Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g98 4/8 itu. 4-8
  • O Faamaʻi o le 20 Senituri

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • O Faamaʻi o le 20 Senituri
  • Ala Mai!—1998
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O Faamaʻi ua Leva ua Sili Atu Nei Ona Matautia
  • Faamaʻi ma le Mativa
  • Faamaʻi Faatoʻā Iloaina
  • Mea e Fiafia ai Siama Ninii
  • O se Lalolagi e Aunoa ma ni Faama‘i
    Ala Mai!—2004
  • O Taulau ma Lē Taulau i le Tauiviga e Tetee i Faama‘i
    Ala Mai!—2004
  • Ua Loa le Tauiviga Ina ia Faaleleia le Soifua Mālōlōina
    Ala Mai!—2004
  • Le Taua Faasaga i le Ma‘i ma le Oti—Pe ua Manumalo ai Ea?
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—1991
Faitau Atili
Ala Mai!—1998
g98 4/8 itu. 4-8

O Faamaʻi o le 20 Senituri

O LE Faamaʻi Oti (Black Death) o le senituri lona 14 i Europa sa lei taitaiina atu ai i le iuga o le lalolagi, e pei ona valoia ai e le toatele. Ae faapefea o tatou aso? Po ua aumaia e faamaʻi o o tatou aso se manatu faapea ua tatou ola nei i le taimi o loo taʻua e le Tusi Paia “o aso e gata ai”?—2 Timoteo 3:1.

Atonu e te manatu ‘e mautinoa lava e leai.’ O le faaauilumaina o le atamai faafomaʻi ma le faasaienisi ua latou faia ai mea e sili atu e fesoasoani ai ia i tatou ia malamalama ma tau faasaga ai i faamaʻi i le taimi nei nai lo so o se isi lava taimi o le talafaasolopito o le tagata. O saienitisi faafomaʻi ua latou gaosia le anoanoai eseese o fualaautui ma tui puipui—o togafitiga malolosi e tetee ai i faamaʻi ma siama ninii ua māfua ai. O le faaleleia atili o le tausiga o tagata mamaʻi i falemaʻi faapea foi ma le faamamāina o le vai, le tumamā, ma le sauniunia lelei o meaʻai ua fesoasoani foi i le tau faasaga i faamaʻi pipisi.

I nai faitau sefulu o tausaga ua tuanai, sa manatu ai le toatele faapea ua toeitiiti lava uma le tauiviga. Na tafiesea atoatoa le faamaʻi e tai pei o le tanesusu, ma sa taulai atu foi i isi faamaʻi mo le tafieseaina. Na aogā fualaau i le faatoilaloina o le lē mafaitaulia o faamaʻi. Na tepa taulai atu tagata atamamai o le soifua maloloina i le lumanai ma le mautinoa lelei. O le a faatamaia faamaʻi pipisi; o le a mulimuli mai le isi faatoilaloina i le isi faatoilaloina. O le a manumalo le saienisi faafomaʻi.

Peitai e lei manumalo. I aso nei o faamaʻi pipisi ua avea pea ma pogai autū o le oti i le lalolagi, ua feoti ai le sili atu i le 50 miliona o tagata i le na o le 1996 lava ia. O le vaaiga mautinoa sa iai i le taimi ua tuanai ua suia nei i le tupu aʻe o le lē mautonu mo le lumanai. O le World Health Report 1996, na faia e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO), ua lapatai mai faapea: “O le tele o le taulau manuia na mauaina i le faitau sefulu o tausaga talu ai, i le faaleleia o le soifua maloloina o tagata, ua iai nei i se tulaga lamatia. Ua tatou tu lata nei i se tulaga matautia o faamaʻi pipisi i le lalolagi. E leai se atunuu e sao ai.”

O Faamaʻi ua Leva ua Sili Atu Nei Ona Matautia

O se tasi o mafuaaga mo le popole ona o faamaʻi e sili ona lauiloa, sa mafaufau i ai ua faatoilaloina, ua toe fotuai mai nei i se tulaga e sili ona matautia ma sili atu ona faigata ona togafitia. Mo se faataitaiga o le fatafata vaivai, o se faamaʻi sa manatu i ai ua toetoe lava a mafai ona togafitia atoatoa i atunuu mauoa. Peitai e lei mou ese atu le fatafata vaivai; ua feoti ai nei le tusa o le tolu miliona tagata i le tausaga. Afai e lē faaleleia taumafaiga e faaitiitia ai, e tusa ma le 90 miliona tagata e faatalitalia le ono maua i le faamaʻi a o faagasolo vaitausaga o le 1990. Ua salalau atu i le tele o atunuu le fatafata vaivai lea e lē o toe aogā i ai ni vailaau.

O le isi faataitaiga o se faamaʻi ua toe aliaʻe mai o le fiva malalia. I le fasefulu tausaga ua mavae sa faamoemoe fomaʻi e vave ona tafiesea le fiva malalia. I aso nei ua feoti ai i le faamaʻi pe tusa o le lua miliona tagata i tausaga taitasi. O loo pipisi atu pe iai pea le fiva malalia i le sili atu i le 90 atunuu, ma ua faamataʻuina ai le 40 pasene o le faitau aofai o tagata o le lalolagi. O namu ia e tauaveina meaola ninii (parasites) o le fiva malalia ua oo ina lē toe aogā i ai vailaau e faamamate ai, ma ua oo foi ina lē toe lava le malosi o vailaau e tamateina ai nei meaola ninii ua iai la se popolega i fomaʻi ina neʻi teʻi ua aliaʻe mai se isi ituaiga o fiva malalia atonu e lē mafai ona toe togafitia.

Faamaʻi ma le Mativa

O isi faamaʻi ua feoti ai e ui lava i le iai o togafitiga aogā e teteeina ai ia faamaʻi. Seʻi manatunatu mo se faataitaiga i le fiva faiʻai o le ivitu (spinal meningitis). O loo iai tui puipui e puipuia ai le fiva faiʻai ma vailaau e foia ai. Sa pasae aʻe ma le lē mataofiofia lea faamaʻi i se vaega o Aferika i le itu i saute o le Sahara i le amataga o le 1996. Atonu e itiiti se mea na e faalogo i ai; peitai, sa feoti ai le sili atu i le 15,000 o tagata—e tele lava i tagata matitiva, o le toatele lava o tamaiti.

O faamaʻi o le alāea pito i lalo, e aofia ai le niumonia, ua feoti ai le fa miliona tagata i tausaga taitasi, e tele lava i tamaiti. O le misela ua feoti ai le tasi miliona o tamaiti i tausaga taitasi, ma le tale vivini ua feoti ai le isi 355,000. O le tele lava foi o nei oti e ono mafai ona puipuia e ala i tui puipui e lē taugata tele.

E toeitiiti atoa le valu afe tamaiti e feoti i aso taitasi mai le lē lava o le vai i le tino ona o le maʻi manava tatā. E toetoe lava o nei oti uma e ono puipuia e ala i le tumamā lelei po o le mamā o vaiinu po o le inuina o le suavai sualua mo le manavatatā.

O le tele o nei oti o loo tutupu i atunuu tauatiaʻe, lea o loo tele ai le mativa. Pe tusa o le 800 miliona tagata—o se vaega tele o le faitau aofai o le lalolagi—e leai se avanoa e mauaina ai se puipuiga tau i le soifua maloloina. Sa taʻua e le World Health Report 1995 faapea: “O le fasioti tagata sili i le lalolagi ma le pogai sili o le mamaʻi ma puapuaga i le lalolagi aoao ua faamauina toetoe lava i le faaiuga o le International Classification of Diseases. (Faatulagaga o Faamaʻi Faava-o-Malo). Ua tuuina atu i ai le faailoga Z59.5—o le matuā mativa lava.”

Faamaʻi Faatoʻā Iloaina

Peitai o isi faamaʻi ua fou mai, faatoʻā iloaina talu ai nei. Na taʻua talu ai nei e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi e faapea: “Ina ua faagasolo le 20 tausaga ua teʻa, e lē itiiti mai i le 30 faamaʻi fou na aliaʻe e faamataʻuina ai le soifua maloloina o le faitau selau miliona o tagata. O le tele o nei faamaʻi ua leai se togafitiga, vaifofo po o se tui puipui e aogā i ai, ma o le ono puipuia po o le puleaina o ia faamaʻi ua faaitiitia lava.”

Seʻi manatunatu mo se faataitaiga, le HIV ma le AIDS. Sa lei iloaina i le 15 tausaga ua tuanai, ae o lea ua pagatia ai nei tagata i konetineta uma. I le taimi nei, pe tusa o le 20 miliona tagata matutua ua pisia i le HIV, ma le silia i le 4.5 miliona ua maua i le faamaʻi o le AIDS. E tusa ai ma le Human Development Report 1996, ua avea nei le AIDS ma pogai autū o le oti mo tagata matutua e i lalo ifo o le 45 tausaga i Europa ma Amerika i Mātū. I le lalolagi atoa, pe tusa o le 6,000 tagata ua maua i le faamaʻi i aso taitasi—o se fua faatatau i le toatasi le tagata e maua i sekone taitasi uma e 15. Ona o mea o loo tutupu ua iai le talitonuga e faapea, o le aofaiga o tagata e maua i le AIDS o le a faaauau ona vave lona faatuputupulaia. E oo atu i le tausaga e 2010, o le fua faatatau o tausaga o le olaga o le tagata i atunuu o Aferika ma Asia e matuā ogaoga lona aafia i le AIDS, o le a paʻū le 25 tausaga, e tusa ai ma le tala a se tasi o faapotopotoga i le Iunaite Setete.

Po o le AIDS ea o se faamaʻi e tutasi lava ia, po o le mea e mafai e le pipisi o isi faamaʻi ua aliae, ona faia aʻe ai se faaleagaina faapena po o le sili atu foi ona leaga? Ua tali mai le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi e faapea: “E lē masalomia, o faamaʻi e lē o iloaina i le taimi nei atonu e ono aliaʻe mai e pei o le AIDS lo latou matautia.”

Mea e Fiafia ai Siama Ninii

Aisea ua popole ai tagata atamamai o le soifua maloloina e faatatau i faamaʻi pipisi i le lumanai? O se tasi o mafuaaga, ona o le faatupulaia o le toatele o tagata ua nofoia aai. I le selau tausaga ua tuanai, pe tusa o le 15 pasene o tagata sa nonofo i aai. Peitai o vaaiga ua fuafuaina, e oo atu i le tausaga 2010, ua sili atu i le ʻafa o le faitau aofai o tagata o le lalolagi o le a nonofo i aai, ae maise lava i aai tetele o atunuu tauatiaʻe.

Ua sasao aʻe faamaʻi pipisi i vaipanoa o loo nonofo feomaʻi ai tagata. Pe afai e lelei mea e nonofo ai tagata i se aai, faapena foi ma mea e faaalu i ai le otaotavale ma le faagasologa o le vai ma le vaaia lelei o le soifua maloloina, ua faaitiitia la le lamatiaga o faamaʻi pipisi. Peitai o aai e saosaoa le faatuputupulaia, o aai o atunuu matitiva. O nisi o aai e na o le tasi le faleese mo tagata e toʻa 750 po o le sili atu foi. O le tele foi o nofoaga i aai e lē lelei fale e nonofo ai ma vai e feinu ai atoa ma falemai ma mea e faaaogā mo togafitiga faafomai. Pe afai e nonofo faatasi le faitau selau afe o tagata i nofoaga feomaʻi e palapalā, o le a faigofie ona faatupulaia le feaveaia o faamaʻi pipisi.

Po o le uiga ea o lenei mea faapea o faamaʻi pipisi i le lumanai o le a iai i na o aai tetele o loo feomaʻi ai tagata matitiva? Ua tali mai le tusi Archives of Internal Medicine e faapea: “E tatau ona tatou malamalama moni lava faapea o i latou e matuā matitiva lava, e leai se faamoemoe tau tamaoaiga, ma o o latou tulaga ua aumaia ai nofoaga e sili ona lelei mo le faatupulaia ma le faasalalau solo ai o faamaʻi ma ua faaleaogaina ai taumafaiga a isi tagata uma lava.”

E lē faigofie ona taofiofia faamaʻi i se nofoaga se tasi. O le tele o tagata o loo femalagaai solo. O aso taitasi pe tusa o le tasi le miliona o tagata e sopoia atu tuaoi i va o atunuu. I vaiaso taitasi e tasi le miliona tagata e faimalaga atu i le va o atunuu matitiva ma atunuu mauoloa. A o femalagaai tagata, latou te ō atu faatasi ma siama ninii matautia.

O lea, e ui i le auiluma o togafitiga faafomai o le 20 senituri, o loo faaauau pea ona faapogaia e faamaʻi le oti i le tele o tagata, ma e toatele ua matataʻu i tulaga sili ona leaga lea e lei oo mai. Peitai o le ā o loo fai mai ai le Tusi Paia e faatatau i le lumanai?

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 4]

O faamaʻi pipisi ua avea pea ma pogai autū o le oti i le lalolagi, ua feoti ai le sili atu i le 50 miliona o tagata i le na o le 1996 lava ia

[Pusa i le itulau 6]

Ua Lē Aogā Fualaautui

Ua tele faamaʻi pipisi ua oo ina faigata ona togafitia talu ai ua lē o toe aogā i ai ni fualaautui. O le mea lenei ua tupu: “Pe a pisia se tagata i se siama, e faatuputupulaia pea lava pea nei siama, e pasi atu e siama i siama fou uiga lava e tasi. A o faia aʻe nei siama fou taitasi, o loo iai se avanoa mo se suiga—sina mea sese itiiti lava i le fausaga, lea o le a avatu ai i le paketeri (bacterium) fou se uiga fou. O le ono suia o le ituaiga siama o le a mafai ai ona ia faaleaogaina fualaautui, e matuā itiiti lava se avanoa e mafai ai. Peitai o siama o loo faia aʻe i le faitau piliona o siama, i nisi taimi e faatolu ona faatupulaia i le itula e tasi. O lea o le mea na foliga mai e lē mafai ona tupu ua tupu—mai lea taimi i lea taimi, e tupu ai se paketeri e faigata ona tapeina i se fualaautui.

O lea la afai e faaaogaina e se tagata maʻi se fualaautui, e matuā tafiesea siama ia ua aogā i ai fualaautui, ma atonu ua amata nei ona lagona e le tagata maʻi ua malosi. Peitai, e ola pea siama ia e lē o toe aogā i ai fualaautui. E oo ane i le taimi lea, ua lē toe tauva loa ma nisi siama mo mea e ola ai. Ua mafai nei ona faatupulaia e aunoa ma le taofiofia. Talu ai e mafai e se siama se tasi ona faatupulaia i le sili atu i le 16 miliona siama i totonu o le aso e tasi, e lē umi la se taimi ae toe maʻi foi le tagata. Peitai, i le taimi lea, ua aafia o ia i se vaega o siama e lē toe aogā i ai vailaau lea sa tatau ona faatamaia ai. O nei la siama e mafai foi ona pisia ai isi tagata ma i se taimi, e toe suia foi e avea ma siama e lē toe aogā i ai nisi foi fualaautui.

Ua taʻua e se faamatalaga a se faatonu i le tusi Archives of Internal Medicine e faapea: “Talu ai e vave tele le faatupuina o le malosi o nei siama, vairusi (viral), siama e faatupuina maʻi o le paʻu, ma meaola ninii e faaleaogaina ai vailaau ma faiga faafomai, ua tomānatu ai se tasi e lē o le pe afai ae po o afea o le a lē taulau ai tagata i lenei tauiviga ma nei siama ua māfua ai faamaʻi.”—O upu faasisipa o a matou ia.

[Pusa i le itulau 7]

O Nisi o Faamaʻi Pipisi Fou Talu Mai le 1976

Nofoaga na Muamua

Tausaga Aliaʻe Mai ai pe

Mataulia Igoa o le Faamaʻi na Matauina Ai

1976 Faamaʻi Legionnaire Iunaite Setete

1976 Cryptosporidiosis Iunaite Setete

1976 Fiva Ebola hemorrhagic Sāʻia

1977 Vairusi Hantaan Korea

1980 Hepatitis D (Delta) Italia

1980 Vairusi 1 Human T-cell lymphotropic. Iapani

1981 AIDS Iunaite Setete

1982 E. coli O157:H7 Iunaite Setete

1986 Bovine spongiform encephalopathy* Egelani

1988 Salmonella enteritidis PT4 Egelani

1989 Hepatitis C Iunaite Setete

1991 Fiva Venezuelan hemorrhagic Venezuela

1992 Vibrio cholerae O139 Initia

1994 Fiva Brazilian hemorrhagic Pasili

1994 Human and equine morbillivirus Ausetalia

*Na o manu sa maua ai.

[Ē Ana le Ata]

Puna o faamatalaga: WHO

Ua Toe Foi Mai Faamaʻi Tuai

Fatafata Vaivai: Ua faatalitalia le sili atu i le 30 miliona tagata e feoti i le fatafata vaivai a o faagasolo lenei sefulu tausaga. Talu ai le lē lelei o togafitiga o le faamaʻi i taimi ua mavae, ua faamataʻuina ai nei le lalolagi i le faamaʻi o le fatafata vaivai lea ua lē o toe aogā i ai fualaau. Ua iai nei nisi o ituaiga o lenei faamaʻi ua lē o toe aogā i ai fualaau, lea sa faatamaia ai muamua siama e aunoa ma se faaletonu.

Fiva Malalia: O lenei faamaʻi ua oo atu i le 500 miliona tagata ua puapuagatia ai i tausaga taitasi, ua feoti ai le lua miliona. Ua faigata ona puleaina ona o le leai o ni vailaau po o le faaaogaseseina foi. Ua iu ai ina faaleaogaina e siama o le fiva malalia ia vailaau na faatamaia muamua ai ia siama. Ua faafaigata atili ai le faafitauli ona ua lē mafai foi e vailaau e tapē ai iniseti ona faatamaia namu.

Kolera: Ua feoti i le kolera le 120,000 tagata i tausaga taitasi e tele lava i Aferika, lea e tele ai le salalau atu ma le lavea soo i faamaʻi. Sa lei iloaina i Amerika i Saute mo le faitau sefulu o tausaga, ae sa lavea Peru i le kolera i le 1991 ma talu mai lena taimi sa salalau atu ai i le konetineta atoa.

Dengue: O lenei siama e feaveai e namu ua pagatia ai le tusa o le 20 miliona tagata i tausaga taitasi. A o faagasolo le 1995 sa oo atu le faamaʻi o le dengue i se tulaga e aupito sili ona leaga talu mai le 15 tausaga ua teʻa i Amerika Latina ma le Karepiane (Caribbean) sa aafia ai e lē itiiti mai le 14 atunuu iina. Ua faatupulaia le faamaʻi o le dengue talu ai le faatoateleina o tagata i aai, le salalau atu o namu o loo tauaveina le dengue, ma le tele o le fegasoloai o tagata o loo aafia i le dengue.

Lipi: Sa tele ni polokalame mo le faia o tui puipui sa amataina i le 50 tausaga talu ai sa matuā tau leai ai lava lenei faamaʻi i atunuu tamaoaiga. Peitai, talu mai le 1990, o faamaʻi o le lipi ua lē mataofiofia i atunuu e 15 i Europa i Sasaʻe ma atunuu sa avea muamua ma Soviet Union. E sili atu i le 1 mai le 4 tagata e aafia i le faamaʻi na iu i le oti. A o faagasolo le ʻafa muamua o le 1995, pe tusa o le 25,000 tagata mamaʻi na lipotia mai.

Mala mai le bubonic: A o faagasolo le 1995, e lē itiiti mai i le 1,400 maʻi na aafia ai tagata sa lipotia i le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO). I le Iunaite Setete ma isi vaipanoa, ua sosolo atu le faamaʻi i vaipanoa ia sa aunoa ma ni faamaʻi i le faitau sefulu o tausaga.

[Ē Ana le Ata]

Puna o faamatalaga: WHO

[Ata i le itulau 5]

E ui lava ua faaleleia le tausiga o le soifua maloloina, ae ua lē mafai e le saienisi faafomaʻi ona taofia le salalau atu o faamaʻi pipisi

[Ē Ana le Ata]

WHO photo by J. Abcede

[Ata i le itulau 7]

E faigofie tele ona salalau faamaʻi pe a nonofo feomaʻi faatasi tagata i tulaga tueleelea

[Ata i le itulau 8]

Pe tusa ma le 800 miliona tagata i atunuu tauatiaʻe e lē o mauaina e i latou le tausiga tau i le soifua maloloina

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga