RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w04 5/1 kapi 27-31
  • Te Au Tarekareka Anga Taito e te Puapinga i te Re Anga

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Te Au Tarekareka Anga Taito e te Puapinga i te Re Anga
  • Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2004
  • Tumu Tuatua
  • Tetai Atu Manako
  • Tetai Akanoonooanga Taito
  • Te Au Tupuanga
  • Te Tutaki
  • Au Ngai Akamatutuanga e to Ratou Aronga Taemoemo
  • Te Au Kerititiano e te Au Tarekareka Anga
  • “E Akaarite i to Kotou Taemoemo Anga”
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2001
  • Akapeea Taau Oroanga i te Taemoemo Anga no te Oraanga?
    Te Punanga Tiaki—Akakiteanga i te Patireia o Iehova—1992
Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2004
w04 5/1 kapi 27-31

Te Au Tarekareka Anga Taito e te Puapinga i te Re Anga

“TE AU tangata katoatoa e piri atura ki roto i tetai tarere anga ka taangaanga ia i te akatere-uaorai i roto i te au mea ravarai.” “E te tangata oki kia kukumi ra, kia kore aia e kukumi ma te akono i te ture ra, kare ïa e akakoronaia.”​—1 Korinetia 9:25, NW; 2 Timoteo 2:5.

Te au tarekareka anga ta te apotetoro ko Paulo i taiku ei e tuanga puapingaia no te tu oraanga tangata Ereni taito ra. Eaa ta te tuatua enua e akakite maira kia tatou no runga i teia au tarere anga e te reva tei koropini i te reira?

No teia taime ua akenei, kua raveia tetai akaariarianga no runga i te tarekareka anga o Ereni, Nike​—Il gioco e la vittoria (“Nike​—Te Tarekareka Anga e te Autu Anga”), i roto i te Colosseum o Roma.a Kua oronga mai te au akaariarianga i etai au pauanga ki taua uianga ra e te oronga maira tetai tamanako anga no runga i te akaraanga a te Kerititiano i te au tarekarekaanga.

Tetai Akanoonooanga Taito

Kare e ko Ereni te tu oraanga tangata mua tei piri atu ki roto i te tarekareka anga. Noatu rai, mei te varu anere mataiti M.T.N., kua akataka mai te tangata atu pee Ereni ko Homer i tetai taiate tei akaoraoraia e te au manakoanga rongonui e te vaerua taemoemo, e kua akangateitei maataia te kite karape i te angaanga vaeau e te tu o te oro anga. Te tarekarekaanga mua o Ereni, kua akataka mai i te akaariarianga, e kua akamata mai ei au tupuanga akonoanga kia akangateiteiia te au atua i te ngai tanumanga o te au tangata rongonui ra. Ei akaraanga, te Iliad a Homer, te angaanga takere roa atu tei ora ana i te au puka Ereni, te akataka maira e akapeea te au tumu toa ngateitei, te au taeake o Achilles, tei tuku i ta ratou au apinga tamaki ki raro i te peu anga i te ngai tanumanga o Patroclus e kua taemoemo kia akapapu i to ratou tu mataku kore na roto i te moto anga, te kukumi anga, te pei anga i te discus e te korare, e te taemoemo kariota.

Kua akono katoaia te au tarekarekaanga aiteite i Ereni. Te karanga ra te puka akaariarianga: “Kua akanoo te au tarekarekaanga i te tumu no te tuatau e rauka ai te au Ereni, no te akangateitei i to ratou au atua, kia akapae i ta ratou au maroanga kino ope kore e te putuputu, e kua akatupu i te akaanga ke anga i to ratou tu vaerua taemoemo ki te rauka anga mai te ponuiaau e te maru: ko te taemoemo oro anga te reira.”

Kua ariki tetai pupu oire maata i te akonoanga kia taokotai putuputu i te au ngai matauia o te akamori kia akangateitei atu i to ratou au atua na roto i te taemoemo oro. I muri akera, e a o taua au tarekarekaanga​—te Olympic e te Nemea, tei akatapuia kia Dia, e te Pythia e te Isthmus, tei akatapu tataki tai ia kia Apollo e Poseidon​—kua tupu mai te tu puapinga maata e tae roa atu i te rauka anga ia ratou te turanga o te Panhellenic tarekarekaanga. Koia oki, kua akatueraia te reira ki te au tangata taemoemo takapini i te ao o Ereni. Kua akaari mai taua au tarekarekaanga i te atinga e te pure e kua akangateitei katoaia te au atua na te au taemoemo oro meitaki rava me kore te au taemoemo ati.

Ko te mea takere roa atu e te maata roa atu o taua au tarekarekaanga, tei akakiteia e kua akamata roa mai i te 776 M.T.N., kua raveia i te a o te mataiti ravarai ei akangateiteianga ia Dia i Olympia. Ko te rua i te papaanga o te puapinga ko te tarekarekaanga Pythia. Kua rave vaitataia ki te ngai tapu tei akono maataia o te ao taito ra, i Delphi, ko teia oki kua piri katoa mai te taemoemo oro anga. Inara ei akangateiteianga i te tangata turuturu o te tata atu e te imene, ko Apollo, tei runga te akaketaketa anga i te imene e te ura.

Te Au Tupuanga

Me akaaiteia ki te taemoemo oro o teia tuatau, kua meangiti mai te numero o te au tupu anga, e ko te tane ua te ka kapiti atu. Kare te porokaramu o te Olympic taito ra e akaari ana e tere atu i te ngauru te au tupu anga. Kua oronga mai te au tiki, te au akairo, te au mosaic, e te au peni anga i runga i te au vati karaea tei akaariia i roto i te Colosseum e meangiti ua te au akatutuanga o te reira.

Kua raveia te au oro vaevae ua e toru oroanga te mamao​—te taitiamu, mei te 200 mita; te oro anga e rua taime, tei akaaiteia i teia tuatau ki te 400 mita; e te oro anga roa, mei te 4,500 mita te roa. Kua oro e kua tereni taka ua te au tangata tarere. Te aronga tei o atu ki roto i te au tarereanga kua piri atu ki roto e rima tupu anga: te oro anga, te rere mamaoanga, te discus, te pei anga korare, e te kukumi anga. Kua kapiti mai te motoanga e te pancratium ki roto i tetai au taemoemoanga, tei akatakaia mai e “e tarekarekaanga kino tei kapitiia mai te moto puku rima ma te kukumi anga.” I reira te vai ra te oro anga kariota e tere atu i te 1,600 mita te mamao, ma te au apinga akaoro mamangika e kare e vai i muri tei tukunaia ki runga i te nga uira meangiti ua e te kikaia ra ma te nga punua atini e rua me kare e a me kore te au oroenua pakari tikai.

E mea kino tikai te motoanga e tetai taime ka mate. Takapini i to ratou puku rima ra, kua aao te aronga tarere i te au potonga kiri marokiakia tei tapokiia e te au metera kino tei tamoumouia ki roto. Ka rauka ia koe i te akamanako e eaa ra tetai tangata taemoemo ko Stratofonte tona ingoa tei kore i kite ana e koia tera i roto i te io i muri ake i te motoanga e a ora te roa. Te akapapu maira te au tiki e te au mosaic e kua taui kino ia te kopapa o te au tangata moto.

I roto i te kukumi anga, kua kotinga te ture i te mou anga ki te tuanga i runga o te kopapa, e te tangata tei re ko te tangata mua tei akatopa i tana tangata e ta ra ki raro e toru taime. Ei tuke anga, kare te au tu mou anga i araiia ana i roto i te pancratium. Ka rauka te aronga taemoemo i te tue, i te moto, e te takaviri i te au paupau anga. Te au arairai anga ua ko te ko anga i te mata, te paraku anga, e te kakati anga. Te akakoroanga e kia kore e rauka akaou i taau tangata e ta ra i te uriuri i runga i te taua e kia maroia aia kia kauraro. Kua manako etai i te reira e ko “te akaariari anga meitaki tikai i Olympia katoa.”

Ko te pancratium rongonui tikai tei aroia i te tuatau taito ra kua karanga ia e kua tupu i te openga o te Olympic i roto i te 564 M.T.N. Ko Arrhachion, tei kukumiia tona kaki, kua marama mai aia kia takauriia tetai mangamanga vaevae o te tangata e ta ra aia. Tana tangata i ta ei, no te maata roa te mamae, kua kauraro i te taime tikai i mua ake ka mate ei a Arrhachion. Kua akakite te au akava e ko te kopapa mate o Arrhachion tei re!

Ko te oro anga kariota te mea rongonui roa atu o te au tupuanga e pera katoa te mea reka roa atu ia e te au tangata rongonui, mei te mea ra e ko te tangata tei re e kare ko te tangata e akaoro ra mari ra ko te ona o te kariota e te au oroenua. Te akamataanga o te oro ko te tuatau puapinga roa atu i roto i te taemoemo, e kia noo te aronga akaoro kariota i roto i te pa, koia tikai i te au taanga taki tai anga takapini i nga poupou i nga ope o te ngai oro anga. Ka akatupu te au tarevake e te au akautunga i te au tupuanga kino tei akariro i teia tupu anga reka ia ei apinga umere roa atu.

Te Tutaki

“Ko te aronga e oro i te taemoemo anga ra, e oro katoatoa ïa,” i karanga ai te apotetoro ko Paulo, “okotai ua ra e rave i te korona.” (1 Korinetia 9:24, NW) Ko te mea puapinga maata rava atu e kia re. Kare e ario me kore e poronite, kare e re rua me kore e toru. “Autu anga, ‘Nike,’ ko te akakoroanga maata o te tangata tarere,” i akataka mai ei te akaariari anga. “Ko teia ua te ka rava ua mei te mea ra e ko teia te akaataanga tika tikai o tona tu tikai, i te kopapa e te tu akono, e te ngakau parau anga ki tona taoni.” Kua taopenga ia teia tu na tetai tataanga mei ia Homer mai: “Kua kite mai au e kia tere ua rai ki mua.”

Te tutaki tei orongaia ki tetai tangata tei re i roto i te Au Tarekareka Anga Panhellenic e akairo uaia​—te korona o te au rau. Kua kapiki a Paulo i te reira “te korona pe ua.” (1 Korinetia 9:25, NW) Inara, e puapinga oonu tikai to teia tutaki anga. Kua akatutu teia i te ririnui tikai o te reva natura tei oronga i tona mana ki runga i te tangata tei re. Te autu anga, te aruaruia ra ma te manako okotai i te titau anga, kare ua atu e aiteanga mari ra ko te oronga mai anga i te tu mareka anga tu-Atua. Kua tata te au akaariari anga e akapeea te aronga tarai pate taito ra e te aronga peni i te akamanako anga ia Nike, te atua vaine Ereni o te autu anga e peau tona, i te akakorona anga i tei autu ra. Tetai re i Olympia ko te take o te angaanga a tetai ua atu tangata oro meitaki.

Kua maaniia te au korona Olympic mei te au rau orive taetaevao​—te paina Ithsmus, te tiare Pythia, e te celery Nemea ngangaere. Kua oronga te aronga akapapa i te au tarekareka anga i tetai ngai ke i te moni me kare i tetai atu au tutakianga kia akakeuia te au tangata taemoemo meitaki tikai. E maata rai te au vati tei akaariia i te akaariari anga e au re ia i te Tarekareka Anga Panathena, tei raveia i Atene ei akangateitei i te atua vaine ko Atena. I te akamataanga kua ki teia au amphora i te inu Attic akaperepereia. Te akataka maira tetai apinga akamanea i tetai tua o te vati i te atua vaine e kua akairoia te tataanga “tutaki no te taemoemo anga a Atena.” I tetai tua te vai ra tetai akatakaanga o tetai tupu anga tikai, i te akaraanga ko te mea i rauka ai te tangata oro meitaki i tana autu anga.

Kua mataora te au oire maata o Ereni i te kapiti atu ki roto i te rongonui o ta ratou au tangata oro meitaki, kua taui te au autu anga ia ratou ki tetai tangata rongonui i roto i to ratou komuniti kainga. Kua akonoia te oki anga mai a te tangata tei re ma te au akaupokotu o te autu anga. Kua akatu ia te au tiki ki to ratou ngateitei ei atinga no te akameitakianga ki te au atua​—te akangateitei kare e akaariia ana ki te tangata ua nei​—e kua imene te au tangata atu pee no to ratou maroiroi. I muri akera kua orongaia ki te aronga tei re i te au ngai mua i te au oroa papuriki e kua rauka i te moni tutaki a te papuriki.

Au Ngai Akamatutuanga e to Ratou Aronga Taemoemo

Kua manakoia te tarere anga oro meitaki e tuanga puapingaia i roto i te tupuanga o te vaeau tangata. E au ngai akamatutuanga to te au oire maata o Ereni pouroa, e kua kapitiia te terenianga kopapa no te tane mapu ma te apiianga i te au akamatutuanga o te manako e te pae vaerua. Kua akanooia te au are o te au ngai akamatutuanga takapini i te au ngai atea e te maatamaata no te terenianga, tei koropiniia e te au porotito e tetai au ngai tapokiia te taangaangaia ra ei au ngai vairanga puka e te au pia apiipii. Ei runga roa, kua atoro putuputuia taua au akaaereanga, e te au tane mapu o te au pamiri apinganui te ka rauka i te oronga i te tuatau ki te apii e i to te angaanga. I konei, kua kauraro te aronga taemoemo ia ratou uaorai ki tetai akateateamamao anga roa, e te pakari no te tarekarekaanga ma te tauturu a te aronga akamatau, e ko tei oronga katoa i te araianga o te au kai tau kore e kia akono i te akakoromaki i te pirianga ainga.

Kua oronga mai te akaariarianga Colosseum i te tuatau ki te au manuiri kia akara mareka i te au akatutu anga meitaki o te aronga taemoemo taito ra, koia tikai te au kopi Roma o te au tiki Ereni mua. Mei te mea ra i roto i te manako anga taito ra, kua akaaiteia te kopapa apa kore ki te tu akono apa kore e ko te raukaanga anake ua a te aronga teitei, kua akatutuia teia au kopapa akatuanga meitakiia o te aronga taemoemo tei re i tetai akakoroanga o te kimi kite. Kua ariki te au Roma ia ratou ei au angaanga ati, e manganui tei akamanea i te au taitiamu, te au ngai pai vai, te au vira, e te au are ariki.

I roto i te au Roma, e mea rekaia na te au akaariarianga kino, e no reira i rotopu i te au tupuanga Ereni katoatoa tei raveia i Roma, kua peke te ariki anga maata rava ki te motoanga, te kukumianga, e te pancratium. Kua manakoia e te au Roma i taua au tarekarekaanga, kare ei tarereanga i rotopu i te aronga aiteite kia kiteia to ratou maroiroi tikai, mari ra ei tamataoraanga ua. Kua akarukenaia te manako mua o te tarekarekaanga ei kapiti katoa anga o te au tumu toa taemoemo maata ei tuangaia o ta ratou apii. Mari ra, kua akameangiti mai te au Roma i te au tarekareka anga Ereni ki te tereni anga meitaki i mua ake te pai anga me kore ki tetai tarekareka anga akaraia tei akonoia ra e te aronga kite i raro mai, mei te taemoemoanga ta tangata rai.

Te Au Kerititiano e te Au Tarekareka Anga

Te tu akonoanga o te au tarekareka anga ko tetai tumu kitea papuia no te au Kerititiano o te anere mataiti mua kia kopae i te reira, no te mea “eaa to te nao o te Atua ra aite anga atu i te idolo?” (2 Korinetia 6:14, 16) Eaa ra o te au tarekareka anga o teia tuatau?

Te kite papuia ra, kare te au tarekareka anga o teia tuatau e akangateitei ana i te au atua peikani. Inara, kare ainei e tika e te koropiniia ra etai au tarekareka anga e vaitata rai ki tetai maroiroi o te akonoanga, tei aiteite ki taua ra tei vai i roto i te ao taito ra? Pera katoa, tei kiteia i roto i te au ripoti i nga mataiti i topa, e rauka ai te re, kua apai puareinga ua etai aronga taemoemo i te au ua akakona te akamaata ra te rave anga te ka akakino i to ratou oraanga i te pae kopapa e to ratou oraanga katoa.

Ki te au Kerititiano, e puapinga kore tikai te akatupuanga i te pae kopapa. Te au tu pae vaerua o “te peretana muna o te ngakau ra” ko te mea e manea ai tatou i roto i nga mata o te Atua. (1 Petero 3:3, 4, NW) Kua kite tatou e kare te tangata pouroa tei o atura ki roto i te au tarekareka anga i teia tuatau e e vaerua taemoemo pakari to ratou, inara e manganui te akapera ra. Ka tauturu ainei te piri atu anga kia ratou ia tatou kia aru i te akamaroiroianga Tuatua Tapu e “auraka takiri e mea e raveia ma te taumāro, e te akanengonengo puapinga kore; ei ngakau akaaka ra, i te manako akameitaki atu tetai ki tetai?” Me kare kare ainei taua pirianga e akatupu mai i “te makitakita, te tamaki, te akarere, te riri, te karo, te pae ke”?​—Philipi 2:3; Galatia 5:19-21.

E manganui te au tarekareka anga amiri o teia tuatau ka rauka mai ei kino tikai. Ko tetai ua atu te reka ra i taua au tarekareka anga e mea meitaki kia akamaara i te au tuatua a Salamo 11:5 “Te timata mairā Iehova i te tangata tuatua-tika: kareka te tangata kino, e tei inangaro i te takinga-kino, kua riri roa tona ngakau iaia.”

I roto i tona ngai tau, e mea mataora te terenianga, kua karanga rai te apotetoro ko Paulo e: “Ko te akamātau i te kopapa nei, e puapinga mea ngiti ua to reira.” (1 Timoteo 4:7-10) Inara, iaia i te tuatua anga no runga i te au tarekarekaanga Ereni, kua taiku tau a Paulo ki te reira kia akatutu ua i te puapinga no te au Kerititiano kia rauka taua au tu mei te akatere-uaorai e te akakoromaki. Te akakoroanga ta Paulo e tauta ra, i rungao i tetai ua atu, ko te reira te rauka anga i te “korona” no te oraanga mutu kore tei orongaia mai e te Atua. (1 Korinetia 9:24-27 NW; 1 Timoteo 6:12) I roto i tera, kua akanoo aia i te akaraanga no tatou.

[Tataanga Rikiriki i Raro]

a Nike e tuatua Ereni no te “autu anga.”

[Pia/Au Tutu i te kapi 31]

Te Tangata Moto te Akaangaroi Ra

Te akaari maira teia a anere M.T.N. poronite i te tupuanga kino tikai a te motoanga taito ra, i roto i te reira, tei tau ki te papaanga akaariari Roma, “te akakoromaki anga o te tangata moto . . . tei piri atu ki roto i te au ta anga roiroi tikai, i taua taime ra ‘te oronga ra te maemae ki te maemae,’ kua akapaapaaia ei akaraanga meitaki.” “Te au akairo o te motoanga tei oti ua akera kua kapiti atu ki taua ra o te au motoanga i mua ana,” i tuatua atu ei te akatakaanga.

[Tutu i te kapi 29]

Te oroanga kariota ko te mea puapinga maata roa atu ia o te au tupu anga i te au tarere anga taito ra

[Tutu i te kapi 30]

Kua tamanako te aronga ati taito ra ia Nike, te atua vaine no te autu anga e peau tona, i te akakorona anga i tei autu ra

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke