9-15 MARS 2026
TI CHANTÉ No 45 Réfléchi dann fon mon kèr su bann zafèr Bondié
Jéova i gingn èd aou kan ou lé dann dépitasion !
« Kèl pov bonom mi lé ! » (ROM. 7:24).
SAK NOU SA OIR
Nou sa oir sak nou pé fé pou sobat kont sak i dépit anou.
1-2. Nadfoi, kosa Pol té rosan, é poukosa son légzanp i pé èd anou ? (Romin 7:21-24).
KAN nou koz su Pol, nou majine toutsuit in moun té done paké dann prédikasion, in moun ké la ékri in bonpé liv la Bib é in lamontrèr gabié. Lé sur, li té fé mont kouraj é li té fidèl. Mé nadfoi, té ariv ali osi èt tris, dékourajé é strèsé. Kom nou jordi, li té sobat kont tousa-la.
2 (Lir Romin 7:21-24.) Dan son lèt pou bann Romin, Pol la koz su bann santiman li navé. Anou osi jordi, nou néna bann santiman kom li. Pol lété in krétien fidèl é li té vé vréman obéi Bondié, mé parské li té pa parfé, lété pa fasil pou li fé sak Bondié i vé. An plis ké sa, Pol lété dépité akoz in problèm li navé é nadfoi osi akoz son pasé.
3. Kosa nou sa oir dann sujé-la ?
3 Mèm si nadfoi Pol té tris é té dékourajé, li té travay dur pou pa tro pans tousa-laa. Dann sujé-la, nou sa répond so bann kèstion : Kosa nadfoi té dékouraj Pol ? Koman li la fé pou sobat kont son dépitasion ? Koman nou pé fé parèy li kan nou lé dékourajé ?
POUKOSA NADFOI POL TÉ DÉPITÉ
4. Poukosa nadfoi Pol té dépité ?
4 Li té rapèl ali bann mové zafèr li té fé avan. Avan li la vni krétien, Pol té apèl Sol, é li la fé bann zafèr li la rogrèté apré. Par égzanp, li té la kan la tué Étièn, in bonom fidèl. É li té dakor èk sa (Akt 7:58 ; 8:1). É an plis, ali mèm té promié dovan pou maltrèt bann krétien (Akt 8:3 ; 26:9-11).
5. Kosa Pol té rosan kan li té majine sak li la fé avan ?
5 Apré k’li la vni krétien, nadfoi lapot Pol té dépité kan li té majine bann zafèr ké li té fé avan. É plis lo tan té pas, somanké li té san ali ankor pli mal akoz bann zafèr méchan li la fé. Par égzanp, an 55 dé nout tan, kan li la ékri son promié lèt pou bann Korintien, li la di : « Mi mérit pa k’i apèl amoin zapot, parské ma la maltrèt lasanblé Bondié » (1 Kor. 15:9). Apépré sink zané apré, dan son lèt pou bann Zéfézien, Pol la di ké li té oi ali pli pti ké tout son bann frèr é sèr (Éféz. 3:8). Kan li la ékri Timoté, li la di ké avan, li té ‘koz an mal kont Bondié, li té maltrèt lé zot é li té in moun insolan’ (1 Tim. 1:13). Ésèy majine bann santiman Pol navé, kan li té doi rand vizit bann zasanblé pou ankouraj bann frèr é sèr ké li la maltrèté avan, oubien zot famiy !
6. Akoz ankor Pol té dépité ? (agard osi lo ti not).
6 In zépine dan la chèr. Pol té dépité akoz in problèm li navé, é li la konpar sa èk in ‘zépine dan la chèr’ (2 Kor. 12:7). Pol la pa di vréman poukosa li té souf in ta. Noré pu èt in maladi ou in not problèm ké té pou fatig alib.
7. Akoz bann vilin défo Pol té nèrv ali ? (Romin 7:18, 19).
7 Son bann défo. Pol té sobat kont son bann défo. Li té fé tout pou travay son pèrsonalité (lir Romin 7:18, 19). Mé li la di komsa, nadfoi, li té fé pa sak li lavé anvi d’fé, é dot foi, li té fé sak li té doi pa fé. Li la rokonèt ké toultan li té doi sobat kont son bann mové dézir pou gingn fé sak lé bien (1 Kor. 9:27). Sa té doi nèrv ali kan son bann vilin défo té arvien !
KOMAN POL LA SOBAT KONT SON DÉPITASION
8. Koman nou oi ké Pol té sobat kont son bann défo ?
8 Pol èk son bann kamarad té doi sobat kont zot bann mové dézir. É kom nou oi dan son bann lèt, Pol té réfléchi su koman lèspri sin té èd azot fé sa (Rom. 8:13 ; Gal. 5:16, 17). Li té koz souvan su koman évit fé bann mové zafèr pou fé plézir Jéova (Gal. 5:19-21, 26). Sa i amont ké Pol té réfléchi su son bann défo, li té sa rod konsèy dan bann Zékritur é aprésa li té désid kosa falé fé pou sobat kont sa. Lé sur, li té mèt an pratik bann konsèy ké li té done lé zot.
9-10. Kosa la èd Pol kan li té dékourajé ? (Éfézien 1:7 ; agard osi lo zimaj).
9 Mèm si nadfoi Pol té dékourajé, li la gingn gard son joi. Par égzanp, li té aprésié antand bann gayar ti nouvèl dan bann zasanblé ousa li té sava (2 Kor. 7:6, 7). Li té trouv la joi gras lamitié ké li navé èk bann frèr é sèr (2 Tim. 1:4). É Pol té koné ké li navé la favèr Jéova é li té sèrv ali èk in ‘bon konsians’ (2 Tim. 1:3). Kan li té anfèrmé laba Rom, li té ankouraj son bann kamarad « fé mont zot joi dan lo Ségnèr » (Fil. 4:4). Bann parol-la, té amont ké li té pans pa toultan son bann problèm é son bann défo. Chak foi li té pans bann zafèr té dékouraj ali, toutsuit li té pans bann zafèr té rand ali éré.
10 In not zafèr la èd Pol pou gard son joi lété lo kado la ranson. Li la rapèl ali ké Jéova té i èm ali é ké la ranson té pou li osi (Gal. 2:20 ; lir Éfézien 1:7). Li té sur ké gras lo sakrifis Jézu, Jéova lavé pardone son bann péché é li té kontinié fé sa pou li (Rom. 7:24, 25). Tousa, la èd Pol sèrv Jéova dan la joi (Ébré 9:12-14).
Mèm si nadfoi Pol té dépité akoz bann mové zafèr li lavé fé avan, li té sobat kont sa kan li té réfléchi an profondèr su la ranson (agard paragraf 9-10).
11. Akoz légzanp Pol i ankouraj anou ?
11 Kom Pol, nou pé aoir lo santiman ké nou doi toultan batay pou pa pansé, di, ou fé in nafèr i fé pa plézir Jéova. Nadfoi, nou pé santi anou vréman dékourajé ! In ti sèr 20 an k’i apèl Elizac, i èsplik kosa èl i rosan : « Sak Pol la viv i ankouraj amoin, é i soulaj amoin konèt ké moin lé pa tousèl pou viv in situasion komsa. Sa i rapèl amoin ké Jéova i koné tout sak son bann sèrvitèr i pas dédan. » Kom Pol, nou pé kontant lo kèr Jéova é èt éré, mèm si nadfoi nou san anou dékourajé.
KOSA NOU PÉ FÉ KAN NOU LÉ DÉPITÉ
12. Kan nou gard bann bon zabitud èspirituèl, koman sa i èd anou kan nou lé dépité ?
12 Gard bann bon zabitud èspirituèl. Kan nou pran bann bon zabitud èspirituèl, lé pli fasil rès kalé su bann bon zafèr. Lé kom kan nou pran bann bon zabitud pou bien okip nout kor. Nou san anou mié kan nou fé atansion sak nou manj, kan nou fé lèspor é kan nou pran lo tan bien dormi. É lé parèy, nou san anou bien kan nou lir la Bib tou lé jour, kan nou prépar nout bann rénion, kan nou vien la sal, kan nou done inn ti komantèr, é kan nou done paké dann prédikasion. Tousa-la i èd anou kan nou lé dépité (Rom. 12:11, 12).
13-14. Koman bann bon zabitud èspirituèl la èd bann krétien fidèl ?
13 Alon oir légzanp John, ké lavé 39 an kan li la aprann li lavé in kansèr rar. An promié li té dépité. Li la domand ali : « Koman mi pé èt malad alork mi lé ankor jèn ? » Dann tan-la, son garson navé rienk troi zan. Kosa la èd ali sobat kont son dépitasion ? Li di komsa : « Mèm si mi té vréman fatigé, mi té fé tout mon posib pou ké mon famiy té kontinié alé sal, alé prèché, é aoir in ladorasion an famiy tou lé somèn. Nou la fé tousa-la mèm kan té vréman pa fasil. » Kan li armajine sa, John i rajout : « Apré so gro koud’kongn-la, ma la aprann ké Jéova i èm anou é li lé kapab done anou la fors ké nou la bézoin. Jéova i pé rand aou for, kom li la fé pou moin. »
14 Eliza, ké nou la vu avan, i di : « Chak foi mi sa la sal é ké mi fé mon létud pèrsonèl, mi rapèl amoin ké Jéova i ékout amoin é ké li èm amoin vréman. Sa i rand amoin érèz. » Ala sak Nolan, in rèsponsab sirkonskripsion an Afrik, i di kan li koz pou li é Diane, son madam : « Nou gard nout bann zabitud èspirituèl mèm si nou lé dékourajé. Jéova i èd anou toultan pou gard nout joi. Nou ésèy rapèl anou ké Jéova va èd anou é béni anou. Nou koné pa koman, mé nou koné ké li va fé sa. »
15. Kosa nou pé fé pou sort dan nout dépitasion ? Done in légzanp.
15 Si nou gingn pa sort dan nout dépitasion, néna dot zafèr ké nou pé fé an plis. Alon pran in légzanp, majine nou la gingn in mal o do. Pou gingn tir ali, fé la march tou lé jour lé pétèt pa asé. Pou konpran poukosa ou na mal, pétèt fo fé détroi rochèrch é mèm alé doktèr. Lé parèy, si nou vé aprann jèr nout dépitasion, nou pé fé rochèrch dan la Bib èk bann publikasion, é nou pé osi alé koz avèk in frèr ou in sèr na lèspèryans. Alon oir dot ti konsèy k’i pé èd anou.
16. Kosa i pé èd aou konpran poukosa ou lé dann dépitasion ? (Psom 139:1-4, 23, 24).
16 Pri pou konpran sak ou la vréman bézoin. Lo roi David té sur ké Jéova té koné ali bien. Sé pou sa David la domand Jéova èd ali konpran poukosa li té san ali mal (lir Psom 139:1-4, 23, 24). Aou osi ou pé domand Jéova èd aou konpran poukosa ou san aou mal é koman sobat kont sa. Ou pé poz aou osi bann kèstion-la : « Poukosa mi san amoin mal komsa ? Kosa i déklanch mon traka ? Èské mi rès kalé dési sak i trakas amoin olèrk tir ali dan mon tèt ? »
17. Kèl rochèrch ou pé fé pou trouv bann zafèr k’i ankouraj aou ? (agard osi lo zimaj).
17 Kal ou létud pèrsonèl su sak ou la bézoin. Tanzantan, lé bien étudié bann joli kalité Jéova. Par égzanp, sak la bien èd lapot Pol sé réfléchi dési la ranson é lo pardon Jéova. Aou osi ou gingn fé parèy. Ou pé ansèrv lo Gid bann Témoin Jéova pou fé rochèrch, l’Index des publications des Témoins de Jéhovah, ou dot publikasion ké va èd aou fé rochèrch dési lamour fidèl, lo pardon, èk la mizérikord Jéova. Aprésa ou pé fé in lis èk tout sak ou la trouvé. Mèt lo lis in landroi ousa ou oi ali bien, é dèk ou san aou tris, étudié sak néna dési out lis é ésèy mèt ali an pratik par rapor out situasion (Fil. 4:8).
Choizi bann sujé létud k’i èd aou sobat kont bann pansé k’i bat aou atèr (agard paragraf 17).
18. Su kèl sujé détroi krétien la étudié ?
18 Eliza, ké nou la fine koz dési, la fé son létud pèrsonèl su Job. Èl i di : « Ma la pas par in bonpé malizé an mèm tan, donk ma la étudié légzanp Job. Li navé in bonpé problèm é li té in bonpé dékourajé. Mèm si li té koné pa poukosa li té pas la ddan, li la kontinié kont su Jéova pou gingn son lèd. » (Job 42:1-6). Diane, ké nou la fine koz dési, i rakont : « Amoin èk mon mari, nou la étudié lo liv Approchez-vous de Jéhovah. Nou di gran mèrsi Jéova ké li èd anou vni plizanpli kom li. Kan nou lé dékourajé akoz bann zérèr nou la fé, nou rapèl anou ké Jéova, sé in Bondié k’i èd anou é k’i aprann anou vni bann moun méyèr. Nout lamitié ansanm li la grandi » (Izai 64:8).
JÉOVA VA ÈD ANOU É RÉKONPANS ANOU
19. Koman nou pé santi anou tanzantan, mé kosa nou pé èt sur ?
19 Mèm si nou fé tout sak sujé-la i di, tanzantan nou sra kan mèm tris ou trakasé. É oui, nadfoi nout moral sra atèr ! Mé sèlman, ansanm lèd Jéova, nou va gingn kalm anou é arèt pans bann zafèr i dékouraj. Nou pé èt sur ké la plipar d’tan, nou va gingn aprésié nout vi é èt éré parské nou néna in bon lamitié ansanm Jéova é nou fé sak i kontant son kèr.
20. Kosa ou vé kontinié fé ?
20 Alon kontinié fé nout mié pou pa lès nout bann problèm, bann mové zafèr nou la fé avan, é bann défo nou néna, anpèch anou aprésié la vi. Jéova i pé èd anou kalm anou kan nou lé strèsé (Ps. 143:10). Nou lé présé lo jour ousa tout sak nou va pansé va rand anou éré ! Lo jour-la na poin rien va dépit anou. Nou va révèy anou tou lé matin é nou sra éré sèrv Jéova, nout Bondié plin lamour !
TI CHANTÉ No 34 Mi va sèrv aou èk in kèr fidèl, in kèr antié
a POU BIEN KONPRAN : Dann sujé-la nou koz su bann domoun ké nadfoi lé tris ou strèsé. Sujé-la i koz pa dési la déprésion, in maladi la tèt ké la bézoin lèd in doktèr pou èt soigné.
b Dan sak Pol la ékri, i mont ké lé posib li navé problèm lo zié, é pétèt sa té anpèch ali ékri bann lèt é alé prèché (Gal. 4:15 ; 6:11). Sinonsa, pétèt Pol té dépité akoz sak bann fo lamontrèr té di dési li (2 Kor. 10:10 ; 11:5, 13). Nou koné pa poukosa Pol té souf in ta, parkont nou koné ké par moman, sa té fatig ali.
c La chanj détroi non dann sujé-la.