Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • w00 8/15 itu. 2-4
  • Le Mala o le Feitaga‘i

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Mala o le Feitaga‘i
  • Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
  • Mataupu e Taitutusa
  • Le Auala e Tasi e Lia‘i Ese ai le Feitaga‘i
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
  • Aiseā ua Matuā Feitagaʻi ai Tagata?—O le ā le Manatu o le Tusi Paia?
    Isi Mataupu
  • Ua Afāina Tagata i so o se Mea Ona o le Feitagaʻi
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Lomiga mo le Lautele)—2022
  • “O le Taimi e Alofa ai Ma le Taimi e ‘Ino‘ino ai”
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2011
Faitau Atili
Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2000
w00 8/15 itu. 2-4

Le Mala o le Feitagaʻi

“E lē mafai e tagata ona maua se malamalamaga atoatoa e faatatau i isi o loo latou ʻinoʻino i ai.”—JAMES RUSSELL LOWELL, SE TUSITALA MA O SE SUI O LE MALO.

E FOLIGA mai ua i so o se vaipanoa lava o lo tatou siʻomaga i aso nei le ʻinoʻino i isi po o le feitagaʻi. O le taʻua o igoa e pei o East Timor, o Kosovo, o Laiperia, o Littleton, atoa ma Sarajevo—faapena ai ma ē e faaauilumaina faiga faa-Nasi, o le ʻaufouvale ulupopoo, ma tagata papaʻe faailogalanu—ua tāmau ai i o tatou mafaufau ia vaaiga ma ni ata o nofoaga ua susunuina, o fanuatanu tetelē e tatanu faatasi ai tagata oti e toʻatele, atoa ai ma tino o tagata oti.

O faamoemoega sa iai mo se lumanaʻi e aunoa ma le ʻinoʻino, o feteenaʻiga, atoa ma le sauā ua lē taulau. E manatua e Danielle Mitterand, le faletua o le peresitene talu ai ua maliu o Falani e faatatau i taimi o lona talavou e faapea: “Sa faanaunau tagata e ola i se sosaiete e faaleuō tagata ma latou te talitonuina; e toʻafimālie ma fegalegaleaʻi; sa latou faanaunau i le soifua mālōlōina, filemu ma ola faaaloalogia i se lalolagi fetausiaʻi ma leoleoina i latou.” O le ā ua tupu i na manatu lelei? Sa ia taʻua ma le faanoanoa: “Tusa ma le ʻafa senituri mulimuli ane ai, ua lē aogā o tatou faamoemoega na i ai.”

E lē tatau ona tatou lē amanaʻia le tuputele o le ʻinoʻino o loo iai i le taimi nei. Ua matuā lautele le salalau atu, ma e foliga mai o loo faateteleina i ni tulaga mataʻutia. O le lagona saogalemu o tagata taʻitoʻatasi lea e manatu māmā i ai le faitau miliona ua matuā faaitiitia lava talu ai le anoanoaʻi o gaoioiga lē mafaufau ona o le ʻinoʻino, lea o taimi uma lava e tupu ai e sili atu ona mataʻutia na i lo le mea na tupu muamua atu. E tusa lava pe lē maua le ʻinoʻino i o tatou aiga po o tatou atunuu, o loo faatali mai lava mo i tatou i se isi nofoaga. Atonu o tatou vaaia faamaoniga o lenei mea i aso uma i televise i talafou ma mea tutupu o loo faasalalau mai ai. O nisi o nei mea ua salalau atu e oo lava i le Initineti. Manatu i nisi o faaaʻoaʻoga.

Ua oo le faitau sefulu tausaga talu ai i le faatelega o le lotonuu e leʻi iai muamua lava. Na mātauina e Joseph S. Nye, Jr., le faatonu o le Harvard Center for International Affairs e faapea: “O le lotonuu, ua agaʻi ina malosi i le tele o vaipanoa o le lalolagi, ae lē faaitiitia. Na i lo o se vaega e tasi i le lalolagi, ua faatuputeleina vaega o tagata i le lalolagi atoa e matuā amanamanaʻia ai lava e le tasi le isi. O le māfuaaga lena, o le faateleina o avanoa mo feteenaʻiga.”

O isi vala o le ʻinoʻino e ese le taufaasee, e faigatā ona iloa atu, o loo iai lava i se atunuu e oo lava i se vaipanoa patino. Ina ua fasiotia e se ʻaufouvale ulupopoo e toʻalima se tagata Sikh ua matua i Kanata, sa “faamatilatila ai i lenei mea na tupu le mea o loo manatu i ai nisi e faapea o le toe faaolaolaina o solitulafono e māfua i le feitagaʻi i totonu o se atunuu e masani ona viiviia i le lē faatagaina ai o le faailogalanu.” I Siamani, ina ua uma ona faaitiitia le faailogalanu i tausaga na muamua atu, na toe oso aʻe ai osofaʻiga ona o le faailogalanu sa faia e tagata maelega valea i le 27 pasene i le 1997. Na faapea mai le Minisita o le Lotoifale e suafa ia Manfred Kanther, “o se gaoioiga e faalotovaivai ai.”

Na faaalia e se lipoti mai le itu i mātū o Alapania e faapea e sili atu i le 6,000 tamaiti ua toetoe lava avea ma pagota i o latou lava aiga ona o le fefefe neʻi tafana i latou e fili o o latou aiga. O nei tamaiti ua aafia fua i feeseeseaʻiga faifai pea, “lea ua lofitūina ai olaga o le faitau afe o aiga.” I le Iunaite Setete, e tusa ai o le Federal Bureau of Investigation (FBI), “o le faailogalanu na māfua ai le sili atu i le ʻafa o le 7,755 o solitulafono ona o le feitagaʻi sa faia i le 1998 ia na lipoti atu i le FBI.” O nisi o māfuaaga mo isi solitulafono ona o le ʻinoʻino e aofia ai le faaituʻau e faatatau i tapuaʻiga, o ituaiga po o atunuu e ō mai ai, atoa ma le lē atoatoa o le malosi o le tino.

E sili atu i lena, ua faasino atu ulutala o nusipepa i aso taʻitasi i se mala o le fefefe i tagata ese, lea o loo faapitoa lava ona agaʻi i tagata sulufaʻi, tagata ia ua sili atu nei i le 21 miliona. E faanoanoa e faapea atu, o le toʻatele o i latou o ē ʻinoʻino i tagata ese o tagata talavou, o loo faaoso e nisi e lē taupulea o loo aafia i faiga faapolotiki atoa ai ma isi o loo naunau e taui i isi le leaga. O nisi faailoga e tau lē iloa o lenei lava faafitauli e aofia ai le lē talitonuina o isi, le leai o se faapalepale, atoa ma manatu sesē ma le masalosalo i tagata ese.

O ā nisi o māfuaaga o le mala o le feitagaʻi? Ma o le ā e mafai ona fai ina ia liaʻi ese ai le ʻinoʻino? O le a talanoaina fesili nei i le mataupu o loo mulimuli mai.

[Faamatalaga i Ata i le itulau 3]

Daud/Sipa Press

[Faamatalaga i Ata i le itulau 2]

Faavaa, pito i luga: UN PHOTO 185705/J. Isaac

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga