Ia Naunau Atu i le Upu Faavaloaga
1 “O loo i a te i tatou foi le upu faavaloaga e sili lona mautinoa.” (2 Pete. 1:19, NW) Aisea na taʻua ai e Peteru nei upu? O valoaga e uiga i le Malo i le Tusi Paia Eperu, ma valoaga a Iesu Keriso lava ia, ua sili ona mausali pe “sili ona mautinoa,” e ala i mea na faalogo ma vaaia e Peteru ma isi soo e toalua i le taimi na faaliliuina ai Iesu i luga o le mauga i le pe tusa ma le 32 tausaga muamua atu. O lenei vaaiga ofoofogia, na faamautinoa ai i a i latou, o le a afio moni mai lava Iesu Keriso i le mana o le Malo, i le pupula o le mamalu, faatasi ma le lagolagosua atoatoa a lona Tamā. O Kerisiano o le uluai senituri, sa ‘sili ona lelei, ona o le naunau atu i lena upu faavaloaga e pei o se molī o loo susulu,’ ina neʻi pogisa ō latou loto. O le naunau atu i le upu o loo susulu atu, o le a tumau ai pea ona latou mataala ma faamalamalamaina seia tafa mai ata o le aso fou, seia oso aʻe le “fetuao” o Keriso lea, i le mamalu o le Malo.—2 Pete. 1:16-19; Mata. 17:1-9.
2 Tatou te leʻi iai faatasi ma Peteru e vāai i le mamalu o le vaaiga o le faaliliuina. Peitai, o Kerisiano i lenei tupulaga o ē o naunau i le upu faavaloaga, ua iai se faaeaga sili ona maualuga e vāai i ai, e lē o se vaaiga i le toe faaalia mai o le Malo o Keriso, ae o faamaoniga ofoofogia e iloa ai ua pule moni le Tupu mamalu! A o mavae tausaga taitasi talu mai le 1914, ua sili atu ai ona tatou naunau i le upu faavaloaga a o tatou molimauina le faataunuuina o vala eseese o le “faailoga” iloga na tuuina mai e Iesu e uiga i lona “faatasi mai” tautupu. O se vaega tāua o le faailoga o le faalauiloaina atu lea o lana pulega, po o le Malo, i atunuu uma lava a o leʻi aumaia e le Tupu le iuga i lenei faiga o mea. I lalo o le taitaiga a Keriso, ua faia ai nei le galuega, o le talaʻiina lea o le Malo i atunuu 231 i se tulaga e sili ona telē sa leʻi faapea ona manatu i ai muamua. (Mata. 24:3-14) E lē gata i lea, a o lalata mai le taimi mo “le puapuaga tele,” ua aoaoina ai e le Tupu ua faapaleina se “motu o tagata e toatele” “mai atu nuu uma” o ē ua faaalia lo latou faatuatua i le “toto o le Tamai Mamoe” na faia ai le togiola.—Faaa. 7:9, 10, 14.
3 Talu mai ona oso aʻe le “fetuao,” o Keriso lea ua afio i le mana o le Malo, po o iai pea se mafuaaga e naunau ai i le upu faavaloaga? Ioe! I le faaopoopo atu i le tele o valoaga e uiga i le Malo o loo faamauina i le Tusi Paia, na tuuina atu ai e Iesu Keriso ua faamamaluina, i le aposetolo o Ioane se faasologa o ni vaaiga na o loo faia aʻe ai le tusi o Faaaliga. A o avea nei vaaiga ma faalaeiauga ma faatonuga i uluai Kerisiano, ae ua faapea foi ona avea o se mea tāua faapitoa i a i latou o loo ola i le vaitaimi o “le aso o le Alii,” lea ua tatou iai nei. (Faaa. 1:10) O le pogai lena o le a amata ai ona tatou suesueina le tusi “Ia oo mai lou Malo” i lenei masina.
4 “Amuia [“fiafia,” NW] lē faitau atoa ma e faalogologo i upu o lenei valoaga ma tausi i mea ua tusia ai; auā ua latalata ona po.” (Faaa. 1:3) Afai tatou te mananao ia tatou fiafia, e tatau la ona tatou iloa le uiga moni, ioe le malamalamaga moni lava i nei vaaiga faavaloaga. O le ā e manaomia e lenei mea? E manaomia ona toe faamanatu, ina ia oo ifo ai i ō tatou loto le tāua o le tele o valoaga o loo faasino atu i le Malo o le Atua. Sa iloa e le aposetolo o Peteru, o ia o se sui o le vaega pule o le uluai senituri, le tāua o le saga faamanatu mai o upu moni faavae ina ia ‘faamalosia ai’ faaleagaga ona uso. (2 Pete. 1:12, 13) Ua faapena foi le “auauna faamaoni ma le mafaufau” i aso nei, ona fesoasoani i a i tatou ina ia faaolaolaina pea lo tatou talisapaia e ala i lo tatou naunau pea i le upu faavaloaga.—Mata. 24:45-47.
5 Pe Faapefea ona Naunau: O le ā le ituaiga o naunau e tatau ona tuuina atu i le upu faavaloaga i le Tusi Paia? Ua faamanatu mai e le aposetolo o Paulo i a i tatou e faapea, e leʻi fetalai mai le Atua i Kerisiano e ala i agelu po o perofeta e pei ona sa ia faia ai fesootaiga ma ana auauna anamua a o leʻi oo i taimi o uluai Kerisiano. Na i lo o lea, ua fesootai mai Ieova i a i tatou e ala i lona Alo e sili ona pele, o lē ua ia tofia “e fai mea uma lava mona tofi.” (Epe. 1:1, 2) “O le mea lea e tatau ona atili ai ona tatou naunau i mea ua tatou faalogologo i ai, neʻi teʻa ese i tatou ma ia mea.” (Epe. 2:1) Ioe, e tatau ona tatou naunau atu i le Afioga a le Atua, ae maise lava le upu faavaloaga lea ua ala mai i a Iesu Keriso. E faapefea ona tatou naunau faapitoa i ā tatou suesuega e uiga i valoaga e faatatau i le Malo?
6 Muamua, e tāua tele le auai i vaiaso taitasi i Suesuega Tautusi a le Faapotopotoga. E moni i le amataga, sa tatou maua ai lenei tusi i le faa-Peretania i le 1981. Atonu la o le a lē manatu mamafa ai nisi i le auai i le suesuega tautusi, ona ua lagona faapea, e tusa pe latou te misia se suesuega, ae ua masani i latou ma le mataupu. Ae peitai, a o mavae atu tausaga taitasi, ua oo ai ina sili ona fesootai lelei ma talafeagai ma ō tatou taimi lenei faamatalaga faavaloaga, na i lo o le taimi na faatoʻā tatou maua ai lenei tusi. E manaomia e i tatou uma lava ona mataala e tusa ai ma mea o loo tutupu i aso nei, na ua agaʻi vave atu e faataunuuina valoaga e faatatau i le Malo. O lea, ua mafai ai ona tatou nofo sauni ina ia gaoioi e ogatasi ma le finagalo o Ieova. Ia avea o sou sini totino le ʻaua le misia se suesuega tautusi e tasi, pe afai e mafaia, a o faia lenei talanoaga tāua o le tusi “Ia oo mai lou Malo.”
7 Lua, ia sauniuni lelei au lesona. Suʻe mau o loo sii mai ai ma manatunatu pe faapefea ona latou lagolagoina faamatalaga o loo suesueina. I lenei auala, o le a e maua ai se malamalamaga e sili atu, na i lo o le na o le tali saʻo atu i fesili. Taumafai ina ia maua e lē na o le poto, a o le atamai ma le malamalama. (Faata. 4:7) Tolu, ia faia se vaega tiotio e ala i le faia o ni tali ma le faitauina o mau. Ia avea o se sini le faia o se tali, ae sili atu ona lelei pe a sili atu na i lo le tasi le tali i suesuega uma taitasi. O le faia faapea, o le a fesoasoani i a te oe e taotasi ai lou mafaufau i le lesona.
8 O le sili atu ona naunau i le upu faavaloaga na i lo o le mea e masani ai, e aofia ai mea e sili atu na i lo o le na ona sauniuni, auai, ma le faia o se sao. E uiga foi e faapea, tusa lava pe ua uma le suesuega, ia faaauau pea ona tatou ‘mafaufau loloto i nei mea, ma ia goto i ō tatou loto.’ (1 Timo. 4:15) Afai tatou te mananao ia avea le upu faavaloaga e pei o se lamepa e susulu i ō tatou loto, e tatau la ona tatou faatagaina lea e matuā faaaafia ai ō tatou tagata lilo—ō tatou mafaufauga, faanaunauga, faalogona ootia, uunaiga, ma sini. (2 Pete. 1:19) I lea, e ao ai ona tatou fesili ifo i a i tatou lava i fesili e pei o nei: O le ā le uiga o lenei faamatalaga i a te aʻu lava ia? O le ā ua ou aʻoaʻoina e uiga i a Ieova ma lona Alo, o Iesu Keriso? O le ā le mataupu silisili o loo faavae ai lenei mataupu? Po o oʻu lagona ea i loʻu loto le uiga moni o le suesuega? E mafai faapefea ona ou faatinoina nei upu moni i loʻu olaga? I loʻu aiga? I le faapotopotoga? E ala i le faia o ni faatinoga aogā o mea ua tatou aʻoaʻoina, o le a mafai ai ona tatou tautatala atu e pei ona sa faia e le faisalamo: “O lau afioga o le sulu lea i oʻu vae, ma le malamalama i loʻu ala.”—Sala. 119:105; Iopu 29:3, 4.
9 Ia Tumau ona Mataala i Taimi Faigata: I le tausaga e 33 T.A., na lapataia ai e Iesu ona soo e uiga i le faaumatiaga o Ierusalema lea na faamalumalu ane, ma le tulaga o le a fai ma faailoga o le taimi mo i latou e sosola atu ai i se nofoaga e saogalemu ai. (Luka 19:41-44; 21:7-21) Talu mai lea taimi, sa mavae atu le 30 o tausaga. Sa ono foliga atu i nisi o Kerisiano Iutaia e faapea, atonu e lē telē se suiga o le a oo mai i le lumanai lata mai. Ae maeu se apoapoaiga talafeagai mai le aposetolo pele o Peteru i lana tusi lona lua, na tusia pe tusa ma le 64 T.A., ina ia ‘naunau i le upu faavaloaga’! (2 Pete. 1:19) E leʻi pine lava mulimuli ane, i le 66 T.A., ae siomia loa Ierusalema e autau a Roma. Ina ua faafuasei ona toe tuumuli autau a Roma e aunoa ma se mafuaaga tatau, o Kerisiano o ē na mataala, na mulimuli i le faatonuga a Iesu ma sosola. Ona oo lea i le 70 T.A., na toe foi mai autau a Roma ma matuā faaumatia aʻiaʻi Ierusalema. Maeu le fiafia e lē taumatea na iai i na Kerisiano, ona sa latou matuā utagia le upu faavaloaga e Iesu!
10 Mo le ā e ao ona tatou mataala ai o ni Kerisiano i aso nei? O valoaga, ua faamataalia ai e Iesu Kerisiano i aso nei i le tele o mea e tutupu i le vaitaimi o le aso o le Alii. Talu mai le 80 tausaga ua mavae, sa tutupu ai nisi o nei mea: le fanau mai o le Malo; le taua i le lagi na iu i le faatoilaloina o Satani ma ana temoni, sosoo ma le taofiofia o i latou i se nofoaga maulalo i le lalolagi; le paʻū o Papelonia le Aai Tele; ma le aliali mai o le manu feai mūmū, le malo malosi lona valu o le lalolagi. O le faataunuuina o nei vala o le upu faavaloaga, ua atili faamausali ai, ua lē pine ona tatou vaaia lea o nei mea tutupu iloga: le faamaufaailogaina o sui faaiu o le 144,000, le faaumaina o le aoaoina o le motu o tagata e toatele, le faaumatiaga o Papelonia le Aai Tele, le taua o Amaketo, le lafoina o Satani i le to e lē gata, ma le Pulega Faa-Meleniuma a Keriso. Maeu le tāua ona tatou utagia o le lapataiga a Iesu: “Faauta, ou te alu atu pei o se gaoi! Amuia lē mataala, ma tausi i ona ofu, ina neʻi savali o ia e lē lavalavā, neʻi latou iloa atu lona mā.”—Faaa. 16:15.
11 Po o tatou mataala ea? O le ā le uigā o tatou manatu ai i le upu faavaloaga? Tusa lava po ua 5 po ua 50 tausaga ua mavae talu ona tuuina atu ō tatou ola i a Ieova, o loo faatatauina saʻo lava nei upu a Paulo i Kerisiano Roma, i a i tatou: “Ua tatou iloa ona po, ua oo i le itu po e ala ai e na momoe; auā ua latalata nei ia te i tatou le ola, sa mamao ina o tatou uluai faatuatua. Ua leva le po, ua lata mai le ao.” Ona apoapoai mai lea o Paulo i Kerisiano ina ia “faatea ese . . . galuega o le pogisa” ma ia “savavali ma le amio lelei.” (Roma 13:11-13, NW) Ua tatou ola i se lalolagi ua matuā pogisa lava i tulaga tau amio. O amioga sa faateʻia ai i le 30 po o le 40 tausaga ua mavae, ua avea o ni mea masani i le toatele o le lalolagi i lenei sefulu tausaga mulimuli o lona 20 o senituri. Ia faaeteete uso e, ina ia ʻaua neʻi faatagaina outou e tafetafea mālie ese atu i le pogisa o le lalolagi ma oo ai ina tautulemoe faaleagaga. Afai e te faatuutuu ma talia mafaufauga ma olaga paʻū maulalo o lenei lalolagi, o le a mou ese atu ai la i lau vaaiga finauga sili ia o loo fesagai ma i tatou i aso nei, ma ua toeitiiti ona faaiua lea e faavavau: le faasilisiliina o le pule silisiliese a Ieova ma le faapaiaina o lona suafa. O le tulemoe faaleagaga o le a lamatia ai le faaolataga o se tasi, lea ua matuā latalata mai lava.
12 Ia Faatupu i le Loto le Talisapaia o le Upu Faavaloaga: Sa matuā naunau lava perofeta Eperu anamua i le faataunuuina o ā latou upu faagaeeina e le agaga e uiga i le Mesia. Sa latou “tausailiili i ai ma tausuesue i ai” i faagaoioiga o fuafuaga a le Atua. (1 Pete. 1:10, 11) A o e naunau atu i le upu faavaloaga, o le a faapena foi ona tuputupu aʻe lou talisapaia mo mea faaleagaga. O le a faateleina lou mataʻai faaleagaga, ina ia faagaeetia ai oe e matuā saili “i mea loloto a le Atua.” (1 Kori. 2:10, NW) A o e faatumuina lou loto i le talisapaia ma le alofa mo le upu faavaloaga, o le a lē tau manaomia ai la se tasi na te uunaia oe ia auai i sauniga; o le a e manao lava oe ia e auai e lē aunoa ma faia se sao i sauniga. (Luka 6:45) Ma afai e ‘iai i lou loto le upu,’ o le a uunaia oe e ‘folafola atu i le lautele lea upu mo le faaolataga.’—Roma 10:8-10.
13 O le lalata tele atu o i tatou i le taimi o le iuga, o le sili atu foi lea ona tele o le amusia o i tatou ona o lo tatou tutū maumauai i lo tatou faatuatua i folafolaga faavaloaga a le Atua. (2 Pete. 3:3, 4) Peitai, o le a tatou mataala pea e tusa ma le upu faavaloaga. Ua faailoa mai e le lamepa o le Afioga a le Atua le taimi lea ua tatou iai i le faagasologa o taimi. Ua ia matuā faamalamalamaina le mea moni e faapea, ua tatou iai nei i aso faaiu o lenei lalolagi pogisa. Ua oso aʻe le fetuao! Ua iai Keriso i le mana o le Malo! I le tafatafā i lagi, ua tatou vaaia ai le tafa mai o ata o le aso fou. Tau ina ia avea le lalolagi fou folafolaina a le Atua o se mea moni i a i tatou, e pei ona moni o le Malo i aposetolo e toatolu o ē na faaeaina e vāai i se vaaiga, na muai faaalia ai i a i latou i se vaaiga faavavega i le taimi na faaliliuina ai Iesu!