Oraanga Kerititiano e te Angaanga Orometua—Au Manako ke Mai
NOEMA 4-10
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | 1 IOANE 1-5
“Auraka e Anoano i Teianei ao, e te au Mea Ravarai o Teianei Ao”
(1 Ioane 2:15, 16) Auraka e anoano i teianei ao, e te au mea ravarai o teianei ao. Ko te tangata i anoano i teianei ao ra, kare te anoano o te Metua i roto iaia ra. 16 Ko te au mea ravarai oki o teianei ao, ko te anoano tika kore o te kopapa nei, e te anoano tika kore o te mata nei, e te akatietie o te ora anga nei, kare ïa i to ko mai i te Metua ra, no teianei ao anake ïa.
Aru Anga i te Akaraanga ta Iesu i Akanoo
Penei te manako ra etai pae e kare e tarevake te au mea katoatoa i roto i teianei ao. Noatu rai, ka rauka i teianei ao e ta te reira au apinga rekaia i te akaanga ke ia tatou mei te tavini anga ia Iehova. E kare e apinga ta teianei ao e oronga mai tei akapapaia kia akapiri vaitata atu ia tatou ki te Atua. No reira, me maata mai to tatou inangaro i te au mea i roto i teianei ao, e te au mea katoa kare uaorai e tarevake ana, tei runga tatou i te mataara kino. (1 Timoteo 6:9, 10) Pera katoa oki, e maata te apinga i roto i teianei ao e kino tikai e ka taviivii ia tatou. Me akarakara tatou i te au teata me kore te au porokaramu tivi te akaari maira i te ta ua, te apinga materia, me kore te ainga tau kore, ka riro mai taua apinga ra ei mea arikiia—e oti akera ei timata anga. Me kapiti atu tatou ma te au tangata te maata anga o to ratou manako te akameitaki anga i to ratou tu oraanga me kore te akamaata anga i te au ravenga pitiniti, ka riro mai taua au apinga ra ko te mea puapinga maata roa atu kia tatou katoa.—Mataio 6:24; 1 Korinetia 15:33.
(1 Ioane 2:17) Te ngaro ke nei teianei ao, ma ta to reira katoa e anoano nei: ko tei akono ra i to te Atua ra anoano, e tika ïa i te ora anga e tuatau ua atu.
Akamanako e Mei Teaa ra Toou Tu
Tetai apinga ke te ka tauturu ia tatou kia patoi i “te au mea ravarai o teianei ao,” koia oki kia akamaara i te au tuatua a Ioane e: “Te ngaro ke nei teianei ao, ma ta to reira katoa e anoano nei: ko tei akono ra i to te Atua ra anoano, e tika ïa i te ora anga e tuatau ua atu.” (1 Ioane 2:17) Akara anga rai e, kare te akatereanga a Satani e ope, inara, ka takoreia te reira a tetai ra. Na te akamaara anga i teia e tauturu ei ia tatou kia kore e akavareia e Satani.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(1 Ioane 2:7, 8) E aku au akaperepere e, kare i te akauenga ou taku e tata atu kia kotou na, ko te akauenga taito ra, ta kotou i kite mei muatangana mairai. Ko te tuatua ta kotou i akarongo mei muatangana maira, ko te akauenga taito ïa. 8 Te tata atu nei oki au i te akauenga ou kia kotou, e e tuatua-mou taua tuatua nei iaia e ia kotou katoa oki: no te mea kua peke ke te poiri, e te kakā maira te mārama mou i teianei.
Au Tuatua Akakite a Iehova, Tau Kia Irinakiia
E maata te tuatua akakite no tatou i roto i te au Tuatua Tapu Ereni Kerititiano ei apii ia tatou kia akaari i te aroa no tetai e tetai. Akakite a Iesu e ko te rua o te akauenga maata, koia oki kia ‘aroa atu i toou tangata tupu mei te aroa ia koe uaorai.’ (Mata. 22:39) Kua kapiki a Iakobo te teina o Iesu i te aroa, e ko te “ture ariki.” (Iako. 2:8) E kua tata a Ioane: “E aku au akaperepere e, kare i te akauenga ou taku e tata atu kia kotou na, ko te akauenga taito ra, ta kotou i kite mei muatangana mairai.” (1 Ioane 2:7, 8) Eaa te aiteanga o ta Ioane tuatua no te “akauenga taito”? Te tuatua ra aia no runga i te akauenga o te aroa. E akauenga “taito” teia no te mea, kua oronga ke ana a Iesu i te reira i te au mataiti e manganui i topa, “mei muatangana mairai.” Inara e akauenga “ou” katoa teia no te mea, kare e roa atu ka anoanoia te au pipi kia akaari i te tu aroa akaatinga i roto i te au turanga ou. Teia tuatau, rekareka tatou i te au akamatakiteanga e tauturu nei ia tatou kia kore e akatupu i te au anoano tika kore o to teianei ao. Mari ra, ka akaari tatou i te tu aroa akaatinga.
(1 Ioane 5:16, 17) Kia kite tetai tangata i tona taeake i te rave anga i te ara mate kore, e pure aia, e na te Atua e oronga mai i te ora nona no tei rave i te ara mate kore ra. Te vai ra te ara mate rava: kare au i karanga e e pure te tangata i te reira. 17 E ara anake rai te au tuatua-tika kore katoa nei: e te vai nei oki te ara mate kore.
it-1 862 ¶5
Akakore i te Ara
E mea meitaki kia pure ki te Atua kia akakore mai i te ara a tetai ke e pera katoa ta te putuputuanga. Kua rave a Mose i te reira no te ngati Iseraela, kua akakite aia i ta ratou ara e kua pati kia akakoreia mai te reira, e kua akarongo mai a Iehova i tana patianga. (Nume. 14:19, 20) Kua pera katoa a Solomona, te tuatau i akatapuia ai te iero, kua pure aia kia akakore a Iehova i te ara a tona iti tangata me ara ake ratou e me oki mai kiaia. (1 Ari. 8:30, 33-40, 46-52) Kua aaki a Ezera i ta ratou ara i mua i te katoatoa o te ngati Iuda tei akaokiia mai. Tei tupu no tana pure ngakau tae e te akamaroiroianga, kua rave te au tangata i te mea tau kia rauka ta Iehova akakoreanga ara. (Ezera 9:13–10:4, 10-19, 44) Kua akamaroiroi a Iakobo i te aronga maki i te pae vaerua kia tiki i te aronga pakari i roto i te putuputuanga kia pure no ratou, e me kua “rave na aia i te ara ra, e akakoreia tana ara.” (Iako. 5:14-16) Inara, te vai ra “te ara mate rava,” te ara i te vaerua tapu, e ara rave akakoroia te reira e kare rava e akakoreia. Kare tetai Kerititiano e pure no tetai tangata kua rave i teia tu ara.—1 Ioa. 5:16; Mata. 12:31; Ebe. 10:26, 27; akara i te ARA, IAKU; VAERUA.
Tatau Pipiria
(1 Ioane 1:1–2:6) Ko te Logo ra, ko te Ora i vai ana i muatangana ra, ko ta matou i akarongo akenei, ko ta matou i kite akenei i to matou mata, ko ta matou i akara, e ko ta matou i aa i to matou rima, 2 (Kua akakiteia mai oki taua Ora ra, e kua akara matou, e te akakite atu nei matou, e te tuatua ua atu nei matou kia kotou i taua Ora mutu kore, i vai i te Metua ra, e i akakiteia mai kia matou nei;) 3 Ta matou i akara, e ta matou i akarongo ra, ko ta matou ïa e akakite atu kia kotou na, kia tau katoa mai kotou kia matou nei, e tei te Metua mou ra to matou tau anga, e tei tana Tamaiti, tei ia Iesu Mesia ra. 4 E i tata oki matou i teia tuatua kia kotou, kia rava tikai to kotou rekareka. 5 E ko teia ta matou tuatua i akarongo iaia ra, e te akakite atu nei kia kotou, e mārama te Atua, e kare rava e poiri o roto iaia. 6 Kia karanga tatou e, te tau nei tatou iaia, aere uaʼi tatou na te poiri, kua pikikaa tatou, e kare i akono i te tuatua-mou: 7 Kia aere ra tatou na te mārama, mei iaia i roto i te mārama ra, te tau nei tatou ia tatou uaorai, e te mā nei tatou i ta tatou au ara ravarai i te toto o tana Tamaiti o Iesu Mesia. 8 Kia karanga tatou e kare a tatou ara, te pikikaa nei tatou ia tatou uaorai, e kare te tuatua-mou i roto ia tatou nei. 9 Kia aaki tatou i ta tatou ara, e tuatua-mou tana e te tika i te akakore anga mai i ta tatou ara, e te tamā anga ia tatou i te au tuatua-tika kore ravarai. 10 Kia karanga tatou e kare ua a tatou ara i rave, kua akariro tatou iaia ei pikikaa, e kare tana tuatua i roto ia tatou nei.
2 E aku au tamariki ra, te tata nei au i teianei au tuatua kia kotou, kia kore kotou e rave i te ara. Kia rokoia atura tetai tangata i te ara, e Tika to tatou tei ko i te Metua ra, ko Iesu Mesia tuatua-tika ra: 2 Koia oki te tarangaara i ta tatou nei ara; kare oki i ta tatou anake ra, i ta to te ao katoa nei ra. 3 E ko teia te mea e kite ei tatou e kua kite tatou iaia, kia akono tatou i tana au akauenga. 4 Ko tei karanga e, kua kite au iaia, e kare aia i akono i tana au akauenga, e pikikaa aia, kare te tuatua-mou i roto iaia. 5 Ko tei akono ra i tana ra tuatua, kua meitaki tikai te anoano i te Atua i roto iaia: ko te mea i kite ei tatou e, tei roto tatou iaia ra. 6 Ko tei karanga e te piri ra aia kiaia, e akaarite i tona uaorai aerenga mei tona katoa ra aerenga e tikaʼi.
NOEMA 11-17
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | 2 IOANE 1-13 – IUDA 1-25
“Tauta i te Noo Tamou ki Roto i te Tuatua Mou”
(Iuda 3) E aku au akaperepere e, te rapurapu atu nei au i te tata anga atu ia kotou i te tuatua i te ora no te tangata ravarai nei, i manako akenei au e tata au i te tuatua ia kotou na e tikaʼi, ei ako anga atu ia kotou kia taumāro tikai kotou i te akarongo i tukuia mai i te aronga tapu ra i muatangana.
“E Tamou Atu Rai Kia Rauka te Mana i Roto i te Atu”
Kare tatou i te kite kore i ta Satani au ravenga no te mea te akaari maira te au Tuatua Tapu i tana au mataara tumu. (2 Korinetia 2:11) Te patoi anga i te tangata tuatua tika ko Iobu, kua taangaanga te Tiaporo i te au manamanata pakari o te pae puapinga, te mate o te aronga akaperepereia, te patoianga a te ngutuare tangata, te mamae i te pae kopapa, e te au akaapaanga tau kore mei te au oa pikikaa. Kua ngakau taitaia a Iobu e kua manako e kua akaruke te Atua iaia. (Iobu 10:1, 2) Noatu penei e kare a Satani e akatupu tika ua maira i teia au manamanata i teia tuatau, ko taua au tu ngata ra te tupu ra ki te au Kerititiano e manganui, e ka taangaanga te Tiaporo i te reira kia puapingaia aia.
Te au kino i te pae vaerua kua tupu viviki takiri i teia tuatau openga nei. Te noo nei tatou i roto i tetai ao tei na runga roa atu te au aruaruanga no te apinga kopapa i te au akakoroanga i te pae vaerua. Te akatutu putuputu maira te au akakitekiteanga nuti i te ainga tureia e ko tetai tumu ia no te mataora kare ra no te mamae ngakau. E ko te maataanga kua riro “ei anoano i te au mea e navenave ei ra, kare i anoano i te Atua.” (2 Timoteo 3:1-5) Ko teia aerenga manako ka riro i te tamataku i to tatou tu parani i te pae vaerua mari ua ra ‘kia taumāro tikai tatou i te akarongo.’—Iuda 3.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Iuda 4) Kua akao poiri ua mai oki tetai papaki tangata ki roto, ko tei akairo takereia na no taua mate nei: e aronga akono kore i te Atua, ko tei ruri ke i te aroa ua o te Atua ei kanga anga, e kua akakore i te Atu okotai ra i te Atua, i to tatou Atu ia Iesu Mesia ra.
(Iuda 12) E topata ïa ratou i ta kotou au kaingakai aroa ra; kia kai ratou ma kotou katoa ra, te kai ra ïa ma te mataku kore: e tumurangi vai kore ra ratou, e peke aere ua i te matangi ra; e rakau marō ra, kare e uua anga, taki rua te mate, kua kiriti tumuia:
it-2 279
Kaingakai Aroa
Kare te Pipiria i akataka mai mei teaa te tu o teia au kaingakai aroa, e kare katoa i akakite mai e eaa te putuputu e raveia ana teia. (Iuda 12) Kare te reira i te mea akaueia mai e te Atu ko Iesu Mesia me kore tana au apotetoro. Te taka ua ra e kare te reira i te ture e kare i te mea tinamou. Karanga tetai aronga, e au umukai teia e pati ana te au Kerititiano apinga nui i te au taeake putaua kia piri mai. E au atianga teia e kaikai kapiti ana te tamariki metua kore, te au vaine takaua, te aronga apinga nui, e te matiroeroe ma te vaerua taokotai o te au taeake.
it-2 816
Topata
Te taka ua ra e ko te kupu Ereni, spi·lasʹ, te tuatua ra te reira no runga i tetai toka me kore kaoa i raro i te moana kare e kiteia atu. Taangaanga a Iuda i teia ei akatutu mai i te tu o tetai au tangata tei akaō mai ia ratou ki roto i te putuputuanga Kerititiano ma te akakoroanga kino. E kino maata tikai ta teia au tangata ka akatupu ki etai ke i roto i te putuputuanga mei ta te au toka kitea koreia rai i raro i te moana, ka akatupu ki te au paî. Akakite aia e ko taua tangata ra: “E topata ïa ratou i ta kotou au kaingakai aroa ra; kia kai ratou ma kotou katoa ra.”—Iuda 12.
(Iuda 14, 15) Ko Enoka oki, te tokoitu mei ia Adamu maira, ko tei totou ïa i teianei aronga, i te na ko anga mai e, “I na, te aere maira te Atu ma te ngauru katoa o te tausani o tana aronga tapu ra, 15 E akautunga mai i te tangata katoa, e e akakite oki i te au akono kore i te Atua katoa i roto ia ratou i ta ratou au tuatua akono kore i te Atua katoa i raveia e ratou ra, e te au tuatua māro katoa a te aronga ara akono kore i te Atua i karanga iaia ra.”
“Kua Pereperekavana te Atua Iaia”
Eaa ta Enoka totou? Te na ko ra: “I na, te aere maira te Atu ma te ngauru katoa o te tausani o tana aronga tapu ra, e e akakite oki i te au akono kore i te Atua katoa i roto ia ratou i ta ratou au tuatua akono kore i te Atua katoa i raveia e ratou ra, e te au tuatua māro katoa a te aronga ara akono kore i te Atua i karanga iaia ra.” (Iuda 14, 15) I konei, penei te mea mua taau ka kite, kua tuatua a Enoka tei tupu i te tuatau i topa, mei te mea kua rave takere te Atua i ta te totou e akataka ra. Ko te tu te reira tei aruia no te au totou i muri mai. Te manako teia: Te tuatua ra te peroveta no runga i tetai mea tei papu tikai ka tupu mei te mea rai kua tupu takere te reira!—Isaia 46:10.
“Kua Pereperekavana te Atua Iaia”
Penei ka riro to Enoka akarongo ei akakeu ia tatou uaorai kia kite i teianei ao mei ta te Atua e akara ra. Te vai nei rai te akava anga ta Enoka i akakite ma te ngakau toa; ka aite ki te ao o teia rā mei ta Enoka i kite i tona tuatau. Kia rotai ki ta Enoka akamatakiteanga, kua apai mai a Iehova i te Vai Tiruvi maata ki rungao i te tangata akono kore i te Atua i to Noa tuatau. Inara kua akanoo te reira takoreanga i tetai akatutuanga no te takoreanga maata atu e tu maira. (Mataio 24:38, 39; 2 Petero 2:4-6) I teia rā mei te reira katoa, te papa nei te Atua ma tana aronga tapu i te apai mai i te akava anga tika ki rungao i te au tangata akono kore i te Atua. Ka anoanoia tatou tataki tai kia akamanako meitaki i te akamatakiteanga a Enoka e te akakite i te reira ki tetai ke. Penei ka riro to tatou ngutuare tangata e te au oa kia takake mei ia tatou. Penei i tetai au taime, ka noo ua tatou ko tatou anake. Inara kare rava a Iehova i akaruke ana ia Enoka; e kare katoa aia e akaruke i tona au tavini tiratiratu i teia rā!
Tatau Pipiria
(2 Ioane 1-13) Te orometua ra ko Ioane i te vaine i ikiia ra, e tana katoa au tamariki, ko taku e aroa i te tuatua-mou nei: kare ra ko au anake, ko te aronga katoa ra i kite i te tuatua-mou ra; 2 No te tuatua-mou e vai i roto ia tatou nei, e e vai rai i roto ia tatou e tuatau ua atu. 3 Ei ia kotou te aroa ua, te takinga-meitaki, e te au, no ko mai i te Atua Metua ra, e no te Atu ra oki no Iesu Mesia, i te Tamaiti a te Metua ra, i te tuatua-mou e te aroa. 4 E rekareka maata toku i toku kite anga atu i tetai aronga i taau tamariki i te akono anga i te tuatua-mou, mei te akauenga i rauka ia tatou no ko mai i te Metua ra. 5 E teianei, teia taku tuatua, e maine, kare mei te mea e te tata atu nei au i te akauenga ou ia koe na, ko tei rauka maira ia tatou mei muatangana mairai e, e aroa tatou ia tatou uaorai. 6 Teia oki taua aroa nei, kia akono tatou i tana au akauenga. Teia taua akauenga ra, mei ta kotou i akarongo mei muatangana maira, kia pera kotou i te aere. 7 Manganui oki te pikikaa i riro atura na te ao nei, ko tei kore e tuatua e, kua aere a tangata mai a Iesu Mesia. Ko taua pikikaa ra oki te reira, e Akakakore Mesia ïa. 8 E matakite ia kotou uaorai, kia kore tatou e ngere i tei raveia e tatou ra, kia rauka ra ia tatou te tutaki mou. 9 E matakite ia kotou uaorai, kia kore tatou e ngere i tei raveia e tatou ra, kia rauka ra ia tatou te tutaki mou. 10 Kia aere ua mai tetai tangata ia kotou na, e kare teia tana tuatua i apai mai, auraka e akatomo mai iaia ki roto i to kotou au are, auraka e karanga atu iaia e, Kia ora na i te aerenga: 11 Ko tei karanga atu oki iaia e, Kia ora na i te aerenga, kua kapiti atu ïa iaia i tana au tuatua kikino. 12 E manganui taku tuatua kia tata atu kia kotou na, kare ra au i anoano i te tata i te inika ki runga i te mea pepa; te manako nei ra au e aere ua atu kia kotou na, kia aravei ua ka tuatuaʼi, e kia tika rava to tatou rekareka anga. 13 Te aroa nei te au tamariki a to taeake ikiia nei ia koe na. Amene.
NOEMA 18-24
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | APOKALUPO 1-3
“Kua Kite au i Taau Angaanga”
(Apokalupo 1:20) Te arite anga o nga etu e itu taau i akara mai i taku rima katau nei, e i nga lamepa auro e itu nei, ko teia ïa, Nga etu e itu nei, koia nga angela ïa a te au ekalesia e itu ra; e nga lamepa e itu taau e akara na, koia nga ekalesia ia e itu ra.
Ko Teea tu Taau e Akaari Ra?
Ka rauka ia tatou i te kopae atu i taua tu ra me akamaara tatou e te ‘mou ra a Iesu e itu etu i roto i tona rima katau.’ Te akatutu maira te ‘au etu’ i te au akaaere akatainuia e te katoa anga o te au akaaere i roto i te putuputuanga. Ka arataki a Iesu i te ‘au etu’ i roto i tona rima na te tu e manako ra aia e te tau ra. (Apo. 1:16, 20) No reira, ei Upoko no te putuputuanga Kerititiano, e tikaanga to Iesu i te akatere i te pupu o te aronga pakari. Me ka anoanoia tetai i roto i te pupu kia akatikatikaia, ka rave Tei ‘mura tona nga mata’ ra i teia, i Tona uaorai tuatau e na roto i te mataara tau. (Apo. 1:14) I teianei, kia akangateitei ua rai tatou i te aronga tei ikiia e te vaerua tapu, no te mea kua tata a Paulo e: “E akarongo i to kotou au arataki, e kauraro atu kotou: te tiaki ra ratou i to kotou au vaerua, e akakiteia oki ta ratou tuatua ia kotou i te Atua ra; kia akakite ra ratou ma te rekareka, eiaa ma te aue; kare oki e puapingaia ta kotou i te reira.”—Ebe. 13:17.
(Apokalupo 2:1, 2) Ka tata koe i te tuatua ki te angela a te ekalesia i Ephesia ra; Te na ko maira aia ko tei mou i nga etu e itu i tona rima katau ra, ko te aaere na roto i te au lamepa auro e itu ra; 2 Kua kite au i taau angaanga, e toou roiroi, e toou akakoromaki, e kare koe e tau i te aronga kikino ra: e kua timata koe i te aronga e tuatua ra e, e aposetolo ratou, e kare, e kua kite koe e pikikaa ratou:
Paruru a Iehova ia Tatou Kia Rauka te Ora
I roto i te orama tei rekotiia i roto i te pene 2 e te 3 o Apokalupo, te tutaka ra te Ariki ko Iesu Karaiti i te itu putuputuanga i Asia Minora. Te akakite maira te orama e te kite ra a Karaiti i te au turanga tikai, kare i te au tu ua. I roto i tetai atianga, kua taiku katoa mai aia i te au tangata e kua oronga atu i te akameitaki anga e te akoanga tau. Eaa ta teia e akakite maira? Te akatupuanga o te orama, te akatutu maira te itu putuputuanga i te au Kerititiano akatainuia muri ake i te mataiti 1914, e ko te akoanga tei orongaia ki te itu putuputuanga te tau katoa ra ki te au putuputuanga katoatoa o te iti tangata o te Atua i te enua nei i teia tuatau. No reira, e mea meitaki kia karangaia e te taangaanga ra a Iehova i tana Tamaiti kia arataki i tona iti tangata. Akapeea tatou e puapinga ai mei teia aratakianga?
Kia Tamou Marie te Aerenga ma te Akaaerenga a Iehova
Te tamou marie o te aerenga ma ta Iehova ra akaaerenga e tere ra ki mua ka umuumuia tatou kia kite i te tuanga orongaia e te Atua kia Iesu Karaiti ei “upoko no te putuputuanga.” (Ephesia 5:22, 23) Ka tau katoa oki, a Isaia 55:4, te ngai e tuatua maira kia tatou: “I na, kua oronga au [a Iehova] iaia ei Kite no te au tangata nei, ei Arataki, e ei Tutara no te au tangata nei.” Kua kite tikai a Iesu e akapeea te arataki. Kua kite katoa aia i tana au mamoe e ta ratou au angaanga. Ko te tika, i tana akara matatio anga i nga putuputuanga e itu i Asia Minora, e rima taime i tuatuai aia: “Kua kite au i taau angaanga.” (Apokalupo 2:2, 19; 3:1, 8, 15) Kua kite katoa oki a Iesu i ta tatou e umuumu ra, mei tona Metua katoa oki, ko Iehova. I mua ake i te oronga anga i te Pure Akaraanga ra, kua tuatua Iesu: “Kua kite ana to kotou Metua i te au mea e tau ia kotou, ou kotou i pati atu ei.”—Mataio 6:8-13.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Apokalupo 1:7) I na, te aere mai na aia i roto i te tiao rangi; e akara te au mata katoa iaia, e te aronga i ko atu iaia ra: e ka aue te au kopu ravarai o te ao nei iaia. Koia ïa. Amene.
kr 226 ¶10
Takore te Patireia o te Atua i Tona au Enemi
Tuatua akavaanga tei tukuia. I reira tikai te au enemi pouroa o te Patireia o te Atua e kite ei i tetai tupuanga te ka akamaata rava atu i to ratou mataku. Akakite a Iesu: “Ei reira ratou e kite ei i te Tamaiti a te tangata i te aere anga mai na roto i te tiao rangi, ma te mana maata, e te kakā.” (Mare. 13:26) Te akaari maira teia mana maata tei akatutuia mai e, te aere mai nei a Iesu i te rave i tana akavaanga. I roto i tetai tuanga ke mai o taua totou rai no te au rā openga, e maata atu ta Iesu i akakite mai no runga i tana tukuanga tika o taua au rā ra. Ka kite tatou i taua tuatua ra i roto i te parapore o te mamoe e te puakanio. (E tatau ia Mataio 25:31-33, 46.) Ka akavaia te aronga tei turu i te Patireia o te Atua ei “mamoe” e ka “akateitei [i to ratou] mimiti,” i te mea kua kite ratou e “te vaitata maira oki to [ratou] ora.” (Luka 21:28) Kareka te aronga i patoi i te Patireia, ka akavaia ratou ei “puaka-nio” e “ka aue” i te mea kua kite ratou e e “mate mutu kore” to ratou i te openga.—Mata. 24:30; Apo. 1:7.
(Apokalupo 2:7) E taringa tona ra, ka akarongo aia i ta te vaerua e tuatua ki te au ekalesia ra; Te upokotu ra, e angai au iaia i te rakau ra i te ora, e tu i rotopu i te Paradaiso a te Atua ra.
Au Manako Maata mei te Puka o Apokalupo—I
2:7—Eaa ra “te paradaiso a te Atua”? I te mea e te akakiteia ra teia au tuatua ki te au Kerititiano akatainuia, tera te aiteanga te tou ra te parataito i konei, ki te parataito i te rangi—i mua tikai i te aroaro o te Atua uaorai. Ka akameitakiia te aronga akarongo mou i akatainuia, ki te kai anga i ‘te rakau o te ora.’ Ka rauka ia ratou te kopapa mate kore.—1 Kori. 15:53.
Tatau Pipiria
(Apokalupo 1:1-11) Te eeuanga a Iesu Mesia, ta te Atua i tuku mai iaia ra, kia akakite atu aia i tona au tavini i te au mea e vaitata i te tupu ra; e kua unga maira aia i tana angela e kua akakite maira ki tona nei tavini ia Ioane: 2 Ko tei akakite i te tuatua a te Atua, e te tuatua no Iesu Mesia ra, e te au mea ravarai tana i kite ra. 3 E ao tona to tei tatau, e to te aronga e akarongo i teianei tuatua totou, e tei akono i tei tataia ki roto ra: kua vaitata oki te tuatau. 4 Ko Ioane i te au ekalesia katoa e itu i Asia ra; Ei ia kotou te aroa ua, e te au, no ko mai iaia no te vai nei, e tei vai ana oki, e te ka tae mai; e no ko mai oki i te au vaerua toko itu i mua i tona terono; 5 E no ko mai oki ia Iesu Mesia, i te kite tuatua-mou ra, te tama mua mei te mate maira, e te ariki o te au ariki o te ao nei. Ei iaia, ei tei aroa mai ia tatou nei, e kua tamā ia tatou i ta tatou ara i tona uaorai toto, 6 E kua akariro ia tatou ei ariki anake, e ei taunga na te Atua i tona Metua; ei iaia te kakā, e te au, e tuatau ua atu. Amene. 7 I na, te aere mai na aia i roto i te tiao rangi; e akara te au mata katoa iaia, e te aronga i ko atu iaia ra: e ka aue te au kopu ravarai o te ao nei iaia. Koia ïa. Amene. 8 Te na ko maira te Atu ra, Ko au te Alepha e te Omega, te muatangana e te akaopenga, ko te vai nei, e tei vai ana oki, e te ka tae mai, ko te Mana katoatoa ra. 9 Ko au nei ko Ioane, ko to kotou taeake, e te oa oki, i te tumatetenga, i te basileia e te akakoromaki o Iesu Mesia ra, i te enua au i karangaia ra e ko Patamo, no te tuatua a te Atua ra, e no toku akakite anga ia Iesu Mesia ra. 10 I riro au i te vaerua i te rā o te Atu ra, e akarongo akera au i tetai reo maata i muri ake iaku, mei te tangi pu ra, I te na ko anga mai e, 11 Ko au te Alepha e te Omega, te muatangana e te akaopenga: e taau e kite nei, e tata ki roto i tetai buka, e akau atu ei ki nga ekalesia e itu i Asia ra; i tei Ephesia ra, e Semurina, e Peregamo, e Tuatira, e Saradi, e Philadelaphia, e Laodikea ra.
NOEMA 25–TITEMA 1
AU MEA UMERE I ROTO I TE PIPIRIA | APOKALUPO 4-6
“Te au Akaoro Oroenua e Ā”
(Apokalupo 6:2) Kua akara atura au, e i na, e oroenua teatea: e e ana ta tei noo ki rungao; e e korona tei orongaia mai nona: aere atura aia ma te upokotu atu e kia upokotu atu rai.
Te Akaoro Oroenua e Ā—Koai ma Ratou?
Koai te akaoro o te oroenua teatea? Ka kitea rai te pauanga i roto ia Apokalupo, te kapikiia ra teia akaoro oroenua i te rangi “Ko te Logo ïa a te Atua.” (Apokalupo 19:11-13) No Iesu Mesia teia taoonga no te mea koia te vaa tuatua o te Atua. (Ioane 1:1, 14) Kapiti mai, kua kapikiia aia “ko te Ariki o te au ariki, e te Atu o te au atu ra,” e “kua karangaia aia, i te Pikikaa kore, e te Tuatua-mou.” (Apokalupo 19:16) Te taka meitaki ua ra, e mana tona ei ariki tumutoa e kare aia e taangaanga tau kore i tona ririnui. Noatu ra, te vaira te au uianga.
Te Akaoro Oroenua e Ā—Koai ma Ratou?
I naea te au akaoro oroenua i akamata ai i te akaoro anga? Akara ana e kua akamata te akaoro mua ko Iesu, i tona akakorona anga. (Apokalupo 6:2) I naea a Iesu i akakoronaia ai ei Ariki i te rangi? Kare i tona oki anga ki te rangi i muri ake i tona matenga. Te akaari maira te Pipiria kua anoanoia tetai tuatau tiaki anga. (Ebera 10:12, 13) Kua oronga a Iesu ki tana au pipi te ravenga kia kite i te openga o teia tuatau tiakianga e te akamataanga i tana tutara i te rangi. Karanga aia me akamata tana tutara, ka taui takiri te au turanga i teianei ao e ka kino rava. Ka tupu te tamaki, te onge, e te maki mate. (Mataio 24:3, 7; Luka 21:10, 11) Muri ua ake i te Tamaki I o te Ao i te mataiti 1914, taka meitaki kua tomo te tangata ki roto i tera tuatau tumatetenga ta te Pipiria e kapiki ra ko te “tuatau openga.”—2 Timoteo 3:1-5.
(Apokalupo 6:4-6) Kua aere atura tetai oroenua kutekute: e e mana tei orongaia mai no tei noo i rungao ra, kia apai ke i te au i te ao nei, e kia ta te tangata ia ratou uaorai: e e koke maata tei orongaia mai nana. 5 E kia vavaʼiia e ia te toru o te akairo ra, akarongo atura au i te toru o nga mea ora, i te na ko anga mai e, Ka aere mai ka akara. Kua akara atura au, e i na, e oroenua kerekere; e e arite tei te rima o tei noo ki rungao. 6 E akarongo atura au i tetai reo i rotopu i nga mea ora e a ra, i te na ko anga e, Okotai arite sitona okotai denari, e e toru arite kerite okotai denari; auraka ra koe e rave kino atu i te olive e te wina.
Te Akaoro Oroenua e Ā—Koai ma Ratou
Te akatutu ra teia akaoro i te tamaki. Ka apai ke aia i te au mei te ao katoa. I te 1914, no te taime mua i roto i te tuatua enua, kua tupu te tamaki i te ao katoa. Aru mai ko te tamaki rua o te ao, tei kino rava atu. Kua tamanakoia mai te katoa anga tei matemate i roto i te tamaki mei te 1914 mai e 100 mirioni e tere atu! E e maata te tangata tei kinokino.
Te Akaoro Oroenua e Ā—Koai ma Ratou
“Kua akara atura au, e i na, e oroenua kerekere; e e arite tei te rima o tei noo ki rungao. E akarongo atura au i tetai reo i rotopu i nga mea ora e a ra, i te na ko anga e, Okotai arite sitona okotai denari, e e toru arite kerite okotai denari; auraka ra koe e rave kino atu i te olive e te wina.”—Apokalupo 6:5, 6.
Te akatutu ra teia akaoro i te onge. Te kite nei tatou e aka moni ka pou i te oko kai e tai tenari i te oko e 1.08 rita titona, ko te tutaki no te angaanga okotai rā i te anere mataiti mua! (Mataio 20:2) Ka oko katoa teia moni e 3.24 rita kerite, e ua kai tei raro ake i te titona. Akapeea ra teia me angai i te ngutuare tangata maata? Kua akamatakiteia te tangata kia akarava i te kai no te au rā, tei akatutuia e te kai o tera tuatau koia oki te olive e te wina.
(Apokalupo 6:8) Akara atura au, e i na, e oroenua teatea: e tona ingoa to tei noo ki rungao, ko Mate ïa, e ko ade tei aru i muri ake iaia ra. E e mana tei orongaia mai no raua kia ta i te a o te tuanga o to te ao nei i te koke, e te onge, e te mate, e te puaka taae o te enua nei.
Te Akaoro Oroenua e Ā—Koai ma Ratou
Te akatutu ra te ā o te akaoro i te mate no te maki e tetai au tumu ke. Muri ua ake i te 1914, kua tamate te maki Spanish flu i te mirioni ua atu tangata. Penei mei te 500 mirioni tangata tei tu i teia maki, e 1 i roto i te 3 tangata e ora ra i tera tuatau!
Inara ko te maki Spanish flu te akamataanga ïa. Tamanako mai te aronga kite e e anere ua atu mirioni tei mate no te smallpox i te rua anere mataiti. Tae mai ki teia rā, kua pou te mirioni ua atu tangata i te mate no te AIDS, te maki marō, e te maki mariri, noatu te kimikimi anga maata a te aronga rapakau maki.
Tei tupu, e mate—na te tamaki, te onge, e te maki. Te akaputu maira a Ade i te aronga mate, ma te kore e manakonakoanga.
Kimi i te Mārama o te Tuatua Mou
(Apokalupo 4:4) E au terono oki e rua ngauru ma a i te takako anga i taua terono ra; e kite atura au i te aronga taito e rua ngauru ma a i te noo anga ki rungao i taua au terono ra, ma te kakau teatea i te kakau anga, e ma te korona auro ki runga i to ratou upoko.
(Apokalupo 4:6) E tei mua i taua terono ra tetai tai io mei te toka areare te tu: e tei rotopu i taua terono ra, e tei te pae e kako rava ake taua terono ra, ko nga mea ora e a, kua pini rava i te mata ko mua e ko muri.
re 76-77 ¶8
Te Mekameka o to Iehova Terono i te Rangi
Kua kite a Ioane e kua ikiia te kautaunga kia tavini i roto i te tapenakara. Penei no reira aia i poitirere ei i tona kite anga i tana e akataka maira: “E au terono oki e rua ngauru ma a i te takako anga i taua terono ra; e kite atura au i te aronga taito e rua ngauru ma a i te noo anga ki rungao i taua au terono ra, ma te kakau teatea i te kakau anga, e ma te korona auro ki runga i to ratou upoko.” (Apokalupo 4:4) Kare ko te kautaunga tana i kite, mari ra ko te aronga taito e 24 i runga i te terono, e kua akakoronaia ratou ei au ariki. Koai ma ra teia aronga taito? Ko ratou te aronga akatainuia no te putuputuanga Kerititiano, tei akatu akaouia mai e tei akateronoia mei ta Iehova i taputou no ratou. Akapeea tatou i kite ei?
re 80 ¶19
Te Mekameka o to Iehova Terono i te Rangi
Eaa ta teia e akatutu maira? Na te orama a tetai peroveta ke mai, ko Ezekiela, e tauturu ia tatou kia kite i te pauanga. Kua kite a Ezekiela ia Iehova e noo ra i runga i tona terono kariota i te rangi, e te au mea ora tei aite rai to ratou au tu mei to te aronga taito ta Ioane i akataka mai i roto ia Apokalupo. (Ezekiela 1:5-11, 22-28) I muri mai, kua kite akaou a Ezekiela i te terono kariota e te au mea ora. Inara i teia taime, kua karanga aia e, e au kerubi teia au mea ora e a. (Ezekiela 10:9-15) Ko te au mea ora e a ta Ioane i kite, te akatutu maira ratou i te au kerubi a te Atua—e taoonga ngateitei to teia au mea ora i roto i to Iehova akaaerenga i te rangi. Kare i te mea ou no Ioane kia kite i te au kerubi e noo ra i vaitataʼo ia Iehova, no te mea i roto i te akanoonooanga o te tapenakara i taito, e rua nga kerubi auro tei tukuia ki rungaʼo i te tapoki o te aruna o te koreromotu, tei akatutu mai i to Iehova terono. Mei rotopu atu i teia nga kerubi e rua, kua akakite mai a Iehova i tana au akauenga ki te iti tangata Iseraela.—Exodo 25:22; Salamo 80:1.
(Apokalupo 5:5) Kua tuatua maira tetai o te aronga taito ra iaku, Auraka e aue, i na, tei te Liona o te kopu o Iuda, tei te Tumu o Davida, kua riro iaia te eeu i taua buka ra, e te vavaʼi i nga akairo e itu ra.
cf 36 ¶5-6
‘I na! Tei te Liona o te Kopu o Iuda’
E akapiriia ana te tu ngakau toa ki te tu o te riona. I tu ana rai koe ki mua tikai i tetai toa riona? Me i pera ana koe, papu roa e i akara ua atu koe na vao i te aua o te riona i ko i te zoo. Noatu ra ka mataku rai taua. Me akara koe ki roto i te mata o teia aka manu ririnui e akara tika mai nei ia koe, kare roa koe e karanga e ka mataku te riona ia koe e ka oro. Karanga te Pipiria e ko “te liona, ko tei ririnui ïa i te au puaka katoa ra, kare rava e anga ke kia akaaravei ra.” (Maseli 30:30) Mei tera katoa to te Mesia tu ngakau toa.
Ka uriuri ana tatou e toru mataara i akaari ei a Iesu i te tu ngakau toa mei to te riona. Ka kite katoa tatou e, ka rauka ia tatou pouroa i te aru i te akaraanga o Iesu i te akaari i te tu ngakau toa, noatu me e tu natura ua teia kia tatou e me kare.
Tatau Pipiria
(Apokalupo 4:1-11) I muri ake i taua au mea nei; akara atura au, e i na, kiritiia akera tetai pa i runga i te rangi, e te reo mua taku i akarongo ra, mei te pu ra ïa, i te tuatua anga mai iaku; i te na ko anga mai e, Ka aere mai na ki runga nei, e naku e akakite atu kia koe i te au mea e tikaʼi kia tupu a muri nei. 2 Riro takiri atura au i te vaerua i reira ra: e i na, e terono tei akatuia ki runga i te rangi, e te noo ra tetai ki rungao i taua terono ra. 3 E ko tei noo i rungao i taua terono ra, mei te toka iasepe ra e te sarido ra, te tu: e i takakoia taua terono ra i te anuanua, mei te emeradino ra te tu. 4 E au terono oki e rua ngauru ma a i te takako anga i taua terono ra; e kite atura au i te aronga taito e rua ngauru ma a i te noo anga ki rungao i taua au terono ra, ma te kakau teatea i te kakau anga, e ma te korona auro ki runga i to ratou upoko. 5 Kua koropa maira te uira no roto i taua terono ra, e te mangungu, e te au reo oki: e te mura ra e itu lamepa kakā i mua i taua terono ra, koia oki nga Vaerua toko itu o te Atua ra. 6 E tei mua i taua terono ra tetai tai io mei te toka areare te tu: e tei rotopu i taua terono ra, e tei te pae e kako rava ake taua terono ra, ko nga mea ora e a, kua pini rava i te mata ko mua e ko muri. 7 Tetai mea ora ra, mei te liona ra ïa, e te rua o te mea ora ra, mei te punua puakatoro ïa, e te toru o te mea ora ra, mei to te tangata tona mata te tu, e te a o te mea ora ra, mei te aeto e rere ra ïa, 8 E ko aua anga mea ora e a ra, taki ono anake o ratou peau, e kako rava ake, e kua ki takiri i te mata ko vao e ko roto: e kare ratou i tivata i te po e te ao, i te na ko anga e, E tapu, e tapu, e tapu, to te Atu ra, to te Atua mana katoatoa ra, ko tei vai ana, e te vai nei, e ko te ka tae mai. 9 E kia akakakā aua nga mea ora ra, kia akateitei, e kia akameitaki, iaia i tei noo ki rungao i te terono ra, ko te ora e tuatau ua atu, 10 E tipapa te aronga taito e rua ngauru ma a ki raro i mua iaia i tei noo ki runga i te terono, ka akamori ei iaia, ko te ka ora e tuatau ua atu, e tuku oki i to ratou au korona ki mua i te terono ra, ka na ko atu ei, 11 E tau te kakā ia koe, e te Atu, e te akangateitei, e te mana: naau oki i anga i te au mea ravarai nei, e no toou inangaro i mou ei e i angaiaʼi ratou.