Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai
TITEMA 2-8
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | APOKALUPO 7-9
“Akameitaki a Iehova i te Aronga Maata Rava Kare e Rauka Kia Tareia”
(Apokalupo 7:9) E i muri ake i te reira, akara atura au, e i na, e aronga maata rava, kare takiri e pou kia tatau, no te pa enua ravarai, e te au kopu ravarai, e te au iti-tangata ravarai, e te au reo katoa oki, i te tu ua anga ki mua i te terono, e ki mua i te Punua-mamoe, ma te kakau teatea i te kakau anga, e ma te kikau nu tamara i to ratou rima.
it-1 997 ¶1
Aronga Maata Rava
Te uianga i reira: Mei te mea e kua rauka te ora i teia “aronga maata rava” e ka noo rai ratou i runga i te enua, eaa i reira i karangaia ai e ‘te tu ua ra ratou ki mua i te terono o te Atua e ki mua i te Punua-mamoe’? (Apo. 7:9) Tetai taime me tuatua te Pipiria e ‘te tu ua ra’ tetai tangata me kore tetai pupu i mua i te aroaro o te Atua me kore o tetai ariki, tera te aiteanga e turanga akaperepereia to ratou. (Sala. 1:5; 5:5; Mase. 22:29, AT; Luka 1:19) I roto i te pene 6 o Apokalupo, ko “te au ariki o te ao nei, e te au tangata mamaata ra, e te au tangata apinga ra, e te au rangatira mamaata, e te au tangata mana, e te au tuikaa, e te au rangatira ra,” te umuumu ra kia uunaia ratou “kia ngaro ke atu, i te mata o tei noo ki rungao i te terono ra, e te riri o te Punua-mamoe: Kua tae oki te rā maata no tona riri; e koai oki te tangata e mou?” (Apo. 6:15-17; akaaite kia Luka 21:36.) I te akara anga ko te au tangata i roto i te pupu o te “aronga maata rava,” ko ratou te aronga tei akaoraia mai i te rā maata o tona riri e ko ratou tei “tu” koia oki tei ārikiia mai e te Atua raua ko te Punua-mamoe.
(Apokalupo 7:14) Kua karanga atura au iaia, Kua kite koe, e taku rangatira. Kua tuatua maira aia iaku, Ko te aronga teia i aere mai mei roto i te mate maata, e kua orei i to ratou kakau, e kua akateatea i te toto o te Punua-mamoe ra.
it-2 1127 ¶4
Mate Maata
Mei te toru ngauru mataiti i muri ake i te takore angaia a Ierusalema, kua akakiteia ki te apotetoro ko Ioane e ko te aronga maata rava mei te au pa enua mai, te au kopu e te au iti tangata ravarai: “Ko te aronga teia i aere mai mei roto i te mate maata.” (Apo. 7:13, 14) I te mea e i aere mai te aronga maata rava mei roto i te mate maata, te akaari maira tera e kua ora mai ratou. Mei tera rai tei tuatuaia no runga ia Iosepha i roto ia Angaanga 7:9, 10 e na ko ra e, “tei iaia ra te Atua; E kua akaora iaia i tona katoa au mate.” I te mea kua akaoraia mai a Iosepha mei roto i tona au mate, tera te aiteanga, kua rauka iaia kia akakoromaki i taua au mea ra e kua ora katoa mai aia i te au kino tana i na roto.
(Apokalupo 7:15-17) I noo ei ratou ki mua i te terono o te Atua ra, e i akamori ei ratou iaia i te po e te ao i tona nao: e na tei noo ki runga i te terono ra e noo ki rotopu ia ratou. 16 Kare ratou e pongi akaou, kare oki e kaki vai akaou; kare oki ratou e iti akaouia e te rā, e te veravera. 17 Na te Punua-mamoe oki ko tei noo i rotopu i te terono ra e angai ia ratou, e e arataki oki ia ratou ki te au pupui anga o te vai ora, e na te Atua e orei i to ratou roi-mata katoa i to ratou mata.”
it-1 996-997
Aronga Maata Rava
Koai ratou. Te mea e papu ei e koai te “aronga maata rava,” ka kitea te reira i roto ia Apokalupo pene 7 e tetai au irava ke mai. Te tuatua ra a Apokalupo 7:15-17 e te ‘noo ra te Atua ki rotopu ia ratou,’ e te aratakiia ra ratou ki “te au pupui anga o te vai ora,” e “na te Atua e orei i to ratou roi-mata katoa i to ratou mata.” Roto ia Apokalupo 21:2-4 ka kite tatou i te au tuatua mei tera rai: ‘tei ko te tangata ra te puakapa o te Atua,’ e ‘nana e orei i te roi-mata katoatoa’ e e ‘kore rava te mate.’ Ko te orama tei akaariia mai, kare no te aronga i runga i te rangi te ngai i eke mai ei a Ierusalema ou, mari ra, no te au tangata i runga nei i te enua.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Apokalupo 7:1) E i muri ake i teianei au tuatua, kite atura au i e toko a puke angela i te tu anga i nga tuanga e a o te enua nei, i te tāpu anga i nga matangi e a o te ao nei, kia kore te matangi e arara ki runga i te enua nei, e te tai, e te au rakau katoa nei.
re 115 ¶4
Akairoia Anga te Iseraela o te Atua
Kare e ekoko, te akatutu maira teia toko ā angera i te au pupu angera e ā ta Iehova ka tuku mai ei tāpu i te akautunga anga kia ope roa te tuatau tei akatakaia. Me tuku mai te au angera i taua au matangi e ā o te riri o te Atua mei te pae tokerau, te pae tonga, pae itinga e te opunga, e mea rikarika tikai te kino maata ka tupu. Ka aite rai ki te tukuanga mai a Iehova i te au matangi e ā kia akapueurikiriki e kia akapou i te iti tangata o Elama i taito, kareka ra e maata rava atu te kino e te mate ta teia ka akatupu. (Ieremia 49:36-38) E āka puaioio tikai teia tei ririnui rava atu i te “uriia” ta Iehova i tuku mai ei akapou i te iti tangata Amona. (Amosa 1:13-15) Kare okotai tuanga o to Satani akaaereanga i te enua nei e ora i te riri otooto o Iehova, me akakakā aia iaia, ei tutara ngateitei o te ao katoa e tuatau ua atu.—Salamo 83:15, 18; Isaia 29:5, 6.
(Apokalupo 9:11) E ariki oki to ratou, ko te angela ïa o taua vaarua takere kore ra, ko Abadona tona ingoa i te reo Ebera, i te reo Eleni ra, ko Apoliona ïa.
it-1 12
Abadona
Abadona, te angela o te vaarua takere kore ra—koai aia?
Te kupu “Abadona” i roto ia Apokalupo 9:11, ko te ingoa te reira o ‘te angela o taua vaarua takere kore ra.’ Te ingoa Ereni no teia kupu ko Apoliona, tona aiteanga ko “Tei Takore me kore Tei Akapou.” I te 19 anere mataiti, kua tauta tetai aronga i te akapapu e te totou ra teia irava no runga i te au tangata mei te Emperor Vespasian, Muhammad, e Napoleon, e ko te angera, karanga ratou e e “tiaporo.” Inara e mea tau kia kite e i roto ia Apokalupo 20:1-3, te akakiteia ra e ko te angera “tei iaia te taviri o te vaarua takere kore,” koia te komono o te Atua mei te rangi mai e kua tapeka aia ia Satani, e kua uri atura iaia ki roto i te vaarua takere kore. I te tuatua anga no runga ia Apokalupo 9:11, akakite The Interpreter’s Bible e: “Ko Abadona, e angera aia na te Atua e kare na Satani, te rave ra aia i tana angaanga no te akapouanga” i te aronga kare i akairoia.
I roto i te au irava Ebera tei akamanakoia akenei, te taka ua ra e kua akaaiteiteia te kupu ʼavad·dohnʹ ki te vaarua e te mate. Roto ia Apokalupo 1:18 akakite a Iesu: “E ora atu rai au e tuatau ua atu, Amene; e tei iaku te taviri o te mate e to ade.” I roto ia Luka 8:31 kua akaariia mai tona mana ki rungao i te mate. Tona mana kia akapou, tei kapiti mai i tona mana kia takore ia Satani, kua akapapuia mai i roto ia Ebera 2:14, e na ko ra e “na te mate aia i te akangere atu iaia nona te mate ra, koia oki te diabolo.” Roto ia Apokalupo 19:11-16, taka meitaki e koia tei ikiia e Iehova ko Tei Takore me kore Tei Akapou.—Akara ia APOLLYON.
Tatau Pipiria
(Apokalupo 7:1-12) E i muri ake i teianei au tuatua, kite atura au i e toko a puke angela i te tu anga i nga tuanga e a o te enua nei, i te tāpu anga i nga matangi e a o te ao nei, kia kore te matangi e arara ki runga i te enua nei, e te tai, e te au rakau katoa nei. 2 E kite atura au i tetai angela ke i te kake anga i te itinga o te rā ra, e tei iaia te akairo a te Atua ora ra: kua kapiki ua maira ma te reo maata i nga angela toko a ra, tei orongaia mai te mana no ratou kia rave kino i te enua e te tai, 3 Na ko maira, Auraka na e rave kino atu i te enua, e te tai, e te au rakau, kia ope ra te au tavini o to tatou Atua i te akairoia e matou to ratou rae. 4 Kua akarongo atura au i te maata anga o te aronga i akairoia ra: okotai anere e a ngauru ma a i te tausani i akairoia ra, no te au kopu ravarai o te tamariki a Iseraela ra. 5 To te kopu o Iuda ra, okotai ngauru ma rua tausani i akairoia. To te kopu o Reubena ra, okotai ngauru ma rua tausani i akairoia. To te kopu o Gada ra, okotai ngauru ma rua tausani i akairoia. 6 To te kopu o Asera ra, okotai ngauru ma rua tausani i akairoia. To te kopu o Naphatali ra, okotai ngauru ma rua tausani i akairoia. To te kopu o Manase ra, okotai ngauru ma rua tausani i akairoia. 7 To te kopu o Simeona ra, okotai ngauru ma rua tausani i akairoia. To te kopu o Levi ra, okotai ngauru ma rua tausani i akairoia. To te kopu o Isakara ra, okotai ngauru ma rua tausani i akairoia. 8 To te kopu o Zebuluna ra, okotai ngauru ma rua tausani i akairoia. To te kopu o Iosepha ra, okotai ngauru ma rua tausani i akairoia. To te kopu o Beniamina ra, okotai ngauru ma rua tausani ia akairoia. 9 E i muri ake i te reira, akara atura au, e i na, e aronga maata rava, kare takiri e pou kia tatau, no te pa enua ravarai, e te au kopu ravarai, e te au iti-tangata ravarai, e te au reo katoa oki, i te tu ua anga ki mua i te terono, e ki mua i te Punua-mamoe, ma te kakau teatea i te kakau anga, e ma te kikau nu tamara i to ratou rima; 10 E ma te kapiki nui to ratou reo, i te na ko anga e, No to tatou Atua te ora, tei noo ki rungao i te terono, e no te Punua-mamoe. 11 Te tu anake maira te au angela e kako rava ake taua terono ra, e taua aronga taito ra, e nga mea ora e a ra, e kua tipapa anake iora ki raro to ratou mata ki mua i te terono ra, akamori atura i te Atua, 12 Na ko atura, E tika ïa: ko te akapaatu, e te kakā, e te pakari, e te akameitaki, e te ngateitei, e te mana, e te maroiroi, ei to tatou Atua ïa, e tuatau e tuatau ua atu. Koia ïa.
TITEMA 9-15
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | APOKALUPO 10-12
“Tamateia ‘Nga Kite Tokorua’ e Kua Ora Akaou Mai Raua”
(Apokalupo 11:3) E naku e poroki i nga kite tokorua naku ra, kia totou raua ma te kakau paoa, e kia okotai ake tausani, kia rua anere, e kia ono oki ngauru, i te rā.”
Au Uianga a te Aronga Tatau
Koai te nga kite tokorua tei taikuia i roto ia Apokalupo pene 11?
◼ Te tuatua ra a Apokalupo 11:3 no runga i te nga kite tokorua te ka totou no te 1,260 rā. Te karanga katoa ra te irava e ‘ka vi te puaka taae ki rungao ia raua e mate takiri raua iaia.’ Inara ‘e ope akera nga rā e toru ra e te apa rā,’ ka akaora akaouia mai teia nga kite, e ka mataku te aronga tei kite ia raua.—Apo. 11:7, 11.
Koai oki teia nga kite tokorua? Na te irava e akataka mai e koai raua. Te mea mua, ko raua te ‘nga olive e rua, e te nga lamepa e rua.’ (Apo. 11:4) Te akamaara maira teia kia tatou i te ramepa e te nga pu rakau olive e rua tei akatakaia mai i roto i te totou a Zekaria. Karangaia e te akatutu ra te nga pu rakau olive i te ‘nga tangata toko rua tei akatainuia,’ koia oki te Rangatira ko Zerubabela e te Taunga Maata ko Iosua, “tei tu ki mua i te aroaro o te Atua o te ao katoa nei.” (Zeka. 4:1-3, 14) Te rua, te rave ra te nga kite tokorua i te au akairo mei ta Mose e Elia i rave.—Akaaite ia Apokalupo 11:5, 6 kia Numero 16:1-7, 28-35 e 1 Ariki 17:1; 18:41-45.
Eaa te mea aiteite i roto i teia au irava? Ko te aronga akatainuia o te Atua tei arataki i te iti tangata o te Atua i te tuatau timataanga. No reira, te totou ra a Apokalupo pene 11 no runga i te au taeake akatainuia tei arataki i te iti tangata o te Atua i te tuatau i akatumuia te Patireia o te Atua i te rangi i te mataiti 1914, e kua tutu aere ratou no te toru e te apa mataiti ma te “kakau paoa.”
I te openga o ta ratou tutuanga ma te kakau paoa, kua tiria teia aronga akatainuia ki roto i te are tapekaanga no tetai tuatau poto ua, e toru e te apa rā. Kua rekareka te au enemi o te iti tangata o te Atua no te mea i roto i to ratou mata, kua akamutu rai te angaanga a te aronga akatainuia—Apo. 11:8-10.
Tera ra, kia tau ki te au tuatua i roto i te totou, kua ora akaou mai te nga kite tokorua i te openga o te toru e te apa rā. Kua matara mai ratou mei roto i te are tapekaanga e na roto i to ratou Atu, ko Iesu Mesia, kua oronga te Atua i tetai angaanga puapinga ki te aronga tei vai tiratiratu. I te mataiti 1919, kua akataoongaia ratou ei “tavini akono meitaki e te pakari” kia akono i te au anoano pae vaerua o te iti tangata o te Atua i te au rā openga.—Mata. 24:45-47; Apo. 11:11, 12.
Te mea umere, te rotai ra a Apokalupo 11:1, 2 ki te tuatau i tutakaia te iero pae vaerua. Te taiku maira a Malaki pene 3 i tetai tutaka anga aiteite, e kua aru mai tetai tuatau tamā anga. (Mala. 3:1-4) Eaa te roa o teia tuatau tutaka e te tamā anga? Kua akamata i te mataiti 1914 ki te mataiti 1919. Teia tuatau, e 1,260 rā (42 marama) e te toru e te apa rā tei taikuia i roto ia Apokalupo pene 11.
Mataora tikai tatou e kua akanoo a Iehova i teia tamā anga pae vaerua ei tamā i tetai iti tangata tikai no te rave i te au angaanga memeitaki! (Tito 2:14) Pera katoa, te āriki rekareka nei tatou i te tu tiratiratu o te aronga akatainuia tei arataki i te iti tangata o te Atua i tera tuatau timataanga, e ko ratou tei riro mai e ko te nga kite tokorua.
(Apokalupo 11:7) E kia oti ta raua akakite anga i ta raua tuatua, e tamaki mai ei te puaka taae no roto i te vaarua takere kore ra i raua, e e vi raua iaia, e e mate tikiri rava raua iaia.
(Apokalupo 11:11) E ope akera nga rā e toru ra e te rā vaenga oki, kua uru maira te vaerua ora, no ko mai i te Atua ra, ki roto ia raua, kua tu ua maira raua ki runga; rokoia iora te aronga ravarai i kite ia raua i te mataku maata.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Apokalupo 10:9, 10) Aere atura au ki taua angela ra, kua karanga atura au kiaia, O mai na i te buka iti na, Kua tuatua maira aia iaku, Ka rave mai, ka kai kia pou; e marama to kopu, kareka i roto i to vaa, e venereka ïa mei te meli ra. 10 Kua rave atura au i taua buka iti no roto mai i te rima o te angela ra, kai iora au e pou akera; mei te meli rai te vene i roto i taku vaa: kia pou ra i te kaingaia e au, maramara atura taku kopu.
it-2 880-881
Pokaikai
Ei Akatutuanga. E maata te ngai i roto i te Pipiria e taangaangaia ana te kupu “pokaikai.” Kua kite a Ezekiela pera katoa a Zekaria i tetai pokaikai tei tataia ki runga i nga tua e rua. Tei matauia e tai rai tua o te pokaikai e tataia ana ki runga. I te mea ra e kua tataia ki runga i nga tua e rua, te akaari maira te reira e mei teaa te maata, tu rapurapu e te pakari o te utunga tei tataia ki runga i teia pokaikai. (Eze. 2:9–3:3; Zeka. 5:1-4) I roto i te orama o Apokalupo, te mou ra tei noo i runga i te terono i tetai pokaikai i roto i tona rima katau e kua topiriia nga akairo e itu, kia kore e kiteaia eaa tei tataia i roto, kia oti roa i te vavaʼiia e te Punua Mamoe a te Atua. (Apo. 5:1, 12; 6:1, 12-14) Muri mai i roto i te orama kua orongaia tetai pokakai kia Ioane e kua akaueia aia kia kai i te reira. E vene te kai anga o te reira kia Ioane inara kua maramara tona kopu. I te mea te tuera ua ra te pokaikai e kare i topiriia, ka mārama uaia me tatau i te reira. E mea “venereka” roa kia Ioane kia rauka iaia teia karere, kareka te au mea tei akakiteia kiaia kia rave, e au mea maramara anake te reira. (Apo. 10:1-11) Mei tera katoa ta Ezekiela i kite i roto i te pokaikai tei orongaia kiaia, “ko te evakaku, e te mii, e te aue” tei tataia ki roto.—Eze. 2:10.
(Apokalupo 12:1-5) E akairo maata oki tei kitea i runga i te rangi ra; e vaine kua kakau i te rā, e tei raro ake te marama i tona vaevae, e tei runga i tona upoko tetai korona etu raungauru ma rua: 2 E kua nui aia, e kua aue iora i te mamae anau, aue atura oki kia anau vave. 3 E kua kitea maira oki tetai akairo i runga i te rangi; e i na, e taae maata muramura, e itu mimiti, raungauru oki tara, e itu oki korona tei runga i taua au mimiti nona ra. 4 E tōia maira te toru o te tuanga o te au etu o te rangi e te iku o taue taae ra, e tiria maira ki raro i te enua nei: kua tu iora taua taae ra ki mua i te aroaro o te vaine i vaitata i te anau ra, kia pou te tamaiti iaia kia anau ra. 5 Kua anau maira tana e tamaroa, tei iaia te tutara ki runga i te pa enua katoa ma te sepeta auri ra; e opukia maira tana tamaiti e apaiia atura ki runga i te Atua ra, i tona terono.
it-2 187 ¶7-9
Mamae Anau
Roto i ta Ioane orama i roto ia Apokalupo, kua kite aia i tetai vaine i runga i te rangi e aue ra “i te mamae anau, aue atura oki kia anau vave.” Ko te tamaiti tei anauia “e tamaroa, tei iaia te tutara ki runga i te pa enua katoa ma te sepeta auri ra.” Noatu te tautaanga a te taae kia pou iaia te tamaiti kua “opukia maira tana tamaiti e apaiia atura ki runga i te Atua ra, i tona terono.” (Apo. 12:1, 2, 4-6) I te mea kua opukia maira te tamaiti e te Atua, te akaari maira te reira e kua āriki te Atua i te tamaiti nana uaorai, mei tei matauia i te tuatau mua kia apainaia te tamaiti anau ou ki mua i te aroaro o tona metua kia āriki mai iaia. (Akara i te BIRTH.) Te “vaine” tei aru mai, koia te “vaine” a te Atua, te “Ierusalema i runga ra,” te “metua vaine” o te Mesia e tona au taeake i te pae vaerua.—Gala. 4:26; Ebe. 2:11, 12, 17.
E “vaine” apa kore te vaine a te Atua, kare aia e kite i te mamae me anau. No reira na roto i te tu akatutu, te akaari maira te mamae anau e, ka kite te “vaine” e kua vaitata roa aia i te anau e kare e roa atu.—Apo. 12:2.
Koai ra teia tamaiti “tamaroa?” Koia te ka “tutara ki runga i te pa enua katoa ma te sepeta auri.” I roto ia Salamo 2:6-9 kua totouia teia no runga i te Mesia ta te Atua i akatainu ei Ariki. Inara no muri roa ake i te anau anga mai te Mesia e tona matenga e te tuakaouanga, i kite ei a Ioane i teia orama. I te akaraanga, te tou ra teia orama ki te Patireia o te Mesia i raro i te akatereanga a Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, ko tei “noo rava atura ïa i te rima katau o te Atua ra: E teianei te tatari ra kia akariroia tona au enemi ei takainga vaevae nona.”—Ebe. 10:12, 13; Sala. 110:1; Apo. 12:10.
Tatau Pipiria
(Apokalupo 10:1-11) Kite atura au i tetai angela maroiroi maata, i te eke anga mai mei runga mai i te rangi, kua kakau i te tiao rangi: e anuanua tei runga i tona upoko, e tona mata mei te rā ra ïa, e mei te pou ai ra ona vaevae: 2 E buka mea ngiti tana tei te rima kua maeu: kua tuku iora i tona vaevae katau i rungao i te tai, e te vaevae kaui i rungao i te enua nei. 3 Kua kapiki maata ua maira tona reo mei te liona kia ngunguru ra: e oti akera, kua kokina maira te reo o nga mangungu e itu ra. 4 E oti akera te kokina o te reo o nga mangungu e itu ra, te mea ra au e tata; kite atura au i tetai reo no te rangi mai, i te na ko anga mai iaku e, Ka topiri ana i te au mea a te au mangungu e itu i karanga io nei, auraka e tataia. 5 E te angela taku i kite i te tu anga ki rungao i te tai e ki rungao i te enua nei, akateitei akera ïa i tona rima ki runga i te rangi, 6 Kua taputou iora iaia i tei ora e tuatau, e tuatau ua atu, ko tei anga i te rangi, e te au mea katoa i roto ra, e te enua, e te apinga tini i roto ra, e te tai, e te au mea i roto ra e, e kore e tavarevare taua tuatau ra; 7 Kia tae ra ki te tuatau akatangi anga a te tokoitu o te angela ra, kia akatangi aia i tana pu, ka tupu akaoti rava te tuatua ngaro a te Atua, tana i akakite mai i tona au tavini i te au peroveta ra. 8 E te reo no runga i te rangi taku i akarongo ra, kua tuatua akaou maira ïa iaku, na ko maira, Ka aere ka rave i te buka iti i maeu i roto i te rima o te angela, e tu ki rungao i te tai, e ki rungao i te enua na. 9 Aere atura au ki taua angela ra, kua karanga atura au kiaia, O mai na i te buka iti na, Kua tuatua maira aia iaku, Ka rave mai, ka kai kia pou; e maramara to kopu, kareka i roto i to vaa, e venereka ïa mei te meli ra. 10 Kua rave atura au i taua buka iti no roto mai i te rima o te angela ra, kai iora au e pou akera; mei te meli rai te vene i roto i taku vaa: kia pou ra i te kaingaia e au, maramara atura taku kopu. 11 Kua tuatua maira aia iaku, E totou akaou atu rai koe ki mua i te aroaro o te au iti-tangata e manganui, e te pa enua, e te au reo ke ke, e te au ariki oki.
TITEMA 16-22
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | APOKALUPO 13-16
“Auraka e Mataku i te au Puaka Taae Rikarika”
(Apokalupo 13:1, 2) E tu iora au ki runga i te one taatai. E akara atura au i tetai puaka taae i te kake anga ki runga mei raro i te moana, e itu ona mimiti, raungauru oki tara, e raungauru korona i rungao i taua aronga tara nona ra, e e au ingoa akakino Atua anake tei rungao i tona au mimiti. 2 E taua puaka taae taku i kite ra mei te nemera te tu, e mei to te daba tona vaevae, e tona vaa, mei te vaa ïa o te liona: e kua oronga maira te taae i tona uaorai maroiroi, e tona uaorai terono, e te mana maata nona.
Ko Iehova ‘Tei Akakite Mai i te Tuatua Ngaro’
I te openga o te anere mataiti mua T.N., kua oronga a Iesu tei akatuakaouia mai i tetai au orama umere ki te apotetoro ko Ioane. (Apo. 1:1) I roto i tetai orama, kua kite atu a Ioane i te Tiaporo tei akatutu mai i te taae e tu ra i runga i te one taatai o te moana. (E tatau ia Apokalupo 13:1, 2.) Kua kite katoa atu a Ioane i tetai puaka taae tuke ake rai e kake maira mei raro mai i taua moana ra, e kua oronga atu te Tiaporo i te mana maata kiaia. Kua akakite mai tetai angera i muri mai kia Ioane e ko te au itu mimiti o te taae muramura, te tutu o te puaka taae i roto ia Apokalupo 13:1, te akatutu maira i te “nga ariki toko itu ra,” me kore au kavamani. (Apo. 13:14, 15; 17:3, 9, 10) Te tuatau e tata ra a Ioane, kua inga e rima o taua au ariki ra, e tai te tutara ra rai e e tai ‘kare ake rai i tae mai.’ Eaa te akatakaia maira e taua au patireia ra, me kore au mana tutara o te ao ra? Akamanako ana tatou i te mimiti tataki tai o te puaka taae tei akatakaia mai i roto ia Apokalupo. Ka kite katoa tatou akapeea te au tataanga a Daniela te akataka meitaki mai anga i teia au patireia e manganui, mei tetai au anere mataiti i mua ake ka tu mai ei ratou.
(Apokalupo 13:11) E kite atura au i tetai puaka taae i te aere anga mai mei raro mai i te enua nei; e rua ona tara mei te mea e e punua-mamoe ra, mei to te taae ra tona reo.
(Apokalupo 13:15) E e tika oki iaia kia oronga i te aʼo no taua tu o te puaka taae ra, e kia tuatua ua mai oki taua tutu o te puaka taae ra, e kia mate oki iaia te aronga katoa e kore e akamori i taua tu o te puaka taae ra.
re 194 ¶26
No Runga i Nga Puaka Taae Rikarika
Eaa ra te reira? Ko te Mana Tutara o Peritane e Marike—aiteite ua ki te itu o te mimiti o te puaka taae mua, inara e tuanga takake ta raua! Me akatakakeia mai raua ei nga puaka taae i roto i te orama, ka taka meitaki ia tatou akapeea raua i te akatupu anga i ta raua tuanga i roto i teianei ao. Ko teia puaka taae akatutu e rua ona tara, e nga mana tutara ke ke raua, inara te taokotai nei raua i te angaanga kapiti. Tona nga tara e rua “mei [to] te punua-mamoe ra” e tutu ua te reira kia akara anga e e maru ua aia e te kino kore, e nona te kavamani tau roa atu no teianei ao kia aru. Kareka ra “mei to te taae ra tona reo” i te māro, te tamatakutaku, e te rikarika i tona tu takinokino me kare tana tutara e ārikiia. Kare roa e akaari mai ana i te tu kauraro ki te Patireia o te Atua i raro i te tutara a tana Punua mamoe, mari ra, kua turu te reira ia Satani, te taae maata. Kua akatupu te reira i te ke e te makitakita i rotopu i te pa enua tei ō atu i te akamori anga i te puaka taae mua.
re 195 ¶30-31
No Runga i Nga Puaka Taae Rikarika
Akakite mai te tuatua o te au tuatau taito e, ko teia tutu o te puaka taae, koia te akaaereanga tei ikiia, tei ārikiia e tei turuturuia e Peritane raua ko Marike, tei matauia i te kite i mua ana e ko te League of Nations. Muri mai i roto ia Apokalupo pene 17, e tutu ke to te reira i kitea mai, e puaka taae kutekute takake koia anake. Karanga te ‘reo’ akatietie o teia akaaereanga o te pa enua e, koia anake te ka rauka i te akatupu i te au tika tikai e te tinamou no te tangata nei. Ko te tikaanga, kua riro mai te reira ei ngai no te pa enua ravarai kia akaapa e kia akakino i tetai e tetai. Kua tamataku mai te reira ma te akatakake, me kore ka tamate ora uaia tetai ua atu patireia, me kore iti tangata kare e kauraro i ta ratou akatereanga. Kua akaatea takiri atu te League of Nations i te au patireia kare i āriki ana i ta ratou tukuanga tika. Me akamata te mate maata, ka akatupu te nuku vaeau o te “nga tara” o teia tutu o te puaka taae i tetai mea rikarika rava.—Apokalupo 7:14; 17:8, 16.
Mei te taime mai o te Tamaki II o Teianei Ao, ko te tutu o te puaka taae—te akaaerenga ïa ko te United Nations—e manganui ua atu tana i tamate takere. Ei akaraanga, i te 1950 kua aere te nuku vaeau o te UN ki te tamaki i rotopu ia Korea Apatokerau e Korea Apatonga. E 1,420,000 tangata no Korea Apatokerau e Tinito ta te nuku o te UN, e te nuku o Korea Apatonga i tamate. Kua ō katoa atu te United Nations ki roto i te tamaki i Congo (Kinshasa) i te 1960 ki te 1964. E tetai, kua akapapu ua mai rai te au arataki o teianei ao, pera te pope ko Paul VI e John Paul II, e ko teia tutu o te puaka taae, ko to te tangata ïa manakonakoanga openga no te akatupu i te ‘au. Akakite ratou e me kare te tangata e kauraro ki te reira, ka pou takiri te tangata ravarai nei i te mate. Tera i reira, kua tamate rai ratou i te au tangata ravarai tei patoi i te aru e te akamori i te tutu o te puaka taae.—Deuteronomi 5:8, 9.
(Apokalupo 13:16, 17) E e māro aia kia akairo atu i te tangata ravarai, te aronga mamaata, e te tangata rikiriki, te aronga apinga, e te aronga apinga kore, te rangatira, e te tuikaa, ki roto i to ratou rima katau, e kare ïa, ei runga i to ratou rae. 17 E auraka rava tetai tangata e oko atu i te apinga e kia oko mai oki mari ra ko te tangata tei iaia taua akairo ra, e te ingoa o te puaka taae ra, e te numero o taua ingoa nona ra.
Au Manako Maata Mei te Puka o Apokalupo—II
13:16, 17. Noatu te au tu ngata e kite nei tatou i te rave anga i taua au angaanga ra o te au ra ravarai, mei te ‘oko atu e te oko mai,’ eiaa tatou e akatika i te puaka taae kia akatere i to tatou oraanga. Te aite ra rai te ariki anga i ‘te akairo o te puaka taae ki roto i to tatou rima katau, e ki runga i to tatou rae’ ki te akatika anga i te puaka taae kia akaaere i ta tatou ka rave me kore kia akakeu i to tatou aerenga manako.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Apokalupo 16:13, 14) Akara atura oki au i e toko toru vaerua viivii mei te rana ra i te aere anga mai mei roto i te vaa o te taae, e mei roto mai i te vaa o te puaka taae, e mei roto i te vaa o te peroveta pikikaa ra. 14 E au vaerua demoni ratou, ko tei aere ki te ui ariki o te ao katoa nei, ma te rave i te au akairo ra, e akaputuputu ia ratou i te tamaki i taua rā maata o te Atua mana katoatoa ra.
Au Manako Maata Mei te Puka o Apokalupo—II
16:13-16. Te akatutu maira te “vaerua viivii” i te au tuatua pikikaa a te temoni, ei akapapu e kia kore te au ariki o teianei ao e taruri keia me riringiia mai te au kapu e itu o te riri o te Atua, ei akanauru ia ratou kia patoi atu ia Iehova.—Mata. 24:42, 44.
(Apokalupo 16:21) Kua topa maira te ua toka maata ra no runga mai i te rangi ki rungao i te tangata nei, e tau te toka okotai i te taleni i te teiaa; e kua akakino atura te tangata i te Atua i taua mate i te ua toka ra; e mate maata rava oki te reira.
“Te Vaitata Maira Oki to Kotou Ora”!
Kare te mate maata i te tuatau no te tutu aere i te “evangelia o te basileia nei.” Kua oti te taime no te tutu anga i teia karere. Ka tae mai “te openga”! (Mataio 24:14) Ka tutu mataku kore te iti tangata o te Atua i te karere pakari no te akavaanga te ka tupu ki te au tangata ravarai. Penei ko te karere, ka takore takiriia te ao kino o Satani. Te akaaite ra te Pipiria i teia karere ki te ua toka maata i te na ko anga e: “Kua topa maira te ua toka maata ra no runga mai i te rangi ki rungao i te tangata nei, e tau te toka okotai i te taleni i te teiaa; e kua akakino atura te tangata i te Atua i taua mate i te ua toka ra; e mate maata rava oki te reira.”—Apo. 16:21.
Tatau Pipiria
(Apokalupo 16:1-16) Kua akarongo atura au i tetai reo maata no roto mai i te nao ra, i te tuatua anga mai ki nga angela toko itu ra, Ka aere mai, ka riringi i nga kapu i ki i te riri o te Atua ki rungao i te enua nei. 2 Kua aere maira te angela mua ra, kua riringi maira i tana kapu ki rungao i te enua; tupu iora te ee viivii e te mamae i runga i te au tangata i akairoia i te akairo a te puaka taae ra, e te aronga katoa i akamori i tona ua. 3 Kua riringi maira te tokorua o te angela i tana kapu ki roto i te tai; riro atura te tai ei toto mei te toto o te tangata mate ra, ope rava akera te au mea ora katoa i roto i te tai i te mate. 4 Kua riringi maira te tokotoru o te angela i tana kapu ki raro i te au vai taʼe ra, e te au punavai ra; riro atura te reira ei toto. 5 Kua akarongo atura au i te angela o te au vai i te karanga anga e; E tuatua-tika taau, e te Atu e, ko te vai nei, ko tei vai ana, e e tapu tika toou, ko koe i pera i te tutaki. 6 Kua akamaringi oki ratou i te toto o te aronga tapu e te au peroveta ra, e kua apai mai koe i te toto na ratou e inu; e tau ïa ia ratou. 7 Kua akarongo atura oki au i tetai tei te atarau ra i te tuatua anga mai, Koia ïa, e te Atu e, e te Atua mana katoatoa, e mea mou e te tika taau akautunga anga. 8 Kua riringi maira te tokoa o te angela i tana kapu ki runga i te rā: e kua orongaia mai te tika iaia kia akapakapaka i te tangata ki te ai. 9 Pakapaka anake iora te tangata i te veravera maata, e kua akakino atura i te ingoa o te Atua, tei iaia te tuatua i taua au mate ra: e kare ratou i tataraara ka akameitaki atu ei iaia. 10 Kua riringi maira te tokorima o te angela i tana kapu ki rungao i te terono o te puaka taae ra; kako rava akera tona basileia i te poiri; e kua ngangau iora ratou i to ratou arero i te mamae. 11 E kua akakino atura i te Atua o te rangi i to ratou mamae e to ratou ee, kare rai i tataraara i ta ratou ravenga. 12 Kua riringi maira te tokoono o te angela i tana kapu ki runga i te kauvai maata ra ia Eupharati; marō takiri akera taua vai ra, kia meitaki te ara o te ui ariki no te itinga mai o te rā ra. 13 Akara atura oki au i e toko toru vaerua viivii mei te rana ra i te aere anga mai mei roto i te vaa o te taae, e mei roto mai i te vaa o te puaka taae, e mei roto i te vaa o te peroveta pikikaa ra. 14 E au vaerua demoni ratou, ko tei aere ki te ui ariki o te ao katoa nei, ma te rave i te au akairo ra, e akaputuputu ia ratou i te tamaki i taua rā maata o te Atua mana katoatoa ra. 15 I na, te aere atu nei au mei te keia ra. E ao to te tapapa e te tiaki marie i tona kakau, kia kore aia e aere taaka ua, e kua kite atura te tangata i tona akama. 16 Kua akaputuputu iora ratou i tetai ngai, ko Aramagido te ingoa i te tuatua Ebera.
TITEMA 23-29
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | APOKALUPO 17-19
“Tamaki a te Atua te ka Akaope i te au Tamaki Pouroa”
(Apokalupo 19:11) Kite atura oki au i te rangi i te vevete angaia, e i na, e oroenua teatea; e ko tei noo ki rungao ra, kua karangaia aia, i te Pikikaa kore, e te Tuatua-mou, e akava aia, e e tamaki i te tamaki, ma te tuatua-tika.
(Apokalupo 19:14-16) E kua aru maira te au nuku o te rangi ra iaia, ki rungao i te oroenua teatea, ma te kakau meitaki, e te teatea, e te vivii kore, i te kakau anga. 15 E koke kokoi tei peke mai no roto i tona vaa, ei tainga anga nana i te pa enua: e e mana aia ki rungao ia ratou ma te sepeta auri ra: e nana e takatakai i te taomianga vine ra, ko te wina o te riri otooto o te Atua mana katoatoa ra. 16 E e ingoa tona kua tataia ki rungao i tona kakau e tona ūā, KO TE ARIKI O TE AU ARIKI, E TE ATU O TE AU ATU RA.
w08 4/1 8 ¶3-4
Aramagido—Tamaki a te Atua te ka Akaope i te au Tamaki Pouroa
Me vai rai te mana tutara i roto i te rima o te aronga kino, kare roa e rauka te ‘au e te tinamou i te aronga tuatua tika. (Maseli 29:2; Koheleta 8:9) E tika, kare e rauka ia tatou kia akaatea mai i te au tu tika kore e te kino mei roto i te aronga e rave ra i te reira. No te ‘au tinamou e te tika kia tupu, ka anoanoia te aronga kino kia takore takiriia. “E riro te tangata kino ei oko no te aronga tuatua-tika” i tata ai a Solomona.—Maseli 21:18.
I te mea e ko te Atua te Akava, e mea papu roa e ko te utunga te ka tukuia no te aronga kino, e mea tau anake ïa e te tika. “Kare ainei e mea tika ta te Akava i to te ao katoa nei e rave?” i ui ei a Aberahama. Te pauanga ta Aberahama i kite mai koia oki, e rave ua ana rai a Iehova i te mea tika! (Genese 18:25) E tetai, te akapapu maira te Pipiria e, kare rava a Iehova e mareka ana kia tamateia te aronga kino. Mei te mea e kare rava ratou e akarongo, i reira ua rai aia e takore ei ia ratou.—Ezekiela 18:32; 2 Petero 3:9.
it-1 1146 ¶1
Oroenua
I roto i te orama a te apotetoro ko Ioane, kua akatutuia mai a Iesu Mesia e akaoro ra i tetai oroenua teatea e te aru maira te au nuku iaia na runga i to ratou au oroenua teatea. Te akatutu maira teia orama i te tu tau e te tika o teia tamaki, ta te Mesia ka tamaki atu i te au enemi pouroa o tona Atua e tona Metua ko Iehova. (Apo. 19:11, 14) I muao ana i roto i teia orama rai, ko te tamaki ta te Mesia i rave e te au tumatetenga tei aru mai, kua akatutuia mai te reira e te au oroenua tukeke ma to ratou aronga akaoro.—Apo. 6:2-8.
(Apokalupo 19:19, 20) E kua akara atura au i taua puaka taae ra, e te au ariki o te ao nei, e to ratou au nuku tamaki, kua putuputu e tamaki iaia i tei noo ki runga i te oroenua ra, e i tona nuku. 20 Opukia atura taua puaka taae ra, e te peroveta pikikaa katoa ko tei rave i te au akairo ki mua iaia, i vare ei iaia te aronga i āriki i te akairo a te puaka taae ra, e tei akamori i tona tutu. I uri oraoraia atura raua ravarai ki roto i te roto ai e te teio e ka ua ra.
re 286 ¶24
Autu te Ariki Tumutoa i te Tamaki ko Aramagido
Te puaka taae e itu mimiti e e raungauru ona tara, tei kake mai mei roto i te tai e tei akatutu mai i to Satani akaaerenga poritiki, kua ngaro takiri atura ïa ma te peroveta pikikaa, koia te itu o te mana tutara o te ao. (Apokalupo 13:1, 11-13; 16:13) Ia ratou e patoi taokotai ra i te iti tangata o te Atua i te enua nei, kua uri oraora uaia ratou “ki roto i te roto ai.” E roto ai tika tikai ainei teia? Kare. Mei te puaka taae rai e te peroveta pikikaa, kare ratou i te manu tika tikai. Te akatutu maira teia i te akapouanga mutu kore. Ko te ngai teia ka uriia atu te mate e Ade ki roto, e pera katoa te Tiaporo. (Apokalupo 20:10, 14) Kare teia i te ngai te ka kā ua te ai ei tamamae i te aronga kino e tuatau ua atu. Ko tera manako, e mea viivii tikai te reira kia Iehova.—Ieremia 19:5; 32:35; 1 Ioane 4:8, 16.
(Apokalupo 19:21) Ko te aronga i toe ra, kua taia ïa i te koke i peke mai no roto i te vaa o tei noo ki rungao i te oroenua ra: e iu rava akera te au manu ravarai i to ratou au kopapa.
re 286 ¶25
Autu te Ariki Tumutoa i te Tamaki ko Aramagido
Pouroa te aronga kare i roto tikai i te kavamani inara e tuanga katoa ratou no teia ao tangata kino kare e inangaro i te taui, ka “taia ïa i te koke i peke mai no roto i te vaa o tei noo ki rungao i te oroenua ra.” Akakite a Iesu e, kua tau ratou i te utunga o te mate. I te mea kare te roto ai i taikuia mai no ratou, ka tau ainei kia tapapa atu tatou e ka akatuakaouia mai ratou? Kare e ngai i akakiteia mai kia tatou e ka akatuakaouia mai te aronga tei taiaia e te Akava ta Iehova i akamana. Mei ta Iesu i akakite, pouroa te aronga kare ratou i te “mamoe” ka aere ke atu ratou “ki roto i te ai mate kore tei akonoia no te diabolo e tana au angela,” koia oki “te mate mutu kore.” (Mataio 25:33, 41, 46) Ka taopenga teia “ki te rā akavaanga, e te mate o te aronga akono kore i te Atua.”—2 Petero 3:7; Nahuma 1:2, 7-9; Malaki 4:1.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Apokalupo 17:8) Taua puaka taae taau i akara ra, i vai ana, e kare nei, e kua vaitata i te kake ki runga mei raro mai i te vaarua takere kore ra, ka aere atu ei ki te mate; e te aronga e noo ki te ao nei, (ko tei kore i tataia to ratou ingoa i te buka ora mei muatangana mairai o teianei ao,) e vavaria ïa, kia akara ratou i taua puaka taae i vai ana, e kare nei, e e kitea akaou mairai.
re 247-248 ¶5-6
Kitea te Pauanga o Tetai Mea Ngaro Umere
“Taua puaka taae . . . i vai ana.” Ae, kua vai ana tei reira koia oki te League of Nations mei Tianuare 10, 1920 mai e aere ua atu, e e 63 patireia tei piri atu ki te reira. Inara, kua akaatea mai a Tiapani, Tiamani, e Itaria ia ratou ki vao, e ko te Soviet Union o mua ana, kua akaateaia mai aia mei roto i te League. Ia Tepetema 1939, kua akamata te tutara kino o te Nazi i Tiamani, i te Tamaki II o teia ao. No te mea kare i rauka i te League of Nations i te akatupu i te ‘au i teianei ao, kua ngaro ua atu rai ratou. Tae ki te 1942, kua kore takiri te reira. I taua taime tikai—kare i mua ake e kare i muri ake—kua akamārama a Iehova ki tona iti tangata i te oonuanga tikai o te aiteanga o te orama! I ko i te New World Theocratic Assembly, kia tau ki ta te totou, akakite a N. H. Knorr e, ko taua “puaka taae . . . kare nei” ïa. I reira kua ui aia i te uianga, “Ka vai ua atu ainei te League ki roto i te vaarua?” I te taikuanga ia Apokalupo 17:8, kua pau rai aia e: “Ka tu akaou mai te taokotaianga o te pa enua i te ao nei.” E ko tera rai tei tupu—i te akapapu mai i te tika o ta Iehova Tuatua i totouia!
Kake Mai Mei Raro i te Vaarua Takere Kore
Tika atura rai e kua kake mai te puaka taae kutekute mei raro i te vaarua takere kore. Ia Tiunu 26, 1945, i San Francisco i Marike, e 50 patireia tei iki kia Akamanaia te United Nations. Te angaanga a teia akaaerenga, “kia akamou i te ‘au e te tinamou i te pa enua ravarai o teianei ao.” E maata te au mea aiteite i rotopu i te League e te UN. Akakite The World Book Encyclopedia e: “Aiteite rai tetai au tu o te UN e te League of Nations, tei akatumuia i muri ake i te Tamaki I o Teianei Ao . . . Na te manganui o te au patireia i akatumu i te UN, na ratou katoa i akatumu i te League. Mei te League rai, kua akatumuia te UN ei akamou i te ‘au i rotopu i te au patireia. Te akakoroanga maata o te UN, aite rai mei to te League.” Ko te UN i reira, koia te puaka taae kutekute tei akaora akaouia mai. E maata atu tona au mema, mei te 190 patireia, i to te League e 63; e maata katoa atu tana apainga tuke tuke.
(Apokalupo 17:16, 17) E nga tara okotai ngauru taau i akara ra, e te puaka taae ra, e akaviivii ïa i taua vaine akaturi ra, e e pou oki aia ia ratou i te āru, e e noo apinga kore ua aia, e e kai i tona kopapa, e e tutungi iaia ki te ai. 17 Kua tuku oki te Atua i te manako ki roto i to ratou ngakau kia rave ratou i tona anoano, e kia tau ratou, kia oronga i to ratou mana ariki ki te puaka taae ra, e kia ope te tuatua a te Atua i te tupu.
Akakite Mai a Iehova ‘i te au Mea Vaitata ra i te Tupu’
Kare te au akonoanga pikikaa e ngaro ua atu. Ka ririnui ua rai te mana o te vaine akaturi e ka akakeu aia i te au ariki kia rave i tana e inangaro ra. Inara ka tuku te Atua i tona manako ki roto i te ngakau o taua au ariki ra. (E tatau ia Apokalupo 17:16, 17.) Kare e roa atu ka akakeu a Iehova i te au kavamani o ta Satani akatereanga, mei tei akatutuia mai e te Taokotaianga Enua, kia taanga atu ki runga i te akonoanga pikikaa. Kare te vaine akaturi e akatere akaou i teia au kavamani, e ka ngere aia i tana au apinganui. E rua me kore e toru ngauru mataiti i mua ana, kua manako te au tangata e ka akangateiteiia e ka mana ua rai te au akonoanga. Inara te taui nei te reira. Ka ngaro viviki te mana o te vaine akaturi. E ka takore vivikiia atu aia.—Apo. 18:7, 8, 15-19.
Tatau Pipiria
(Apokalupo 17:1-11) Kua aere maira tetai o aua nga angela toko itu i mou i nga kapu e itu ra, kua tuatua maira kiaku, na ko maira, Ka aere mai na i ko nei; e akakite atu au ia koe i te utunga o te vaine akaturi maata, ko tei noo ki rungao i te au vai e manganui: 2 Ko tei akaturiia e te au ariki o te enua nei, e ko tei akakona i to te ao nei, i te wina ra i tana akaturi anga. 3 Kua arataki atura aia i taku vaerua ki te medebara ra; kite atura au i tetai vaine i te noo anga ki rungao i tetai puaka taae kutekute, kua pini rava i te au ingoa akakino Atua, e itu ona mimiti, raungauru oki tara. 4 Te kakau ra taua vaine ra i te kakau purapura e te muramura, kua akamaneaia aia i te auro e te toka memeitaki e te poe, e kapu auro tei tona rima kua ki i te mea viivii e te kino no tana akaturi anga. 5 E e ingoa tei tataia ki rungao i tona rae, E MEA NGARO, KO BABULONIA MAATA KO TE METUA VAINE O TE ARONGA AKATURI, E NO TE AU MEA VIIVII O TE AO NEI. 6 E kua kite au i taua vaine ra i te kona anga i te toto o te aronga tapu ra, e te toto o te aronga kite o Iesu ra; va ua atura au i taua kite anga noku iaia ra, e va maata ua atu. 7 Kua tuatua maira taua angela ra kiaku, Eaa koe i va uaʼi? naku e akakite atu kia koe i te tuatua ngaro o teianei vaine, e no te puaka taae e apai iaia ra, nona nga mimiti e itu nei, e nga tara raungauru nei. 8 Taua puaka taae taau i akara ra, i vai ana, e kare nei, e kua vaitata i te kake ki runga mei raro mai i te vaarua takere kore ra, ka aere atu ei ki te mate; e te aronga e noo ki te ao nei, (ko tei kore i tataia to ratou ingoa i te buka ora mei muatangana mairai o teianei ao,) e vavaria ïa, kia akara ratou i taua puaka taae i vai ana, e kare nei, e e kitea akaou mairai. 9 Ei ko nei te ngakau pakari. Nga mimiti e itu ra, e itu ïa maunga, e nooia e taua vaine ra. 10 Ko nga ariki toko itu ra oki ratou: kua mate akenei e toko rima, te vai nei tetai, e kare rai tetai i tae mai; e kia tae mai oki aia ra, e noo anga poto rai tona e tikaʼi. 11 E taua puaka taae i vai ana, e kare nei ko te tokovaru ïa, e no nga toko itu ra aia, e ka aere atu rai ki te mate.
TITEMA 30–TIANUARE 5
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | APOKALUPO 20-22
“I na, te Akariro Nei au i te au Mea Ravarai ei Mea Ou.”
(Apokalupo 21:1) E kite atura au i te rangi ou e te enua ou, kua kore oki tei muatangana rangi e tei muatangana enua; e kare rava atura e tai.
re 301 ¶2
Te Rangi Ou e te Enua Ou
Anere ua atu mataiti i mua ake i to Ioane tuatau, akakite a Iehova kia Isaia: “I na oki, te anga nei au i te rangi ou e te enua ou: kare oki tei muatangana ra e maaraia, kare e akamanako akaouia atu.” (Isaia 65:17; 66:22) Te akatupuanga mua o teia totou, kua tupu te reira i te oki anga mai te ngati Iuda ki Ierusalema i te 537 M.T.N. i muri ake i te 70 mataiti i to ratou tuikaaanga i Babulonia. To ratou oki anga mai, kua akatumu ratou i tetai iti tangata ou koia oki “te enua ou,” i raro i tetai akatereanga kavamani ou koia oki “te rangi ou.” Inara kua akamārama mai te apotetoro ko Petero i tetai aiteanga ke mai o te totou i te na ko anga e: “Te tatari nei ra tatou i te rangi ou e te enua ou tana i tuatua maira, i te vai tika anga o te tuatua-tika ra.” (2 Petero 3:13) Te akaari maira a Ioane e kua akatupuia teia i te rā o te Atu. Ka ngaro ke “tei muatangana rangi e tei muatangana enua,” koia oki to Satani akatereanga, e ta te reira akanoonooanga kavamani i raro i te mana o Satani e tana au temoni. Ka kore takiri katoa te “tai” oripu ua o te aronga kino e te meameaau. Te ka mono i tona ngai ko “te rangi ou e te enua ou”—e iti tangata ou takiri teia i raro i te akatereanga a te kavamani ou, ko te Patireia o te Atua.—Akaaite kia Apokalupo 20:11.
(Apokalupo 21:3, 4) Kua akarongo atura au i tetai reo maata no te rangi maira, i te na ko anga mai e, I na, tei ko te tangata ra te puakapa o te Atua e e noo aia ki rotopu ia ratou, e riro ratou ei tangata nona, e e noo te Atua ki rotopu ia ratou, ei Atua no ratou. 4 E nana e orei i te roi-mata katoatoa; e e kore rava te mate, e te aue, e te mii; e te mamae oki, e kore katoa ïa; no te mea kua kore te au mea taito.”
“I na, te Akariro Nei Au i te au Mea Ravarai ei Mea Ou”
“E nana [na te Atua] e orei i te roi-mata katoatoa.” (Apokalupo 21:4) Mei teaa te tu o te roimata tana ka orei? Kare i te roimata rekareka e kare katoa i te roimata e paruru ra i to tatou mata. Te tuatua ra te totou a te Atua i te roimata ta te taitaia e te mii e akatupu ra. Kare te Atua e tamaro ua i taua roimata ra; ka akakore takiri aia i te reira na te takore anga i te tumu o te aue koia oki, te taitaia e te mii.
“E kore rava te mate.” (Apokalupo 21:4) Ko te mate te enemi tumu e akatupu nei i te aue. Ka tatara mai a Iehova i te aronga akarongo mei te tapeka o te mate. Akapeea ra? Na te takore anga i te tumu tikai o te mate: koia te ara, tei iri mai ki runga i te tangata mei ia Adamu. (Roma 5:12) Ka akaoki akaou a Iehova i te aronga akarongo ki te turanga apa kore na roto i te atinga oko a Iesu. I reira taua enemi openga ra ko te mate, “e akakoreia” ai. (1 Korinetia 15:26) Ka rauka i te au tangata akarongo kia noo i te oraanga mei ta te Atua i akakoro—te oraanga meitaki e tuatau ua atu.
“E kore katoa . . . te mamae.” (Apokalupo 21:4) Eaa te tu o te mamae te ka kore? Ka kore te manako taitaia, te mamae ngakau, e te mamae i te pae kopapa, no te ara e te tu apa ua tei akataitaia i te oraanga o te mirioni ua atu.
(Apokalupo 21:5) Kua tuatua maira tei noo ki runga i te terono ra, I na, te akariro nei au i te au mea ravarai ei mea ou. E kua tuatua maira aia kiaku, Ka tata ana: e tuatua-mou oki teianei au tuatua e te pikikaa kore.
Iehova, te Atua Tuatua Mou
Ka tau tatou kia manako pakari i ta Iehova e akakite maira kia tatou i roto i tana Tuatua. Koia rai tana e tuatua ra nona ra, e ka rave aia i tana e tuatua ra ka rave aia. E tumu to tatou no te irinaki i te Atua. Ka rauka ia tatou i te irinaki i te reira me tuatua a Iehova e ka tuku mai aia i te “mate i te aronga kare i kite i te Atua, e tei kore i akarongo i te evangelia o to tatou Atu o Iesu Mesia.” (2 Tesalonia 1:8) Te irinaki katoa ra tatou i ta Iehova tuatua me tuatua aia e te inangaro ra aia i te aronga e aruaru ra i te tuatua tika, me tuatua aia e ka oronga mai aia i te ora mutu kore ki te aronga e akono ra i te akarongo, e me tuatua aia e ka takore aia i te mamae, te aue, e te matenga. Te akaketaketa maira a Iehova i te tumu kia irinakiia teia taputou openga na oronga anga i teia ikuikuanga ki te apotetoro ko Ioane: “Ka tata ana: e tuatua-mou oki teianei au tuatua e te pikikaa kore.”—Apokalupo 21:4, 5; Maseli 15:9; Ioane 3:36.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Apokalupo 20:5) Kareka tetai papaki o te aronga i mate ra, kia ope aua nga mataiti okotai tausani i ora akaou ei. Ko te tuakaouanga momua oki te reira.
it-2 249 ¶2
Oraanga
Te aerenga manako i roto i te akauenga a te Atua kia Adamu koia oki, me akarongo aia kare aia e mate. (Gene. 2:17) No te au tangata i akarongo, ka takoreia taua enemi openga ra ko te mate, e ka kore rava te ara ko tei akatupu i te mate i roto i to ratou kopapa. Kare ratou e mate e tuatau ua atu. (1 Kori. 15:26) Ka tupu teia takore takiri anga i te mate, i te openga o ta te Mesia tutaraanga, mei ta te puka o Apokalupo e akakite maira e, e 1,000 mataiti te roa. I konei kua akakiteia e ko te aronga te ka riro ei au ariki e ei au taunga ma te Mesia, kua “noo iora ratou ki o te Mesia ra ma te au katoa ra, e okotai tausani i te mataiti. Kareka tetai papaki o te aronga i mate,” kare ratou i ora mai “kia ope [roa] aua nga mataiti okotai tausani i ora akaou ei.” Kare e kore ko ratou te ora ra i te openga o te tai tauatini mataiti, i mua ake ra ka tukuia mai ei a Satani mei roto i te vaarua takere kore kia timata i to te tangata nei no te taime openga. Me tae ki te openga o te tauatini mataiti, ka rauka i te tangata tini ravarai te turanga apa kore tei rauka ana ia Adamu e Eva i mua ake ka ara ai raua. Teianei kua rauka tikai ia ratou te oraanga apa kore. Te aronga i muri mai tei autu i te timataanga openga a Satani i tona tuku poto angaia mai mei roto i te vaarua takere kore, ka rauka katoa ia ratou te oraanga apa kore e tuatau ua atu.—Apo. 20:4-10.
(Apokalupo 20:14, 15) E uriia atura te mate e ko ade ki roto i te roto ai. Ko te rua teia o te mate. 15 E te tangata ravarai kare i kitea tona ingoa i te tata angaia ki roto i te buka ora ra, kua uriia ïa ki roto i te roto ai ra.
it-2 189-190
Te Roto Ai
Teia tuatua ka kitea uaia te reira i roto i te puka o Apokalupo, e te taka ua ra e e mea akatutu ua teia. Oronga mai te Pipiria i tana uaorai akamārama anga e te aiteanga o teia tuatua i te na ko anga e: “Ko te rua teia o te mate, te roto ai.”—Apo. 20:14; 21:8.
Te tu o te roto ai tei akatutuia mai, te akapapuia maira te reira i roto i te aerenga tuatua i roto i te puka o Apokalupo. Te karanga ra te reira e kua uriia te mate ki roto i te roto ai. (Apo. 19:20; 20:14) Taka meitaki ua e kare te mate e rauka kia tutungiia. E tetai, kua uri katoaia te Tiaporo, e vaerua ora aia, ki roto i te roto ai. I te mea e e vaerua aia, kare aia e mamae, e kare aia e kino i roto i te ai.—Apo. 20:10; akaaite kia Exo. 3:2 e Aka. 13:20.
I te mea te akatutu maira te roto ai i ‘te rua o te mate’ e te karanga katoa ra a Apokalupo 20:14 e ka uriia “te mate e ko ade” ki roto i reira, te akapapu mai te reira e kare te roto ai e akatutu maira i te mate tei iri mai ki runga i te tangata no te ara a Adamu (Roma 5:12), e kare katoa e tuatua ra no runga ia Ade. Te akatutu maira te roto ai i tetai tu mate ke mai koia oki, te mate mutu kore. Kare takiri a te Pipiria tuatua e kua tuku mai te “roto ai” i te aronga mate i roto iaia. (Apo. 20:13) No reira, ko te aronga tei kore i tataia to ratou ingoa ki roto i “te buka ora,” e aronga tataraara kore ratou tei patoi i ta te Atua tutara ngateitei, ka uriia ratou ki roto i te roto ai, koia oki te akapouanga mutu kore me kore te rua o te mate.—Apo. 20:15.
Tatau Pipiria
(Apokalupo 20:1-15) Kite atura au i tetai angela i te eke anga mai mei te rangi mai, e tei iaia te taviri o te vaarua takere kore ra, e pirianganaoa maata tei tona rima. 2 Kua opu iora aia, i te taae, i taua ovi taito ra, koia oki te diabolo ra, ko Satani, kua tapeka iaia kia okotai tausani i te mataiti, 3 Kua uri atura iaia ki raro i te vaarua takere kore ra, e popani atura iaia i reira, tuku iora i te akairo ki rungao, kia kore aia e pikikaa akaou i te pa enua, e kia ope rava aua nga mataiti okotai tausani ra: e i muri ake i te reira, kia tukuia mai aia i tetai manga tuatau iti e tikaʼi. 4 E kua akara au i etai au terono, e te aronga i noo ki rungao, e kua orongaia te mana akava kia ratou: e kua akara atura au i te au vaerua o te aronga i tipuia to ratou mimiti no to ratou akakite anga i te tuatua ia Iesu, e no te tuatua a te Atua ra, ko tei kore ïa i akamori i te puaka taae, e tona tutu, e kare oki i āriki i tana akairo ki runga i to ratou rae, e ki roto i to ratou rima; noo iora ratou ki o te Mesia ra ma te au katoa ra, e okotai tausani i te mataiti. 5 Kareka tetai papaki o te aronga i mate ra, kia ope aua nga mataiti okotai tausani i ora akaou ei. Ko te tuakaouanga momua oki te reira. 6 E ao tona e te tapu to tei rauka iaia te tuakaouanga mua: kare rava te rua o te mate e mana ki rungao i taua aronga ra, e riro ra ratou ei taunga na te Atua, e na te Mesia, e e au to ratou iaia e kia okotai tausani i te mataiti. 7 E kia ope aua nga mataiti okotai tausani ra, e tukuiā Satani i reira i tana tapeka anga ra. 8 E e aere aia e pikikaa aere i te tangata i nga kotinga e a o te ao nei, ia Goga e ia Magoga, e akaputuputu mai ia ratou ki te tamaki: e e riro ratou mei te one taatai i te maata kia tatau. 9 Aere atura ratou na te pararauare katoa o te enua nei, takako atura i te puakapa o te aronga tapu, e te oire i akaperepereia ra: kua topa maira te ai no ko mai i te Atua no runga i te rangi, pou rava akera ratou. 10 E i uriia atura te diabolo, i pikikaa ia ratou ra, ki roto i te roto ai e te teio ra, i te vairanga o te puaka taae e te peroveta pikikaa ra, e e akamamaeia ratou i te po e te ao e tuatau ua atu. 11 Kite atura oki au i tetai terono maata teatea, e tei noo ki rungao ra, peke ke atura te enua e te rangi i tona mata, kare atura o raua e vairanga i kitea. 12 E kite atura oki au i tei mate ra, ko te tangata rikiriki e te aronga mamaata, i te tu anga ki mua i te Atua, e eeuia iora nga buka ra, e eeuia iora oki tetai buka ke, koia te buka ora ra: e akavaia iora taua aronga i mate ra i te au tuatua i tataia ki roto i taua nga buka ra, i ta ratou au angaanga. 13 E kua tuku maira te tai i te aronga i mate i roto iaia ra; e kua tuku maira te vaarua e ko ade i te aronga i mate i roto ia raua ra: e akavaia iora ratou ravarai i ta ratou au angaanga. 14 E uriia atura te mate e ko ade ki roto i te roto ai. Ko te rua teia o te mate. 15 E te tangata ravarai kare i kitea tona ingoa i te tata angaia ki roto i te buka ora ra, kua uriia ïa ki roto i te roto ai ra.