RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w06 6/1 kapi 32
  • “Te Poe i Roto ia Galilea Katoatoa”

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • “Te Poe i Roto ia Galilea Katoatoa”
  • Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2006
Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2006
w06 6/1 kapi 32

“Te Poe i Roto ia Galilea Katoatoa”

E ONO e te apa kiro mita ua i te tua tokerau opunga o Nazareta, te taoni e utuutuia mai ei a Iesu, e oire ia kare roa i taikuia ana i roto i te au Evangeria. I na, kua tapaia te reira e ko “te poe i roto ia Galilea katoatoa” e te tangata tata tuatua enua ngati Iuda rongonui i te anere mataiti mua ko Flavius Josephus. Ko te oire o Sepphoris te reira. Eaa ta tatou i kite no runga i teia oire maata?

I muri ake i te mateanga o Heroda Maata, penei i te 1 M.T.N., kua meameau te au tangata oire o Sepphoris ia Roma, tei tupu mai kua takoreia to ratou oire. Kua peke i te tamaiti a Heroda ko Anitipa ia Galilea e Perea e kua iki aia i te au ngai pueu o Sepphoris e ko te ngai o tona oire maata ou. Kua patu akaouia te oire maata ma te au tu are akaraanga Ereni e te Roma, inara te maataanga o te au tangata e noo ra ki reira e ngati Iuda. Kia tau ki te Poropeta ko Richard A. Batey, kua riro te reira e ko “te ngai maata tikai o te kavamani i te akatereanga ia Galilea e Perea,” e patu ua atu ei a Anitipa ia Tiberio mei te 21 T.N. i te mono anga ia Sepphoris e ko te oire maata. Ko te tuatau teia e noo vaitata ra a Iesu ki te oire.

Ko te Poropeta ko James Strange, tei kiri ana i Sepphoris, kua irinaki e e au ngai papaanga pepa to te oire, e ngai vairanga moni, au apinga tamaki, au pangika, au are papuriki, e te au makete te okooko ra i te au karakaraea, io, au apinga metera, poe, e te au tu kai tukeke. Te reira te aronga raranga e te aronga okooko kakau e te au toa e okoia ana te au kete, au apinga no te are, au akari pipi, e te vai atura. Te numero tangata i taua taime ra kua manakoia e tei rotopu i te 8,000 e te 12,000.

I atoro ana ainei a Iesu i teia oire tei ki ua i te tangata, e tai ora te aaere anga mei Nazareta? Kare te au Evangeria i oronga mai ana i tetai pauanga kia tatou. Inara, te karanga ra The Anchor Bible Dictionary, e te “mataara okotai tau roa atu mei Nazareta mai kia Kana o Galilea e oro ana na roto ia Sepphoris.” (Ioane 2:1; 4:46) Mei Nazareta, ka kiteaia atu te maunga o Sepphoris, te tu ua ra e vaitata rai e 120 mita i rungao i te taua o te o. Te irinaki ra tetai pae e i te oronga anga a Iesu i te akatutuanga e “te oire i akatuia ki runga i te maunga ra, kare ïa e ngaro,” penei ake te manako ra aia i teia oire.​—Mataio 5:14.

I muri ake i te inga anga a Ierusalema i te 70 T.N., kua riro mai a Sepphoris e ko te oire maata tikai o te ngati Iuda i Galilea e i muri akera e ko te ngai o te Sunederi, te akavaanga maata o te ngati Iuda. No tetai tuatau, kua tupu ruperupe te reira e ko te ngai maata no te apii anga ngati Iuda.

[Mapu/Tutu i te kapi 32]

(No runga i teia, akara i te puka)

Tai o Galilea

GALILEA

Kana

Tiberio

SEPPHORIS

Nazareta

PEREA

[Akameitakianga no te Tutu i te kapi 32]

Pottery: Excavated by Wohl Archaeological Museum, Herodian Quarter, Jewish Quarter. Owned by Company for the Reconstruction of the Jewish Quarter in the Old City of Jerusalem, Ltd

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke