RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI Punanga Tiaki
Punanga Tiaki
RUNANGA PUKA I RUNGA I TE INITANETI
Reo Rarotonga
  • PIPIRIA
  • AU PUKA
  • AU UIPAANGA
  • lv kapi 246-kapi 249 para. 2
  • Au Tuanga Rikiriki o te Toto e te au Ravenga Vavaʼi Maki

Kare e vitio.

Akakoromaki mai kare te vitio e angaanga.

  • Au Tuanga Rikiriki o te Toto e te au Ravenga Vavaʼi Maki
  • Kia Noo Tamou Kotou i Roto i te Aroa o te Atua
  • Tetai Atu Manako
  • To te Atua Manako no te Toto
    Oraanga Mataora e Tuatau Ua Atu!—Uriurianga Apii Pipiria
  • Au Uianga a te Aronga Tatau
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2004
  • Au Uianga a te Aronga Tatau
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2000
  • Kia Aratakiia e te Atua Ora
    Te Punanga Tiaki Akakiteanga i te Patireia o Iehova—2004
Tetai Atu
Kia Noo Tamou Kotou i Roto i te Aroa o te Atua
lv kapi 246-kapi 249 para. 2

AU MANAKO KE MAI

Au Tuanga Rikiriki o te Toto e te au Ravenga Vavaʼi Maki

Au tuanga rikiriki o te toto. Te au tuanga rikiriki o te toto, no roto mai te reira i te au tuanga maata e ā o te toto​—te au cell muramura, au cell teatea, au platelet e te plasma. Ei akaraanga, te protein hemoglobin no roto mai te reira i te cell muramura. E taangaangaia ana te au apinga e rauka mai ana mei roto i te hemoglobin o te tangata me kore o te manu, ei rapakau i te aronga maki tei pou poitirere ua to ratou toto me kore e maata to ratou toto i pou.

Plasma​—e 90 patene vai​—e pera katoa te hormone, te miti kare e carbon i roto, te enzyme, te nutrient, kapiti mai i te mineral e te tuka. E au apinga akapupuru toto katoa to roto i te plasma, e au antibody ei paruru i te kopapa kia kore e maki, pera te au protein mei te albumin te tu. Me kare tetai tangata i paruruia mei tetai maki, penei ka pātia te taote iaia ki te gamma globulin tei kiritiia mai no roto i te plasma o tetai tangata tei roto takere iaia te au antibody. Ko te cell teatea, no roto mai i reira te interferon e te interleukin te taangaangaia ana ei rapakau i te au maki mei te viral infection e te cancer.

Ka tau ainei kia āriki te au Kerititiano i te au tu rapakauanga e taangaanga ana i te au tuanga rikiriki o te toto? Kare te Pipiria i akataka tataki tai mai e eaa te ka rave, no reira tei runga i te tangata tataki tai i te rave i tana uaorai ikianga kia tau ki tona uaorai akava ngakau i mua i te Atua. Tetai aronga, ka patoi ratou i te au tuanga rikiriki o te toto no te mea karanga ratou e i raro i te Ture a te Atua ki to Iseraela, me akataʼeia te toto o tetai mea ora, ka anoanoia kia ‘akataʼe i te reira ki raro i te one.’ (Deuteronomi 12:22-24) Ko etai, noatu kare ratou e inangaro kia pāmu i te toto iro koreia me kore i te au tuanga maata e ā o te toto, penei ka āriki ratou i te tu rapakau e o maira tetai o te au tuanga rikiriki. Penei ka karanga ratou e me akatakakeia mai tetai au tuanga rikiriki mei roto i te toto o tetai tangata, kare nona akaou te oraanga i roto i tera toto.

Me rave i tetai au ikianga no runga i te au tuanga rikiriki o te toto, e akamanako i teia au uianga: Kua kite ainei au e me patoi au i te au tuanga rikiriki pouroa o te toto, tera te aiteanga kare au e āriki i tetai au vairakau e o maira te au apinga paruru maki me kore te ka tauturu i te akapupuru i te toto kia kore e taʼe ua? Ka rauka ainei iaku i te akamārama ki te taote e eaa te tumu i okotai ua ai me kore i maata ai te au tuanga rikiriki o te toto taku i patoi me kore i āriki?

Au ravenga no te vavaʼi maki. Te kapiti maira teia i te hemodilution e te cell salvage. Te hemodilution, ka akataʼeia tetai au rita toto mei roto i te kopapa ki roto i tetai vairanga e oti, ka pamuia te saline solution tei kapikiia e e volume expander ki roto i te tangata maki e i muri mai ka akaoki akaouia tona toto ki roto iaia. Ko te cell salvage, ka akangoteia te toto e ka akaoki akaouia i te taime e vavaʼiia ra. Ka akaoki akaouia te toto mei roto i te ngai e vavaʼiia ra me kore mei roto i tetai puta, ka tamāia me kore ka tāʼauia, e oti ka pāmu akaouia ki roto i te tangata maki. No te mea e tukeke te mataara e taangaanga ana te au taote i teia ravenga, no reira e mea tau kia tuatua te Kerititiano ki tona taote e kia ui atu e eaa ta te taote ka rave.

Me rave i tetai au ikianga no runga i teia au ravenga, e ui kia koe uaorai e: “Me ka akataʼeia toku toto ki vao ake i toku kopapa e penei ka tupu mai tetai mea te ka tamanamanata i te taʼe anga o te toto no tetai atianga, ka tika ainei i toku akava ngakau kia āriki e noku rai teia toto e kare e anoanoia kia ‘akataʼe i te reira ki raro i te one’? (Deuteronomi 12:23, 24) Ka kinokino ainei toku akava ngakau tei tereniia e te Pipiria me kiritiia toku toto i te taime e vaʼiia ra au, kairoia ki tetai apinga mei te vairakau e oti akaoki akaouia ki roto i toku kopapa? Kua kite ainei au e me patoi au i te au ravenga rapakau katoatoa e o maira te taangaanga anga i toku toto, tera te aiteanga kare au e āriki i te blood test e kare au e āriki kia tukuia au ki runga i te matini dialysis me kore ki runga i te matini no te pukuatu e te ate māmā?”

[Tutu i te kapi 247]

Na te Kerititiano uaorai e iki e eaa tana ka inangaro kia raveia ki tona uaorai toto i te taime e vavaʼiia ra aia. Mei te reira katoa te au medical test e te rapakauanga e o maira te kiriti anga i tetai manga ua o tona toto, penei i te kairo ki tetai apinga e oti pātia akaou ki roto iaia.

AU UIANGA KIA UI KI TE TAOTE

Me ka anoanoia te vavaʼi ia koe me kore ka inangaroia tetai rapakauanga e o maira te toto, akapapu meitaki e kua oti ia koe i te akaki i te au pepa akamanaia mei te Health Care Proxy tei akakoroia ei paruru ia koe mei te pāmu toto. Tetai katoa, penei e ui koe ki toou taote i teia au uianga ka aru mai:

  • Kua kite ainei te au taote e te au neti e tetai atu aronga e o maira e, ei Kite no Iehova, te akaue atu nei au e auraka rava kia pamuia te toto (te toto iro koreia, te cell muramura, te cell teatea, te platelet, e te plasma) ki roto iaku noatu eaa te tu?

  • Me akakiteia mai e e vairakau tetai ka tau kia taangaanga koe e tei roto tetai au tuanga rikiriki o te toto, e ui e eaa te maata o te vairakau i roto? Eaa te maata o te vairakau ka orongaia e ka akapeea me oronga i te reira?

  • Me ka tika i toku akava ngakau kia āriki i tetai tuanga rikiriki o te toto, eaa ra te au kino e o maira? Eaa atu tetai au rapakauanga ke ka rauka?

I mua ake ka iki ei i tetai ua atu o te au mea tei taikuia akenei, akakite i toou manako kia Iehova na roto i te pure. Te taputou maira aia e ka oronga mai aia i te pakari no te aronga te “ka pati” i tana tauturu na roto i te akarongo.​—Iakobo 1:5, 6.

    Au Puka Reo Rarotonga (1983-2025)
    Akaruke
    Aere ki Roto
    • Reo Rarotonga
    • Akaari ki Etai Ke
    • Taau e Inangaro
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ture no te Taangaanga Anga i te Web Site
    • Ture Akamanaia
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Aere ki Roto
    Akaari ki Etai Ke