra i te Au ra Katoa

4 Ta tatou pure no te kai i te au ra katoa te akamaara katoa maira ia tatou i ta tatou e anoano ra no te kai pae vaerua i te au ra katoa. Noatu e kua pongi tikai i muri ake i tetai akakore anga kai, kua patoi a Iesu i ta Satani timataanga kia taui i te au toka ki roto i te kai, i te na ko anga e: “Kua tataia, ‘Kare o te kai anake ra te mea e oraʼi te tangata nei, ko te au mea katoa ra no roto mai i te vaa o te Atua ra.’” (Mataio 4:4) I konei ra kua taiku mai a Iesu i te peroveta ko Mose, tei akakite ki to Iseraela e: “Kua taakaaka oki [a Iehova] ia koe, kua vaoo ua ia koe kia pongi ua ana, e kua angai aia ia koe ki te māna kitea koreia e koe ra, kare katoa toou ai metua i kite: ei akakite ia koe e kare o te areto anake ra te mea e oraʼi te tangata nei, ko te au mea katoa ra no roto mai i te vaa o Iehova ra, e ora te tangata i te reira.” (Deuteronomi 8:3) Te tu i oronga mai ei a Iehova i te mana ki to Iseraela kare anake ma te kai i te pae kopapa mari katoa ra ma te au apiianga i te pae vaerua. Ko tetai tumu, “ka koi ei [ratou] i te ka rava i taua rā ra.” Me kua maata atu ta ratou i koi mai i tei rava ua no te reira ra, kua akamata te toenga i te aunga e te tungaia. (Exodo 16:4, 20) Inara, kare teia i tupu ana i te ra ono to ratou koi anga e rua tuanga kia rava no te au ra katoa kia akamerengo i to ratou au anoano i te ra Tapati ra. (Exodo 16:5, 23, 24) No reira te akamaara pakari maira te mana kia ratou e kia akarongo ratou e te vaira to ratou au oraanga kare anake ra i runga i te kai mari ra i “te au mea katoa ra no roto mai i te vaa o Iehova ra.”

TIUNU 28–TIURAI 4

AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | DEUTERONOMI 9-10

“Eaa ta te Atua Oou na ta Iehova i Umuumu Mai ia Koe?”

w09 10/1 10 ¶3-4

What Does Jehovah Ask of Us?

What could motivate us to obey God willingly? Moses mentions one factor, saying: “Fear Jehovah your God.” (Verse 12) This is not a morbid dread of bad consequences but, rather, a healthy, reverential regard for God and his ways. If we are filled with a profound awe of God, we will want to avoid displeasing him.

What, though, should be our primary motive for obeying God? Moses states: “Love him [Jehovah] and . . . serve Jehovah your God with all your heart and all your soul.” (Verse 12) Love of God involves more than feelings. One reference work explains: “Hebrew verbs for feelings sometimes refer as well to the actions that result from them.” This same work says that to love God means “to act lovingly” toward him. In other words, if we truly love God, we will act in ways that we know are pleasing to him.—Proverbs 27:11.

w09 10/1 10 ¶6

What Does Jehovah Ask of Us?

Our willing obedience will bring blessings. Moses writes: “Keep the commandments . . . that I am commanding you today, for your good.” (Verse 13) Yes, every commandment of Jehovah—everything that he asks of us—is for our good. How could it be otherwise? “God is love,” the Bible says. (1 John 4:8) Hence, he has given only such commands as would further our lasting welfare. (Isaiah 48:17) Doing all that Jehovah asks of us will spare us many frustrations now and lead to endless future blessings under his Kingdom rule.

cl 16 ¶2

Ka Rauka Tikai Ainei ia Koe te “Akavaitata Atu ki te Atua”?

2 Ko Aberahama i taito ra tetai tei rekareka i taua pirianga vaitata. Kua tuatua a Iehova no taua pateriareka e ko “toku oa” ia. (Isaia 41:8) Ae, kua manako a Iehova ia Aberahama e ko tona oa. Kua tikaia kia Aberahama taua pirianga vaitata no te mea ‘kua akarongo aia i te Atua.’ (Iakobo 2:23) I teia tuatau, katoa, te akara ra a Iehova i te au tuatau kia “piri atu” ki te aronga te tavini ra iaia ma te aroa. (Deuteronomi 10:15, NW) Te raurau maira tana Tuatua: “E akavaitata atu ki te Atua, e nana e akavaitata mai kia kotou na.” (Iakobo 4:8) I roto i teia au tuatua ka kite tatou i tetai pati anga e tetai taputou anga.

Mārama o te Tuatua Mou

it-1 103

Anakim

A race of people of extraordinary size who inhabited the mountainous regions of Canaan as well as some coastal areas, particularly in the S thereof. At one time three prominent men of the Anakim, that is, Ahiman, Sheshai, and Talmai, resided at Hebron. (Nu 13:22) It was here that the 12 Hebrew spies first saw the Anakim, and 10 of the spies subsequently gave a frightening report of the experience, alleging that these men were descendants of the pre-Flood Nephilim and that, by comparison with them, the Hebrews were like “grasshoppers.” (Nu 13:28-33; De 1:28) Their great stature caused them to be used as a standard of comparison in describing even the giantlike men of the Emim and the Rephaim. Their strength apparently produced the proverbial saying: “Who can make a firm stand before the sons of Anak?”—De 2:10, 11, 20, 21; 9:1-3.

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke