Pene 78
Kia Vai Teateamamao!
I MURI ake i te akamatakiteanga i te aronga tini ra i te morimori apinga, e te akamatakite anga i tana au pipi no runga i te apiapi tau kore i te au apinga no te kopapa ra, kua akamaroiroi maira a Iesu: “Auraka e mataku, e taku anana iti; e mea anoano na to kotou Metua, i te oronga mai i te basileia no kotou.” Kua akakite mai aia e e tokoiti ua te aronga te ka o ki te Patireia o te rangi (i muri akera kua akatakaia e 144,000). Ko te maataanga o te aronga te ka rauka ia ratou te ora mutukore ka riro ratou ei au tangata i te enua nei no te Patireia.
Mei teaa ra te meitaki te reira apinga aroa, koia “te basileia”! I te akatutuanga i te tu akono tau no te au pipi kia rave i te rauka mai anga ia ratou te reira, kua raurau atura Iesu ia ratou: “E oko i to kotou apinga ka oronga atu ei [ei apinga aroa, NW].” Ae, e mea tau no ratou kia oronga i ta ratou apinga kia puapingaʼi etai atu i te pae vaerua ei akaputu anga i te “apinga kare e pou ki runga i te au rangi.”
I reira kua akamaroiroi atura Iesu i tana au pipi kia vai teateamamao no tona oki anga mai. Kua karanga aia: “Kia tatuaia to kotou taukupu, e kia vai kakā ua ta kotou mori; E kia tau kotou uaorai ki te aronga e tatari i to ratou pu, i te oki anga mai mei te akaipoipoanga; e kia tae mai aia e topāpā maira, kia eeu ratou i te pa kiaia i reira. E ao to te reira au tavini, i te oki mai anga o to ratou pu, te tapapa ra; tikai taku e karanga atu kia kotou na, ka tatua aia i tona taukupu, ka tuku atu ei ia ratou ki te kaingakai ra, e ka raverave atu ei i te kai na ratou.”
I teia akatutu anga nei, te akaariia maira te vai teateamamao anga te au tavini ra i te oki mai anga to ratou pu no te uti anga i to ratou kakau roroa ki runga e kua tamouia ki raro ake i to ratou tatua ra; e te rave tamou ra ratou i ta ratou angaanga e po akera i roto i te marama o ta ratou au mori tei ki ra i te inu. Kua akataka maira Iesu: ‘Me tae mai te pu i te rua o te tiaki anga [mei te ora iva ki te turuaipo], e i te toru o te tiaki anga [mei te turuaipo ki te ora toru i te popongi], ka rokoia mai ei te papa ra, e rekareka ia ratou!’
Ka tutaki rai te pu i tana au tavini na te mataara tuke. Ka tuku aia ia ratou ki te kaingakai e ka raverave atu i te kai na ratou. Kua akono aia ia ratou, kare mei te au tavini rai, mei te au oa tiratiratu ra. Mei teaa ra te reira tutaki meitaki no to ratou rave tamou anga i te angaanga na to ratou pu i tera po roa ia ratou i tapapa ra no tona oki mai anga! Kua karanga atura Iesu: “E teianei kia vai teateamamao rai kotou, no te mea, ei te ora manako koreia e kotou ra, e tae mai ei te Tamaiti a te tangata.”
Kua karanga atura Petero: “E te Atu, i tuatua mai aina koe i tenana parabole kia matou anake nei, e ki te tangata katoatoa aina?”
Kare i pau tikaia atu, kua oronga atura a Iesu i tetai atu parapore. Kua ui atura aia: “Koai te tuati tiratiratu i ta te pu e tuku i rungao i tona pupu tavini, ei tua i ta ratou tuanga kai i te ora mou ra? E rekareka te reira tavini, tei rokoia mai e tona pu, te pera ra! Koia mou taku e karanga atu kia kotou nei, e akariroia aia e ia ei tiaki i tona au apinga pouroa.”—NW.
E mea papu ko Iesu Mesia te “pu.” Te “tuati” te akatutu maira i te “anana iti” o te au pipi ra ei pupu taokotaiia, e ko te “pupu tavini” te taiku katoa ra i te reira pupu 144,000 tei riro ra no ratou te Patireia i te rangi, inara te akakite maata maira i ta ratou angaanga ei aronga tatakitai. Te “au apinga pouroa” ta te tuati tiratiratu i akataoongaia ra ei tiaki ko te au apinga ariki ia a te pu i te enua nei, kapiti katoaia te au tangata i te enua nei i raro ake i te Patireia.
I te tuatua ua atu anga i te akatutuanga ra, kua akakite a Iesu e penei kare te au mema pouroa o te reira tuati, me kore tavini, e vai tiratiratu, na te akatakaanga: “Me tuatua ra te reira tavini i roto i tona uaorai ngakau e, Kare taku pu e tae vave mai; kua akamata atura i te pāpā i te au tavini tane, e te au tavini vaine, e kai iora i te kai, e inu akakona iora i te kava; Kia tae ki te rā manako koreia e ia, . . . e tae mai ei te pu o taua tavini ra . . . , [e ka akautunga iaia ma te mamae maata rava, NW].”
Kua rave ua atura a Iesu i te akakite e i tona aere mai anga kua apai mai aia i te tuatau veravera no te ngati Iuda, no te mea ko tetai papaki kua ariki e ko tetai kua kopae i tana au apiianga. E tere atu i te toru mataiti i mua akera, kua papetitoia aia i te vai, inara i teianei kua vaitata aia i te openga kia papetitoia ki roto i te mate, mei tana i tuatua ra: “E mamae rai toku e kia oti roa ia!”—NW.
I muri ake i te oronga anga i teia au tuatua ki tana au pipi, kua tuatua akaou atura Iesu ki te aronga tini i reira ra. Kua tangi aia no to ratou marokiakia i te kore e ariki i te akataka anga papu iaia ra e tona puapinga maata katoa oki. Kua karanga atura aia: “Kia akara kotou i te tumurangi i te tupu anga i te opunga o te rā, kua na ko iora kotou, Tera ka ua: e koia tika rai. E kia arara mai te matangi e marangai, kua tuatua iora kotou, Ka riro i te pukakā: e riro atura oki i reira. E tera ra aronga pikikaa e! te kite na kotou i te akara i te rangi e te enua nei; eaa i kore ei kotou i kite i teianei tuatau?” Luka 12:32-59.
▪ E ia te katoa anga o te “anana iti” ra, e eaa te ka rauka ia ratou?
▪ Akapeea ta Iesu akaketaketa anga i tei anoanoia kia vai teateamamao tona au tavini?
▪ I ta Iesu parapore, koai te “pu,” te “tuati,” te “pupu tavini,” e te “au apinga pouroa”?