Faiga Faapolotiki—Se Vaega ea o le Tofiga Faaevagelia?
E TUSA ai ma Joachim Meisner, o se akiepikopo o Cologne ma o se faifeau lauiloa i taimi muamua i Siamani i Sasae, “e faasā i le tapuaiga ona faapea e leaga faiga faapolotiki, o se pisinisi e leaga ai lima o se tasi.” I se faatalanoaga i le 1989, na ia taʻua ai: “O faiga faapolotiki o se mea moni o le olaga ma o le mea lea ua avea ai o se vaega o la tatou tofiga faaevagelia. E tatau ona tali atu i le luʻi. I se auala mautinoa, e tatau ona tatou miomiō i faapotopotoga faapolotiki uma lava, mai iuni ma mafutaga a le leipa i vaega faapolotiki, ma fafau aʻe ai i na uunaiga ma vaega se faavae o mataupu faa-Kerisiano, ia e mafai ai e tagata taitoatasi ona fai ma taʻimua i le lagolagoina o faiga faapolotiki i Siamani ma Europa.”
Ua faaalia i manatu na sii mai i se nusipepa o loo taulamua i Siamani o le Frankfurter Allgemeine Zeitung, faapea o le toatele o faifeau i Europa—Katoliko atoa ma Porotesano—e auai i le manatu o Meisner.
“E na o le ono lava aso talu ona mavae lona filifilia [ia Oketopa 1978], na ia [le pope] faasilasila ai faapea ona o ia o se tagata mai Europa i Sasae, sa ia lē manao ai e talia le mea na tupu i Europa. . . . Na manatu nisi faapea o se lauga, peitai sa o se polokalama faapolotiki.”—Novema 1989.
“I nisi nofoaga [i Czechoslovakia] na manumalo ai le lotu i le faaaloalogia o se paeonia i fetauaiga. Sa taʻitaʻia e tamaiti aʻoga i le seminā mo patele i Litomĕr̆ice, o se aai o faauluuluga i Bohemian i matū, . . . se solo tetee mo le filemu ia Novema ua mavae atu.”—Mati 1990.
“O tatalo faalevaiaso mo le filemu i le Lotu Nikolai [Porotesano], lea sa itiiti se uaʻi atu i ai mo le sefulu tausaga ua mavae, ua faafuaseʻi lava ona avea o se faatusa o fetauaiga i lenei tausaga, se solo tetee mo le filemu i le GDR [German Democratic Republic]. . . . E lē mafaitaulia faifeau ma tamā paia o faapotopotoga na auai e lē aunoa i faaaliga sa faia mulimuli ane ai.”—Tesema 1989.
I lana faatalanoaga na matauina ai foi e Akiepikopo Meisner: “Ua lē mafai ona matou faatali mo ni Kerisiano faapolotiki e paʻūū mai le lagi. . . . E lē taitai ona ou faavaivai i le faamalosia o talavou Kerisiano . . . ina ia aafia i le olaga faapolotiki [pe i le] . . . taʻuina atu i tagatānuu matutua: E lē tatau ona latou faatagaina se palota e mavae ese atu e aunoa ma le aafia ai.”
E tusa ai ma lea, e 19 sui o le Volkskammer (palemene) i Siamani i Sasae sa palota mo se tulaga ia Mati 1990 o ni faifeau. Sa matuā lelei foi ona folasia o lotu i le kapeneta. O se tasi o ona faifeau e toatolu, le Minisita o Puipuiga o Rainer Eppelmann, o sē na folafolaina i lumamea lona teena o faiga faatupu faalavelave, na tusia e le nusipepa o le Nassauer Tageblatt: “Ua manatu le toatele ia te ia o se tamā o solo tetee mo filemu.”
O loo olioli Molimau a Ieova i Europa i Sasae, ia ua faitau selau afe lo latou aofai, i le faateleina o le saolotoga tau tapuaiga ua latou mauaina nei. Peitai latou te lē o faaaogāina lea ina ia aafia ai i faiga faapolotiki pe i feupuaiga faavafealoai. I le ōgatasi ma le tofiga faaevagelia ua taʻua i le Mataio 24:14, o loo latou mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu o le alofia lea o faiga faapolotiki faaletagata, ae talaʻia ma le maelega le tala lelei o le Malo o le Atua ua na o lea le faamoemoe mo le fanau a tagata. O le a atamai mo faifeau a Kerisinetoma—pe i Europa i Sasae po o isi nofoaga—ona gaoioi faapena.—Ioane 6:15; 17:16; 18:36; Iakopo 4:4.