Au Uianga a te Aronga Tatau
E mea tau ainei no tetai Kerititiano kia aravei atu i tetai “mental-health practitioner”?
Te akakite maira te au ripoti no etai au enua e kua tupu maata te au maki manako e te manako ngakau i teia “tuatau openga.” (2 Timoteo 3:1) Te oonu ra te tu akaaroa o te au Kerititiano no te au taeake irinaki tei makiia, inara kua kite ratou e kia manako tatakitai tetai nona uaorai me kia kimi i te rapakau anga no tona maki e, me koia ia, eaa te tu rapakau anga.a “Ei runga iaia uaorai ta te tangata ravarai apainga.” (Galatia 6:5) Ko etai pae, te mamae kino ra i te maki manako marikonga kore, te taitaia maitiiti, te taitaia oonu o te kopapa, te maki anoano pakari, te tipupu anga ia tetai uaorai, e tetai atu au maki taitaia, kua rauka ia ratou i te noo i te au oraanga noa rai i muri ake i te raukaanga te tauturu tau e te karape.
I etai au ngai kua riro mai ei mea matauia kia kimi atu i te rapakau anga. I te maata anga o te taime kare o tetai tangata maki manako pakari mari ra e manga ngata ua i te autu atu i etai turanga i te oraanga. Inara, na te Pipiria e oronga maira i te tauturu meitaki rava atu no te akono i te au manamanata ngata o te oraanga. (Salamo 119:28, 143) I roto i te Pipiria, te oronga maira Iehova i te pakari, te ravenga no te manako, e te kite tikai—e au mea te ka akamaroiroi ia tatou i te pae o te manako e te manako ngakau. (Maseli 2:1-11; Ebera 13:6) Penei i tetai au taime ka akakite tau kore ua te au tavini akarongo o te Atua ia ratou uaorai no te mea no te manamanata kino i roto roa. (Iobu 6:2, 3) Te akamaroiroi ra a Iakobo 5:13-16 i teia aronga kia kapiki i te aronga pakari no te tauturu e te ako anga. Penei te maki ra tetai Kerititiano i te pae vaerua, me kore ra penei kua apiapiia e tetai turanga taui koreia me kore e te au taomi anga takinokino, me kore penei te manako ra aia e koia tetai tangata tei rokoia e te rave anga tika kore. (Koheleta 7:7; Isaia 32:2; 2 Korinetia 12:7-10) Teia tu tangata ra ka kitea e ia te tauturu i ko i te aronga pakari, te ka “akatainu iaia i te manongi”—koia oki, te oronga karape i te ako anga Pipiria pumaana—pera katoa te “pure iaia.” Eaa te ka tupu? “E e ora taua maki ra i te pure akarongo, e na te Atu aia e akatu ki runga [mei tona manako puapinga kore me kore tona manakoanga e kua akarukeia aia e te Atua].”
Akapeea, i reira, me ka tupu ua atu te manako apiapi e te oripu ua o tetai tangata noatu te tauturu karape a te aronga tiaki i te pae vaerua? Kua iki etai pae i roto i teia turanga i te na roto atu i tetai akarakara anga matariki tikai o te kopapa. (Akaaite ia Maseli 14:30; 16:24; 1 Korinetia 12:26.) Penei te vaira tetai manamanata pae kopapa i muri ake i te apiapi anga manako e te manako ngakau. Na te rapakauanga i teia tu manamanata kua tupu te akamaru anga i tetai au taime ki te tangata tei makiia i te pae o te manako ngakau.b Me kare tetai manamanata kopapa e kitea, penei ka pati te taote, kia aere ki tetai tangata karape o te mental-health. Eaa i reira taau ka rave? Mei tei akakiteia, e tukuanga tika teia na te tangata tatakitai kia akamanako nona uaorai. Auraka tetai atu e aviri me kore e akava.—Roma 14:4.
Noatu rai, ka tau te pakari tau tikai kia taangaangaia ma te akono kia kore te au kaveinga Pipiria e akangaropoinaia. (Maseli 3:21; Koheleta 12:13) I te maki pae kopapa, te aro atura te aronga maki i tetai au iki anga rapakau anga tukeke, mei te vairakau ua nei ki te au rapakau anga mei te ravenga natura, te koputaputa anga nira, e te ravenga homeopath. Te vai katoa ra te au tu mental-health practitioner tukeke. I rotopu ia ratou ko te au psychotherapist akara matatio e tetai pae atu, penei ka ko ki roto i te tuatua enua o te tangata maki uaorai no te titau i te kimi i te au tumu no te tu tau kore me kore te au manako ngakau mamae. Penei ka titau te au psychotherapist no te tu tangata i te tauturu i te tangata maki kia apii i te au rave anga tu ou. Te irinaki ra etai au mental-health practitioner e ka tau te maata anga o te au maki manako kia rapakauia ma te au apinga akakona.c Tei ripotiia, kua akakite mai tetai pae e te tau ra te akapapa anga kai e te au vaitamini.
Ka tau te aronga maki e to ratou au pamiri kia matakite i te akamanako anga i teia au iki anga. (Maseli 14:15) Ma te puapinga, te Poropeta ko Paul McHugh, te akatere o te Department of Psychiatry and Behavioral Sciences i ko i te Johns Hopkins University School of Medicine, kua karanga aia i te angaanga mental-health e “e rapakau anga ati ou. Te ngere ra te reira i te akapapu anga tikai no tana au papau anga noatu te akono ra te reira i te au maki o te au tu ngata roa atu o te oraanga tangata—koia te manako e te tu.” Te riro ra teia turanga ei ngutupa tuera no te au ravenga tuke ua ake rai e te pikikaa, pera katoa te au rapakau anga tei manako meitakiia te ka takino atu kare e akameitaki mai.
Ka tau kia taiku, katoaia, e koi raukaʼi i te au taote manako e te au psychologist te au pepa maata ma te karape e te karatuati anga, e manganui tetai atu aronga au pepa karape kore te angaanga ra ma te kore e arataki anga ei aronga ako me kore ei aronga rapakau. E maata te moni a etai aronga tatakitai i pou te aravei atu i teia au tu tangata karape kore.
Noatu e tangata karape tereniia e te kite o te mental-health, te vaira te au mea kia akamanakoia. I te ikianga i tetai taote vairakau me kore taote vavai, ka akapapu tatou e ka akangateitei aia i to tatou au manako tei akatumuia ki runga i te Pipiria. Ma te aiteite, e mea tumatetenga no te aravei atu i tetai tangata karape o te mental-health kare e akangateitei i to tatou au manako akonoanga e te tu akono tau. E manganui te au Kerititiano te tauta pakari ra, noatu te oripu o te manako e te manako ngakau, kia rauka ‘taua anoano i tau ki to te Mesia.’ (Roma 15:5) Te tau ra te manata a teia aronga no te au tu o tetai ua atu penei ka takino i to ratou tu manako me kore tu tangata. Te manako ra etai au practitioner i tetai ua atu au arairai anga tei tukuia e te au irinaki anga Tuatua Tapu ei mea anoano koreia e penei e kino ki te oraanga manako. Penei ka akatika ratou, pera katoa ka akakite ua, i te au angaanga tei akaapaia i roto i te Pipiria, mei te ravenga totoma me kore te tu akono kore i te akaipoipoanga.
Te kapitiia ra teia au manako i roto i ta te apotetoro i kapiki ko “te tuatua taumāroia ra i tapikipikiia e e kite.” (1 Timoteo 6:20) Te akarotai kore ra ratou i te tuatua mou no runga i te Karaiti e e tuanga ratou no “te tuatua pakari e te pikikaa puapinga kore” o teianei ao. (Kolosa 2:8) Te taka meitaki ra te turanga a te Pipiria: “Kare e pakari, kare e kite, kare e tuatua kimiia, e tupu ei ia Iehova.” (Maseli 21:30) Te au mental-health practitioner te karanga ra ‘i te kino e meitaki, e te meitaki e kino’ e “au piri anga tau kore” ratou. I te mea ka tauturu no te rapakau i te au manako ngaueue, ka ‘takino ratou i te au tu memeitaki.’—Isaia 5:20; 1 Korinetia 15:33, NW.
No reira ko tetai Kerititiano tei manako e e mea anoanoia te aravei atu i tetai tangata karape o te mental-health kia akara matatio i te au tu karape, te tu, e tei kiteaia no runga i te tu o te practitioner e te au kino penei ka tupu mai mei tetai ua atu rapakau anga tei akakiteia. Me kare e rauka i tetai Kerititiano tei apiapiia i te rave i teia nona uaorai, penei ka rauka i tetai oa piri vaitata me kore kopu tangata pakari i te tauturu atu. Ko tetai Kerititiano tei papu kore ra i te pakari anga o tetai rapakau anga tikai penei e na te tuatuaanga ki te aronga pakari i roto i te putuputuanga ka riro te reira ei tauturu—inara nana uaorai te tukuanga tika openga (me kore na tona nga metua, me kore e tukuanga tika na te tane e te vaine).d
I teia tuatau e maata atu ta te ravenga taineti ka rauka i te rave i to te tuatau i topa no te akamaru mai i te mamae. Noatu rai ra, e manganui te au maki—i te pae kopapa e te pae o te manako—e vaira i teianei kare e rapakau anga e ka anoanoia kia akakoromakiia i roto i teia akatereanga o te au mea nei. (Iakobo 5:11) I teianei “te tavini akono meitaki e te pakari,” te aronga pakari, e te katoatoa i roto i te putuputuanga te oronga ra ratou i tetai rima akaaroa e te turuturu ki te aronga maki. E te akamaroiroi ra Iehova uaorai ia ratou kia akakoromaki e tae ua atu ki taua tuatau kaka te taime e kore takiri ei te maki.—Mataio 24:45; Salamo 41:1-3; Isaia 33:24.
[Au Tataanga Rikiriki i Raro]
a I tetai taime ka patiia tetai tangata kia na roto i tetai akarakara anga manako, penei te akaraia anga no te ngai angaanga turanga teitei. Me ka akatika tetai i teia tu akarakara anga e me kare e tukuanga tika te reira nana uaorai, inara kia akamaara ko tetai akarakara anga manako kare ia i te rapakau anga manako.
b E akara i te “Reanga i te Tamaki Anga i te Tu Maromaroa,” i to Mati 1, 1990, itiu o The Watchtower.
c Te akara anga ka meitaki mai tetai au maki manako ngakau me orongaia te au vairakau tau. Inara kia taangaanga matakiteia teia au vairakau i raro ake i te arataki anga a te au taote me kore te au taote manako karape e te kite, i te mea e ka tupu mai te au side effect me kare te reira e raveia ma te tau.
d E akara i te atikara “Manako Taitaia—Me Tupu te Reira ki Tetai Kerititiano” i roto i to Okotopa 15, 1988, itiu o The Watchtower.