RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • w13 2/15 kapi 13-16
  • Akakiteia te Tuatua Meitaki ki te Tiaki o te Are Ariki

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Akakiteia te Tuatua Meitaki ki te Tiaki o te Are Ariki
  • Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2013
  • Tumu Tuatua
  • TUTU TE APOTETORO E ‘KORE RAVA E TANGATA I AKAKORE ATU’
  • TUTU A PAULO KI TE TANGATA RIKIRIKI E TE ARONGA MAMAATA
  • ‘APII I TE TUATUA A TE ATUA MA TE MATAKU KORE’
Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2013
w13 2/15 kapi 13-16

Akakiteia te Tuatua Meitaki ki te Tiaki o te Are Ariki

[Tutu i te kapi 13]

Mataiti 59 T.N. Maata te au mouauri ta te au vaeau e apai ra ki Roma na roto i te ngutupa o te Porta Capena. Tei runga te are ariki o te Emepera ko Nero i te Maunga Palatine, ko te au vaeau o te Are Ariki te tiaki ra ma ta ratou koke i raro ake i to ratou kakau vaeau.a Taki atu te rangatira maata ko Iulio i tana au mouauri na ko i te Roman Forum aere atu ki runga i te Maunga Viminal. Na roto atu ratou i tetai aua e maata te au atarau o te au atua Roma pera katoa i te ngai e tereniia ana te au vaeau.

[Tutu i te kapi 13]

Tutu no te au vaeau o te Are Ariki tei manakoia e no ko i te Arch o Claudius, tei patuia i te mataiti 51 T.N.

Tetai o taua au mouauri ra, ko te apotetoro ko Paulo. Te au marama i muao, iaia i runga i tetai pai roto i te uriia, kua akakite tetai angera a te Atua kia Paulo e: “E tu koe i mua i te aroaro o Kaisara.” (Anga. 27:24) Ko tera ainei te ka tupu kia Paulo? Iaia e akara ra ki muri i te oire maata o te Patireia o Roma, kare ekoko e kua maara iaia te au tuatua ta te Atu ko Iesu i tuatua kiaia i ko i te Punanga o Anitonia i Ierusalema. “E akamaroiroi”! i na Iesu ei. “Mei taau i akakite i te tuatua noku i Ierusalema nei, e akakite katoa oki koe i Roma e tikai.”​—Anga. 23:10, 11.

Penei kua tu ua a Paulo i te akara i te Castra Praetoria​—e punanga maatamaata teia, e au patu piriki muramura teitei tona, pera te au patu paruru rikiriki e te au punanga i runga roa ake. E noo ana te au mema o te Tiaki Are Ariki ki roto i te punanga, ko ratou te au tiaki o te emepara e te au akava katoa no te oire. E 12 pupu vaeaub o te Are Ariki, e e maata te au pupu vaeau o te oire i reira, tauatini ua atu vaeau ka o ki roto i te punanga, kapiti mai te au vaeau na runga i te oroenua. Riro te Castra Praetoria ei akamaara mai i te mana maata o te Emepera. No te mea na te Tiaki o te Are Ariki te apainga kia akono i te au mouauri no te au tapere mamaata mai, kua taki atu a Iulio i tona pupu na roto i tetai o te au ngututupa e a. Muri ake i taua tere ngata no tetai au marama, tae mai aia e tana au mouauri ki te ngai i akakoroia.​—Anga. 27:1-3, 43, 44.

TUTU TE APOTETORO E ‘KORE RAVA E TANGATA I AKAKORE ATU’

Te taime o taua tere ra, tae te orama a te Atua kia Paulo i te akakite e ka ora te au mataro pouroa me parari te pai. Kare aia i mate ana te kakatiia anga e te ovi. Kua akaora aia i te aronga maki i runga i te enua ko Melita, e kua karanga te aronga i reira e e atua aia. Kare e kore kua eva ua te nuti o taua au mea tei tupu, ki rotopu i te au Tiaki o te Are Ariki.

Kua kite ana a Paulo i te au taeake mei Roma tei ‘aere mai i te aravei iaia i Apio Foro, e i te Are Tapae e Toru.’ (Anga. 28:15) Inara no te mea kua tapekaia aia, ka akapeea aia i te akatupu anga i tona akakoroanga kia akakite i te tuatua meitaki i Roma? (Roma 1:14, 15) Manako tetai aronga e kua tukuia te au mouauri ki te rangatira o te au tiaki. Me kua akapera rai, kare e kore kua apainaia a Paulo ki te Akaaere o te Are Ariki ko Afranius Burrus, penei koia te rua o te tangata mana i raro ake i te emepera.c Noatu eaa te tu, kare na te au rangatira Roma i tiaki iaia, e tai rai vaeau mei roto mai i te pupu o te Are Ariki tei tiaki ia Paulo. Kua akatikaia a Paulo kia noo ki roto i tona uaorai are, kia ariki i te tangata ka atoro mai iaia, e kia tuatua atu kia ratou, ma te ‘kore rava e tangata i akakore atu.’​—Anga. 28:16, 30, 31.

Te Tiaki o te Are Ariki i to Nero Tuatau

[Tutu i te kapi 14]

Teia moni toka no te anere mataiti mua, te akaari maira i te aua o te Are Ariki

Kua koreromotu te au tiaki Are Ariki kia paruru i te emepera e tona pamiri. Me aere ratou ki te tamaki, ka apai ratou i to ratou uaorai reva tei runga te tutu o te emepera, pera katoa te au paruru tei runga te tutu o te au tekopio, te akairo o Kaisara Tiberio. Raro i te akatereanga a te au rangatira maata e te au rangatira anere, na ratou katoa e akapapu ana e kia mako te au ngai tarekareka e te au ngai tamataora, e te akapapu e kia angaanga meitaki te au apinga tamate ai. E angaanga ana te au vaeau o te Are Ariki no te 16 mataiti, kareka te au nuku mamaata ka angaanga ratou e 25 mataiti. E toru taime maata atu te moni a te au vaeau Are Ariki, maata te moni akamauruuru, e te meitaki i te moni ritaea. E akariro katoaia ana te au tiaki Are Ariki ei tamamae e ei tamate i te au mouauri. Muri mai i tona akamouauriia anga i te rua o te taime, penei na te au vaeau tana e tauta ra i te tauturu i tamate ia Paulo.​—2 Timo. 4:16, 17.

Courtesy Classical Numismatic Group, Inc./​cngcoins.com

TUTU A PAULO KI TE TANGATA RIKIRIKI E TE ARONGA MAMAATA

[Tutu i te kapi 15]

Au patu o te Castra Praetoria i teia tuatau

Roto i tana au akavaanga, penei kua uiui atu a Burrus i te apotetoro ko Paulo, i ko i te are ariki me kore i te aua o te au tiaki o te Are Ariki, i mua ake ka oronga ai aia i tana tukuanga tika kia Nero. Kua taangaanga a Paulo i teia atianga ei ‘tutu atu ki te aronga mamaata e te tangata rikiriki.’ (Anga. 26:19-23) Noatu eaa ta Burrus tukuanga tika, kua ora a Paulo, kare i tukuia ana ki roto i te are auri i roto i te aua o te Are Ariki.d

Maatamaata te are e noo ra a Paulo e kua rauka iaia i te ariki mai i “te aronga nunui ngati Iuda ra,” e te tuatua atu kia ratou pera katoa ki ‘te manganui tei aere mai kiaia i te are e noo ra aia.’ Ko te au vaeau katoa o te Are Ariki tetai i reira iaia e ‘akakitekite atura’ ki te ngati Iuda no runga i te Patireia e ia Iesu, “mei te popongi mai e aiai ua atura.”​—Anga. 28:17, 23.

[Tutu i te kapi 15]

To Paulo tapekaia anga, kua rongo te au vaeau iaia e akakite ra i tana au tuatua kia tataia i roto i te reta

E taui ua ana te pupu tiaki o te Are Ariki i te varu o te ora. E taui putuputu katoa ana to Paulo tiaki. Te rua mataiti i te mouauri anga te apotetoro, e akarongo ua ana te au vaeau iaia e akakite ra i te au tuatua kia tataia i roto i te au reta ki te au Kerititiano i Ephesia, Philipi, Kolosa, e Epera, e kua kite iaia e tata ra i tana reta ki te Kerititiano ko Philemona. Iaia i roto i te are auri, kua tauturu a Paulo ia Onesimo, tetai tavini tei oro ke, ‘tei akariro aia ei tamaiti nana i tona tapeka angaia,’ e kua tono iaia kia oki ki tona pu. (Phile. 10) Kare ekoko kua akamanako katoa a Paulo i te au anoano o tona au tiaki. (1 Kori. 9:22) Akamanako ua ana tatou iaia e uiui ra ki tetai tiaki no runga i te akakoroanga o te au tuanga tukeke o te rakei e oti ka taangaanga meitaki ei i te reira i roto i tetai akatutuanga.​—Ephe. 6:13-17.

‘APII I TE TUATUA A TE ATUA MA TE MATAKU KORE’

Kua riro to Paulo tapekaia anga ei tauturu i te “akatupu i te evangelia” i rotopu i te au Tiaki o te Are Ariki e etai ke. (Phili. 1:12, 13) Te aronga e noo ra i roto i te Castra Praetoria, e maata ta ratou aronga i kite i roto i te Patireia o Roma, pera katoa te emepera e tona ngutuare. I roto i taua ngutuare ra, ko te au mema pamiri, au tavini, e te au tuikaa, tetai pae ia ratou kua riro mai ei au Kerititiano. (Phili. 4:22) Na roto i to Paulo tu mataku kore i te akakitekite anga, kua rauka i te au taeake i Roma te tu ngakau toa i te ‘apii i te tuatua a te Atua ma te mataku kore.’​—Phili. 1:14.

[Tutu i te kapi 16]

Noatu eaa to tatou turanga, penei ka rauka ia tatou te tutu atu ki te aronga ka aere mai te rave i tetai angaanga na tatou

Riro katoa te tutuanga a Paulo i Roma ei akamaroiroianga no tatou, ia tatou e ‘akakite ra i te tuatua; i te atianga tau, e te atianga tau kore.’ (2 Timo. 4:2) Tetai pae ia tatou kare e rauka i te aere ki vao, tei roto i te au kainga me kore te au are maki no te aronga ruaine, me kore tei roto i te are tapekaanga no to tatou akarongo. Noatu eaa to tatou turanga, penei ka rauka ia tatou te tutu atu ki te aronga ka atoro mai ia tatou, te aronga okooko apinga me kore te aronga mei te kamuta, te tangata pakoti teita, e te tangata rave angaanga na tatou. Me tutu atu tatou ma te ngakau toa i te au atianga ravarai, ka kite tatou e ‘kare te tuatua a te Atua i tapekaia’ koia oki kare e rauka i te arai.​—2 Timo. 2:8, 9.

Sextus Afranius Burrus

[Tutu i te kapi 16]

Toka kua tataia te ingoa o Sextus Afranius Burrus

Kare e kore e i anauia a Burrus i Vaison-la-Romaine, i te tua tonga o Varani, te ngai i kitea mai ei tetai toka tei tataia tona ingoa, i te mataiti 1884 T.N. I te mataiti 51 T.N., kua akataoongaia aia ei Tutara Maata no te au Tiaki Are Ariki e Agrippina the Younger, ka akatamaine a Claudius Caesar iaia, e e vaine katoa aia nana. Kua iki a Agrippina e rua nga puapii kia tereni i tana tamaiti ko Nero kia riro mai ei emepera. Tetai ia raua ko Burrus, e vaeau rongonui aia e nana e tereni ana i te au vaeau. E ko tetai, ko Seneca e tangata kite pakari aia, nana i akamaata roa atu i te kite karape o Nero. Te rauka anga tetai atianga nona, kua poitiniia e Agrippina tana tane. I mua ake ka tae mai ei te akakite e kua mate a Claudius, kua arataki atu a Burrus ia Nero ki te Castra Praetoria e kua akakite te tiaki Are Ariki ki te katoatoa e ko Nero te emepera, e kare atura a te Konitara ravenga mari ra kia ariki i taua tukuanga tika ra. Te tamate anga a Nero i tona metua vaine i te mataiti 59 T.N., ko Burrus tei akaapaia. Karanga te nga tangata tuatua enua o Roma ko Suetonius e Cassius Dio e na Nero i poitini ia Burrus i te mataiti 62 T. N.

Musée Calvet Avignon

a Akara i te pia “Te Tiaki o te Are Ariki i to Nero Tuatau.”

b Ka taeria rai te 1,000 vaeau i roto i te pupu vaeau Roma okotai.

c Akara i te pia “Sextus Afranius Burrus.”

d Na Kaisara Tiberio i akamouauri ia Heroda Ageripa i konei i te mataiti 36/37 T.N. no tei akakite aia i tona manako e penei kia akariroia a Caligula ei emepera. Te riro mai anga a Caligula ei tutara, kua akataoongaia a Heroda ei ariki.​—Anga. 12:1.

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke