Ia Faaaogā ma le Atamai Vailaau
TUSIA E LE SUI O LE ALA MAI! I NIGERIA
SA TAGITALATALA se fafine faapea na tiga lona ulu ma lona manava. Sa la talanoa puupuu ma le fomaʻi. Ona tusi lea e le fomaʻi ni tui mo aso e tolu mo le malalia, paracetamol (acetaminophen) e taofi ai le tiga o le ulu, e lua ni fualaau e faafilemu ai le mea sa foliga mai o se maʻi o le puta, vailaau (tranquilizers) e faaitiitia ai lona popole, e lē gata i lea sa iai foi se vaega o fualaau o le vaitamini. Sa taugata fualaau, ae na lei faafiti le fafine. Sa ia foi fiafia ma mautinoa o le a foia e fualaau ona faafitauli.
O nei feutagaiga e lē o se mea e fou i Aferika i Sisifo. O se suesuega sa faia i se tasi o atunuu tele, o iina na faaalia ai e faapea o tagata o loo galulue i nofoaga lautele tutotonu o le soifua maloloina e latou te tusia mai vailaau eseese i se fuafaatatau pe tusa o le 3.8 mo le tagata maʻi e toatasi i le asiasiga e tasi. O le mea moni, e toatele tagata o loo manatu faapea, o se fomaʻi lelei o ia lea e na te tusia mai le tele o vailaau.
Atonu o le maufaatuatuaina o vailaau i Aferika i Sisifo e malamalama i ai pe a e mafaufau atu i le tulaga sa masani ai le soifua maloloina. I le silia ma le 40 tausaga ua mavae, sa tusia e le tusitala o John Gunther e faatatau i aso ua mavae e faapea: “O lenei nofoaga [Slave Coast] e lē gata . . . sa fasiotia ai tagata uli; sa fasiotia ai foi tagata papaʻe, ma o se vaega o Aferika ua lauiloa i talatuu o le ‘White Man’s Grave’ (ʻTuugamau o le Tagata Paepae’). O le pule lea sa lē mafai ona faafetauia o le Guinea Coast mo le tele o senituri, o le namu. O le fiva samasama, (yellow fever) blackwater fever, o le malalia, o auupega sili ia o loo faaaogā e le namu. O le matautia tele o le leaga o le tulaga o mea i le Talafatai i Sisifo e lē o talanoaina mea i aso ua leva, ae o tagata o loo soifua nei. O se faamatalaga puupuu mālie e faamatalaina ai se tagata faigaluega i se ofisa o le konesula, o lē e lei leva tele ona tofia atu i Nigeria ma na ia fesili atu e faatatau i lana penisione. Sa tali atu lona pule i lea ofisa ia te ia, ‘Penisione? si aʻu uo e, e leai se tasi e alu atu i Nigeria e ola umi ma aulia atu lona tausaga litaea.’”
Ua suia taimi. Ua iai vailaau i aso nei e tetee atu e lē gata i faamaʻi e feaveaia e namu ae o le tele foi o isi faamaʻi. O tuipuipui lava latou ua matuā faaitiitia ai le aofai o tagata feoti mai le misela, talevivini, le ʻona, ma le lipi. E faafetaia tuipuipui, ua matuā tafiesea ai le tanesusu. O le maʻi pipili foi ua toeitiiti nei ona lē toe iai lea.
E letioa toatele tagata Aferika i aso nei ua iai le faatuatuaga atoatoa i le aogā o vailaau. Peitai o lena faatuatuaga ua lē na o tagata i Aferika i Sisifo. I le Iunaite Setete, ua tusia e fomaʻi le sili atu i le 55 piliona o pepa talavai i tausaga taitasi. I Falani ua faatauina e tagata i se fuafaatatau le 50 pusa o fualaau i tausaga taitasi. Ma i Iapani o le fuafaatatau i le tagata e toatasi, e na te faaaluina le silia i le $400 Amerika i tausaga taitasi i vailaau mo le soifua maloloina.
O Aogā ma Lamatiaga
O vailaau i ona po nei ua tele sana fesoasoani i tagata. Afai e faaaogā saʻo, o le a faaleleia atili ai le soifua maloloina, ae a sese ona faaaogā e mafai foi ona faaleagaina e oo lava ina feoti ai. O se faataitaiga, i le Iunaite Setete, pe tusa o le 300,000 tagata ua faataotolia i le falemaʻi i tausaga taitasi talu ai aafiaga leaga o o latou tino i vailaau faafomaʻi, ma e 18,000 ua maliliu ai.
Ina ia faaaogaina ma le atamai vailaau, e tāua le iloaina e faapea e iai pea sona vaega e lamatia ai. O so o se vailaau lava e oo i le aspirin, e mafai ona māfua ai āuga e faaleagaina ai. E foliga mai e te ono aafia tele i āuga o vailaau pe afai e te aveina i lou tino le tele o vailaau i le taimi e tasi. O meaʻai ma meainu e aafia ai foi le auala e galue ai le vailaau i lou tino ma e mafai ona faateleina po o le faaitiitia ai foi o lona aogā.
O loo iai foi isi lamatiaga. Atonu e iai se feteenaiga e aliali mai i lou tino i se ituaiga o vailaau patino. Afai e te lē o faaaogaina vailaau e pei ona tusia mai—le malosi tonu o vailaau mo le umi e tatau ai—atonu o le a lē fesoasoani la ia te oe ae mafai ona faaleagaina ai oe. O le iuga foi lena e ono tupu pe afai e tusia e lau fomaʻi se vailaau sese po o se vailaau e lē manaomia. E mafai foi ona faaleagaina oe pe a e inuina fualaau ua leva ona uma le taimi e aogā ai, po o le vaivai foi, po o ni fualaau pepelo.
Ina ia faaitiitia lamatiaga o vailaau, e ao ona lava lou iloa faatatau i so o se fualaau o loo aveina i totonu o lou tino. E mafai ona tele ni aogā e te maua e ala i lou iloaina o mea moni e faatatau i na vailaau.
Fualaautui—Mea e Lelei ai ma Ona Lē Taulau
Talu mai le taimi na mauaina ai pe ā ma le 50 tausaga ua tuanai, ua faasaoina e fualaautui (antibiotics) le faitau miliona o ola o tagata. Ua latou faatoilaloina le tele o faamaʻi, e pei o le lepela, fatafatavaivai, niumonia, scarlet fever, ma le sifili. E aogā tele foi i le foiaina o isi faamaʻi.
Ua faapea mai se polofesa tau vailaau o Dr. Stuart Levy i le Tufts University Medical School i le Iunaite Setete: “O [fualaautui] ua aumaia ai se suiga i vailaau. O fualaautui o ni meafaigaluega tutasi ua suia ai le talaaga o mea tau vailaau.” Ua faapea mai se isi pule tau vailaau: “O fualaautui o le faavae malosi lea ua fau aʻe ai vailaau i ona po nei.”
Peitai, a o e lei nanati atu i lau fomaʻi ma fesili mo se sapalai o fualaautui, ia mafaufau i itu e leaga ai fualaautui. Pe a lē saʻo ona faaaogā fualaautui, e mafai ona faaleagaina ai oe nai lo le togafitia ai. O le tulaga lena, auā o fualaautui e galue i le tapeina o siama i le tino. Peitai latou te lē mafai ona tape uma ia siama faalafuā; o nisi o nei siama e latou te sao mai i le osofaiga. O nei siama malolosi e lē gata e sao mai ae faatuputupulaia foi ma pipisi mai le tasi tagata i le isi.
Mo se faataitaiga, o le vailaau o le penisilini (penicillin), sa iai le taimi na matuā sili ona aogā ai i le foia o faamaʻi. I le taimi nei, ua tau lē faaaogaina ona o le faateteleina o le tetee atu o le malosi o siama, o kamupani e gaosia vailaau ua latou faatauina atu le faitau selau o ituaiga eseese o penisilini.
O le ā e ao ona e faia ia alofia ai faafitauli? Afai e te manaomia moni lava fualaautui, ia faamautinoa ua tusia se pepa talavai mai se fomaʻi ua pasi faapitoa ma ua aumaia mai i se fale ua faatuina faaletulafono. Aua neʻi e faamalosia lau fomaʻi e vave ona tusia mai au fualaautui—atonu o loo ia manao e fai ni ou suesuega i le falesuetoto ina ia faamautinoa ai o loo saʻo ona tusia talavai mo lou gasegase.
E tāua foi mo oe le inuina o le aofaiga saʻo o fualaau mo le umi e tatau ai. E tatau ona e inuina le aofaiga uma o fualaautui, e tusa pe ua e lagona ua e malosi a o lei uma au inumaga.
Pe ua Sili Atu ea Tui Nai lo o Fualaau?
“Ou te manao i le tui!” O nei upu ua faalogoina e le toatele o le aufaigaluega a le falemaʻi i atunuu tauatiae. O le faavae mo sea talosaga ona o le talitonuga, o le togafitiga lea ua tuiina saʻo i alatoto ma aumaia ai se fofo e sili atu ona vave nai lo o fualaau po o fualaau ninii. I nisi o atunuu o se mea e masani ai le vaaia o ‘fomaʻi e faia tūiga’ e leai ni laisene o galulue i maketi.
E iai lamatiaga i tui lea e lē o maua i fualaau. Afai e lē o mamā le tui, e mafai ona aafia ai le tagata i le atefefete, le ʻona, ma e oo lava i le AIDS. O se nila e lē mamā e mafai foi ona māfua ai se fula e gāoi. E faateleina lamatiaga pe afai e avatuina le tui e se tagata e leai se agavaa.
Afai o loo e manaomia moni se tui, ia faamautinoa o loo faia e se tasi e iai sona agavaa faafomaʻi. Mo le puipuia o oe lava, ia faamautinoa o loo fou pe sa faavailaau (sterile) le nila ma le fana (syringe).
Vailaau Pepelo
O le gaosia o vailaau i le lalolagi aoao o se pisinisi telē, e maua ai le $170 piliona Amerika i tausaga taitasi, e tusa ai ma le lipoti a le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi (WHO). I le naunau atu ia maua ni a latou mea mai nei faiga, ua faia ai e tagata lē faamaoni vailaau e faasese ai tagata. O vailaau pepelo e foliga e pei o ni vailaau moni—e faapena foi i pepa o loo tusia ai o latou igoa, faapea foi ma lo latou afīfīina—ae e matuā lē aogā lava.
A o maua i so o se mea vailaau pepelo, ua faapitoa lona taatele i atunuu tauatiae, ma ua aumaia ai ni iuga faanoanoa. I Nigeria, e 109 tamaiti ua feoti ona o faafitauli i fatugao ina ua uma ona inuina vai faapea e faateʻa ai le tiga ae o loo iai se vailaau malosi o loo faaaogā e falegaosimea. I Mekisikō ua mafatia ai i latou ua aafia i mu i faamaʻi matautia o le paʻu e māfua i mea na manatu i ai o ni togafitiga ae o loo iai penuili, kofe, ma palapala. I Burma, e toatele i latou i nuu ua talitonuina na feoti ona o le malalia e māfua mai i le inuina o fualaau pepelo lea e lē o mafai ona foiaina ai le fiva malalia. “O i latou o loo iai i tulaga sili ona matautia,” e pei ona taʻua ai e le WHO, “o i latou e aupito i matitiva, o ē e manatu i nisi o taimi e taugofie tele le faatauina mai o se vailaau e foliga mai e aogā, lea o loo saunia mai i se kamupani e amanaia e tagata.”
E mafai faapefea ona puipuia oe lava mai vailaau pepelo? Ia faamautinoa o loo e faatauina mai i se mea o loo aloaia tele e tagata, e pei o se faletalavai i le falemaʻi. ʻAua neʻi faatauina mai i tagata faatau vailaau i le auala. Ua lapatai mai se tagata e gafa ma vailaau i le aai o Benin, i Nigeria e faapea: “O tagata faatauvailaau solo i le auala ua na o se pisinisi. E latou te sauniunia ma faatau atu vailaau e pei lava o lole po o masikeke. O vailaau o loo latou faatauina atu ua masani ona tuai po o le lē moni foi. O nei tagata e latou te lē iloa ma se mea e tasi e faatatau i vailaau o loo latou faatauina atu.”
Le Faafitauli o le Mativa
O togafitiga faafomaʻi o loo maua e se tagata e masani ona faalagolago atu i le tele o le tupe o loo ia te ia. Ina ia faaitiitia tupe faaalu ma faasao le taimi, o tagata i atunuu tauatiae atonu latou te lē ō i fomaʻi ae ō saʻo lava i le faletalavai e faatau mai ai vailaau ia e na o le pepa mai i le fomaʻi e mafai ai ona faatagaina faaletulafono lona faatauina. Talu ai sa latou faaaogaina muamua po o le fautuaina foi e ni uo, e latou te iloa le mea o loo manaomia mo o latou gasegase. Ae peitai o mea o loo latou mananao i ai atonu o mea na e latou te lē o manaomia.
Ua taumafai tagata e faaitiitia tupe faaalu i nisi foi auala. Atonu ua faia e se fomaʻi se suesuega mo se tagata maʻi ma faatonuina ai se vailaau patino. Ua avatu nei e le maʻi le talavai i le faletalavai ae iloa ai e taugata tele. Nai lo le sailia la o se isi tupe, e masani ona faatauina se vailaau e taugofie atu po o le faatau e na o ni vaega o vailaau o loo tusia mai.
Pe E te Manaomia Moni Lava ia Vailaau?
Pe afai e te manaomia moni lava ia vailaau, ia iloa po o ā vailaau o loo e inuina. ʻAua e te matamuli e fesili i le fomaʻi po o le tagata o palua vailaau e faatatau i vailaau o loo tusi mai. E iai lau aiā e iloa ai. Auā e ono mafatia ai lou tino.
Atonu o le a e lē malosi pe afai e te lē faaaogaina ma le saʻo au vailaau. E manaomia ona e iloa po o le ā le tele e te inuina, le taimi e inu ai, ma le umi e inu ai. E manaomia foi ona e iloa po o ā meaʻai, meainu, ma isi vailaau po o gaoioiga e alofia a o inuina na vailaau. Ma e manaomia foi ona e malamalama i āuga e tulai mai o vailaau ma po o le ā e tatau ona e faia pe a tutupu mai.
Ia teu foi i le mafaufau, faapea o vailaau e lē aumaia ai se vaifofo i faafitauli uma o le tino. Atonu e te lē o manaomia moni ni vailaau. O le mekasini o le World Health, a le WHO ua faapea mai: “Faaaogā vailaau pe afai ua tatau ai. O le mālōlō, lelei le meaʻai, ma ia tele vai e inuina, e masani ona lava lea e toe malosi ai se tagata.”
[Pusa/Ata i le itulau 26]
Na tusi se tagata tusisolo Roma pe ā o le 2,000 tausaga ua mavae: “O le afe o maʻi, e manaomia ai ni togafitiga se afe.” I aso nei atonu ua tusi faapea le tusisolo, ‘O le afe o maʻi e manaomia ai ni fualaau se afe! O le mea moni, e foliga mai toetoe lava o maʻi uma ma le fualaau, pe o se maʻi moni pe na o ni mafaufauga. I le faamatalaga a le World Bank, i le lalolagi aoao pe tusa o le 100,000 ituaiga eseese o fualaau, ua faia mai le silia i le 5,000 vailaau eseese.
[Pusa/Ata i le itulau 27]
Le Faaaogaina Tatau o Vailaau
1. Aua neʻi faaaogaina vailaau ua tuai.
2. Ia faatau mai i se nofoaga e faatau mai ai le toatele o tagata. Aua neʻi faatauina mai tagata faatau vailaau i le auala.
3. Ia faamautinoa o loo e malamalama lelei ma mulimuli i faatonuga.
4. ʻAua neʻi faaaogaina vailaau na tusia mo se isi tagata.
5. ʻAua neʻi finau maumauai atu i le faia o tui. O vailaau e inuina e masani ona aogā e pei lava o tui.
6. Ia teuina vailaau i se nofoaga mālū, ia lē āu i ai tamaiti.