Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g99 1/8 itu. 6-8
  • Le Taimi e Mou Atu ai le Faamoemoe ma le Alofa

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • Le Taimi e Mou Atu ai le Faamoemoe ma le Alofa
  • Ala Mai!—1999
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Pe o se Uiga ea e Faasaoola?
  • E Mafai Ona Iu ai i le Leai o se Faamoemoe
  • Pule i le Ola—O se Mala ua Taia ai Tagata Talavou
    Ala Mai!—1999
  • O se Faafitauli i le Lalolagi Atoa
    Ala Mai!—2002
  • Le Māfuaaga ua Fiu ai Tagata i le Olaga
    Ala Mai!—2002
  • O le ā le Mea o Iai pe a Faauma Loa Lo‘u Ola?
    Ala Mai!—2008
Faitau Atili
Ala Mai!—1999
g99 1/8 itu. 6-8

Le Taimi e Mou Atu ai le Faamoemoe ma le Alofa

NA TUSIA e se teine e 17 tausaga le matua mai Kanata ana mafuaaga ua manao ai e oti. E aofia ai i isi mafuaaga, sa ia tusia e faapea: ‘O faalogona tuuatoatasi ma le fefe i loʻu lumanai; o le manatu ou te matuā faatauvaa lava i ē matou te faigaluega; le taua faaniukilia; le faaleagaina o le afuafu o le osone; ou te matuā auleaga lava, lona uiga e lē taitai maua saʻu tane ona oo ai lea ina tuuatoatasi na o aʻu; ou te manatu ailoga o tele se isi mea aogā e ono aogā i ai loʻu ola umi, aisea la e faatali umi ai; e faamāmā avega ai i isi pe a ou oti; o le a ou lē toe afaina ai lava i se isi.’

Pe o nisi ea nei o mafuaaga ua fasiotia ai e tagata talavou i latou lava? I Kanata, “e ese mai i faalavelave tau taavale, ua avea nei le pule i le ola ma mafuaaga taatele o le oti ia i latou.”—The Globe and Mail.

Na taʻua e le polofesa o Riaz Hassan, mai le Flinders University of South Australia i lana pepa lea e taʻu o le “Olaga e Vave Faamutaina: Pogai e Pule ai Talavou i o Latou Ola”: “E tele mafuaaga tau i le vafealoai e ono fesootai atu i le mataupu ma e aliali mai o loo iai se aafiaga tele i le faateteleina o le pule i le ola i le autalavou. E iai le maualuga o le aofai o talavou e leai ni galuega; o suiga i aiga i Ausetalia; faateleina o le faaaogaina o fualaau faasaina ma le faaaogaseseina; faateleina le sauā i talavou; gasegase o le mafaufau; ma le faateleina o le lē autasi i le va ‘o le fia tutoatasi’ ma le avea ma sē ua tutoatasi.” Ua faaalia atili e le pepa e faapea o iuga o nisi suesuega ua faaalia ai se manatu lē mautinoa e faatatau i le lumanai ma taʻua ai faapea, “o se vaega tele o talavou ua iai le fefe ma le gatete e tusa ai ma lo latou lumanai faapea foi ma le lalolagi. O loo faaāta i o latou mafaufau se lalolagi ua faaleagaina i taua faaniukilia ma faaleagaina i le polusione ma le siomaga ua faasolo ina faatamaia, se sosaiete ua pei ni manu lea ua matuā lē pulea ai faiga faatekinisi ma le faateleina o le leai o ni galuega.”

E tusa ai o se suesuega sa faia ia i latou e taʻi 16 e oo i le 24 tausaga le matutua, ua iloa ai o nisi mafuaaga faaopoopo o le pule i le ola o le eseesega tele lea i le va o ē mauoa ma ē matitiva, le faateleina o le fuainumera o mātua nofo toatasi i aiga, o le faateteleina o le faaaogaina o auupega e pei o fana, faileagaina o tamaiti, atoa ma le tulaga masani o le “leai o se faamoemoe mo le lumanai.”

Na lipotia mai e le Newsweek e faapea i le Iunaite Setete, “e lē taumate o le faigofie ona maua o auupega atonu o le pogai autū lea [i le pule o talavou i ola]. O se suesuega sa faia ai se faatusatusaga i le va o talavou matutua sa pule i ola o ē leai se foliga faaletonu o le mafaufau, ma tamaiti e lei pule i ola, na latou maua ai le eseesega e tasi: ona na iai se fana ua uma ona faaututau i le fale. O lea mea ua faamaonia ai le sese o le faaupuga masani e lē o le fana e fasiotia le tagata.” Ma e faitau miliona aiga o loo iai fana ua uma ona faaututau!

O le fefe atoa ma se sosaiete lē popoi e vave lava ona faaosoosoina ai talavou o loo afaina e pule i ola. E pei la o lenei: O le fua o solitulafono sauā sa faia agaʻi ia i latou e 12 i le 19 tausaga le matutua e sili atu i le faaluaina na i lo solitulafono sa faia agaʻi i isi tagata. Ua iloa i suesuega e faapea o “tamaitai talavou mai le 14 i le 24 tausaga le matutua e iai le tulaga o le ono osofaia ma faaleagaina,” e pei ona lipotia mai e le mekasini o le Maclean’s. “E masani lava ona osofaia ma fasiotia tamaitai e tagata o ē faapea mai e alolofa atu ia i latou.” O le ā le iuga? O nei mea faaopoopo atu i ai ma isi mea o matatau ai, ua “aveesea ai le mautinoa ma le manatu saogalemu o nei teine.” I se tasi suesuega sa faia, toeitiiti lava o le tasi vaetolu o i latou na toso faamalosia ae lei fasiotia na faatalatalanoa ma iloa ai sa latou mafaufauina le pule i le ola.

O se lipoti mai Niu Sila na iloa ai se tasi o vaaiga e faatatau i le pule i ola o talavou, o loo taʻua ai: “O le agaga o le faatāuaina o mea faitino, le vaaiga faalelalolagi e fua le taulau o tagata i le tele o mea e maua, le aulelei, mauaina o le pule, ua faapogaia ai le toatele o talavou e manatu ua leai so latou aogā ma ua lē taulia i le lautele.” E faaopoopo atu i lena, ua faapea mai le Futurist: “O loo i [talavou] se faanaunauga malosi o le faamalieina vave, le manao lea i mea uma ma maua vave loa. O polokalame o le TV latou te fiafia faapitoa lava i ai o ata o tala faasolo (soap operas). Latou te mananao ia pei i latou o tagata aulelei o loo faaali mai i nei ata, ia oofu i ofu fou faatoʻā aʻe mai, ma ia tele ni a latou tupe e aunoa ma le galulue mamafa ina ia mauaina ai.” O le lē faataunuuina o nei faamoemoega lē moni e foliga mai e faapogaia ai se faalogona lē taulau ma e ono taitaia atu ai i le pule i le ola.

Pe o se Uiga ea e Faasaoola?

Sa tusia e Shakespeare e faapea: “O le alofa e pei o le susulu a le la pe a mavae timuga.” Fai mai le Tusi Paia: “E le uma le alofa.” (1 Korinito 13:8) O loo iai i le uiga lenei se ki i le faafitauli o tagata talavou o ē o loo mafaufauina le pule i le ola—lo latou faanaunauga mo le alofa ma fesootaiga. Ua taʻua e le American Medical Association Encyclopedia of Medicine e faapea: “O tagata e fia pule i ola e masani lava o ē iai le faalogona tuuatoatasi, ma o le mauaina o se avanoa e talanoa ai i se tagata e gaualofa, e faalogo atu ma e malamalama ua lava lea i nisi taimi e alofia ai gaoioiga e matautia tele.”

E masani lava ona faatumulia talavou e le manaoga ia alofagia ma se lagona e iai sana vaega. O le faamalieina o lenei manaoga o loo faaauau ona faigata a o faagasolo aso o lenei lalolagi e aunoa ma le alofa ma tumu i mea e leaga ai—se lalolagi e itiiti so latou leo e faia ai po o le matuā leai foi. O le teea e mātua ona ua malepelepe le aiga ma talagā faaipoipoga e mafai ona avea ma mafuaaga o le pule o talavou i o latou ola. Ma o lenei teena e mafai ona faaalia atu i ni auala eseese.

Seʻi manatu i tulaga o mātua e seāseā lava ona iai i le fale ma a latou fanau. Atonu e matuā aafia lava Tamā ma Tinā i a la galuega po o le sailia o nisi ituaiga o faafiafiaga na e lē auai ai tamaiti. O iina ua tau faaātaāta atu ai i le fanau le manatu, ua teena i latou. E matauina e se tagata tusitala lauiloa ma o se tagata suesue o Hugh Mackay e faapea, “ua oo ina avea mātua ma ē e pupū ifo ia i latou lava. Ua latou tuu faamuamua i latou ina ia faatumauina ai a latou auala o ola ai. . . . Pe a tuu lava i se faaupuga tuusaʻo, ua latou manatu faapea, ua pasiā foi le naunau i tamaiti. . . . Ua faigata tele le olaga ma ua tele lava ina manatu le tagata ia te ia lava.”

O lea la, i nisi o aganuu o tane o loo iai le vaaiga o i latou e malolosi ma e totoa foi atonu e lē mananao e iloa mai i latou o fai feau i aiga. Ua lelei ona faaupuina e le tusitala o Kate Legge e faapea: “O tane e fiafia e galulue i auaunaga mo le lautele e masani ona latou filifilia galuega faasaoola po o le fuimu na i lo le galuega o le tausi aiga. . . . E sili atu ia i latou galuega e faaalialia ai le malosi na i lo galuega ia e tele ina tausia pe miomio ai ma tagata.” Ma o le mea moni, o se tasi o galuega sili i aso nei o le tausia o isi tagata o le avea o se matua. O le leaga o le tausiga faamātua e tutusa lena ma le teena o se tamaitiiti. O le iuga, e ono atiina ae e lou atalii po o lou afafine se vaaiga lē lelei o le manatu ifo lea tau o ia lava ma leaga ai ona tomai i le feagai ai ma le lautele. Ua matauina e le Education Digest e faapea: “A leai se vaaiga lelei ia i latou lava, o le a leai se faavae e faia ai e tamaiti faaiuga mo mea e sili ona lelei mo i latou.”

E Mafai Ona Iu ai i le Leai o se Faamoemoe

Ua talitonu le ausuesue faapea o le leai o se faamoemoe o se mafuaaga sili lena o le pule i ola. Na matauina e Gail Mason, o se tusitala i talavou e pule i ola i Ausetalia e faapea: “O le leai o se faamoemoe e mafaufau i ai e sili atu lona fesootai atu ma manatu o le pule i le ola na i lo le loto mafatia. I nisi o taimi o le leai o se faamoemoe e faamatalaina faapea o se tasi lena o āuga o le loto mafatia. . . . E masani ona iai i se tulaga o le leai o se faamoemoe ma le faanoanoa e tusa ai ma lumanai o talavou, ae maise lava lo latou lumanai tau tamaoaiga: ma sina lagona o le leai o se faamoemoe e tusa ai o le tulaga o le lalolagi.”

O le lē lelei o faataitaiga o le faamaoni o loo faia e taʻitaʻi o atunuu ua lē uunaia ai talavou e faaleleia atili so latou tulaga lelei tau amio ma amioga mamā. Ua oo ai ina manatu faapea, “Aisea e popole ai fua?” Ua faamatala mai faapea e le Harper’s Magazine e faatatau i le tomai o talavou e vave iloaina ai le faagutugutulua, i lona faapea mai: “O le naunau fia iloa o talavou e faatatau i le faagutugutulua, o le mea moni o i latou o ni tagata faitau atamamai tele—ae lē o faitau mai tusi. O mea o loo latou faitauina pe malamalama i ai o faailoilo o mea o loo aliali mai i le lalolagi lea e ao ona latou tausia ai i latou lava.” Ma o ā mea o loo faamanino mai e nei faailoilo? Ua matauina e le tusitala o Stephanie Dowrick e faapea: “E lei faapea muamua lava ona faatumulia i matou i faamatalaga e faatatau i auala e ola ai. E lei tele muamua lava ni a matou mea po o le lelei ona aʻoaʻoina e pei o le taimi nei, peitai o loo iai lava le leai o se faamoemoe i so o se mea.” Ma e itiiti ni faataitaiga lelei tau amio i vaega o loo taiulu i sosaiete faapolotiki ma faalelotu. Ua fesiligia e Dowrick ni fesili manino: “E faapefea ona tatou mauaina le atamai, le tomai e toe faaleleia ai ma le uiga mai mafatiaga e leai se uiga? E faapefea ona tatou atiina ae le alofa a o siomia i tatou i le manatu faapito, amio matagā ma le manao tele?”

O le a e mauaina tali i nei fesili i la tatou mataupu o loo sosoo mai ai, ma atonu e faateia ai oe.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 6]

“O se vaega tele o talavou ua iai le fefe ma le gatete e tusa ai ma lo latou lumanai faapea foi ma le lalolagi”

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 7]

“O le mauaina o se avanoa e talanoa ai i se tagata e gaualofa, e faalogo atu ma e malamalama ua lava lea i nisi taimi e alofia ai gaoioiga e matautia tele”

[Pusa i le itulau 6]

Nisi o Faailoga e Iloa ai le Fia Pule i le Ola

• Faigata ona moe, leai se faalogona fia ʻai

• Faaesea ma tuumuli ese mai tagata, tupu soo ai faalavelave

• Sola ese mai le aiga

• Suiga mataina i foliga

• Faaaogā sese vailaau faasaina po o le ava malosi

• Itaitagofie ma faatupu misa

• Talanoa pea e uiga i le oti; tusia ni feau o lona faaumatiaina o ia lava; tusi ni ata e faaalia ai faiga sauā, ae maise e faasaga ia te ia lava

• Lagona nofosala

• Leai se faamoemoe, popole, loto mafatia, fai ma tagi

• Foai atu ana meatotino

• Pupuu taimi e uaʻi atu ai

• Leai se naunau i mea fai e maua ai le fiafia

• Faitioina o ia lava

• Feusuai ma so o se tagata

• Paʻū faafuasei le lelei o ana taumafaiga i le aʻoga, tau lē auai i le aʻoga

• Fai ma sui o se lotu mavae po o se kegi

• Faalogoina le matuā fiafia ina ua mavae le loto mafatia

E faavae mai tusi Teens in Crisis (American Association of School Administrators) ma le Depression and Suicide in Children and Adolescents, na tusia e Philip G. Patros ma Tonia K. Shamoo

[Ata i le itulau 7]

O le alofa ma le mutimutivale e mafai ona fesoasoani i se talavou e talisapaia ai le ola

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga