Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g99 4/8 itu. 27-29
  • E Mafai Faapefea Ona Ou Faaauauina se Faigauo e Nonofo Vavamamao?

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • E Mafai Faapefea Ona Ou Faaauauina se Faigauo e Nonofo Vavamamao?
  • Ala Mai!—1999
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • Taumafai Ina ia Iloa Lelei e le Tasi le Isi
  • Faamaoni, na Pau Lea o le Auala
  • O le ā Tonu Lava le Ituaiga Tagata e Iai o Ia?
  • Faafesagai
  • Auala e Taulau Manuia ai se Faigāuō
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova (Su‘esu‘ega) (2024)
  • E Mafai Faapefea Ona Taulau Manuia La‘u Faigauō?
    Fesili ua Fesili Mai ai Talavou—Tali e Aogā
  • Tuugatala ma Evaga a Tama ma Teine
    Lou Talavou—Mauaina mai ai o le Mea Sili
  • Sauniuni mo se Faaipoipoga Manuia
    Le Ala e Maua ai le Fiafia i le Aiga
Faitau Atili
Ala Mai!—1999
g99 4/8 itu. 27-29

Ua Fesili Mai Talavou . . .

E Mafai Faapefea Ona Ou Faaauauina se Faigauo e Nonofo Vavamamao?

“Ua faatoʻā uma lava ona momoliina atu se vaega o sui usufono na auai i se tauaofiaga faava-o-atunuu a Molimau a Ieova i lo latou faletalimalo. O le a ou toe foi i le fale, ae savavali ane loa le isi vaega. O lea na ou tu ai seʻi o matou talanoa, ma ou feiloai ai loa ia Odete. Na iu ina ma toe feiloai mulimuli ane i le vaiaso lava lena. Na ma filifili ina ia faaauau pea ona ma fesootai, ma ina ua maeʻa tausaga e lua o ma fefaamasaniai i tusi, ona amata loa lea o la ma faigauo.”—Toni.

UA AVEA le lalolagi o se nofoaga pumoomoo. I le faitau sefulu tausaga e lei leva tele atu, o le tulai mai o le paʻū o pasese o vaalele, o fesootaiga i le lalolagi aoao tau telefoni, o le vave o felauaiga o meli, ma le polokalame o le fesootai i komepiuta ua tatala mai ai nisi avanoa fou i le siomaga o le alofa fetosinaai. I le tele o itu, o le manatu i le faaauauina o se faigauo e nonofo vavamamao i le va o le faitau selau po o le faitau afe foi o maila e ono foliga mai e manaia—ae maise lava pe afai e aliali mai e itiiti ni avanoa e maua ai ni faaipoipoga i lou lava vaipanoa.

I nisi o ulugalii, ua avea se faigauo e nonofo vavamamao ma faamanuiaga. Na faapea mai Toni: “Ua 16 nei tausaga o ma fiafia i le ma faaipoipoga.” Atonu e finau mai nisi e faapea o faigauo e nonofo vavamamao e aogā i le faatagaina ai o ni tagata e lei faaipoipoina ina ia iloa lelei e le tasi le isi e aunoa ma le faatauasoina e le malosi o faatosinaga o foliga i fafo. Peitai, po o ā lava ona itu e lelei ai, o se faigauo e nonofo vavamamao e aumaia ai luʻi e lē masani ai.

Taumafai Ina ia Iloa Lelei e le Tasi le Isi

E tāua lou matuā iloa lelei e tusa ma le mea e mafai ona oo i ai lou iloa lē o loo e mafaufau lua te faaipoipo. E ui i lea, e pei ona taʻua e se tane e igoa ia Falani e tusa ma le mea na oo ia te ia, “e lē faigofie ona iloaina le tagata moni, ‘le tagata lilo o le loto.’” (1 Peteru 3:4) Na faailoa mai e Doug o se Kerisiano o lē na faauo atu i se tagata e nofo mamao e faapea: “Pe a toe tepa i tua, ou te iloa ai sa ma lē femalamalamaai lelei.”

Pe e mafai moni ea ona taumafai e iloa lelei se tagata e nofo mamao ese atu mo le faitau selau po o le faitau afe o maila? E mafai, ae e faaaluina ai ni taumafaiga fitā. Na faapea mai Doug: “Sa leai ni a ma tupe e fai ai ni talanoaga i telefoni, o lea na ma fetusiai ai faatasi i le vaiaso.” Ae peitai, na manatu Ioana ma Falani e lē lava le na ona fetusiai. Fai mai Ioana, “Muamua sa ma tusia tusi ma taumafai ai loa e faaaogā le telefoni. Ona lafo mai lea e Falani se tamai laau pue leo. E tofu lava la le vaiaso ma le lipine fou e ma te taufai pueina.”

Faamaoni, na Pau Lea o le Auala

Po o le ā lava le ituaiga auala o fesootaiga e te faaaogaina, e tāua lava le faamaoni. Na matauina e se avā Kerisiano e igoa ia Eseta e faapea: “Afai e te pepelo, e toe aliae lava i se taimi ma aafia ai le mafutaga. Ia faamaoni i le va ma le isi. Ia faamaoni ia te oe lava. Afai e iai se mea e te lē ioe i ai, aua le tuua i tua. Talanoa e faatatau i ai.” Na aumaia e le aposetolo o Paulo se fautuaga lelei: “Ia tautalatala faamaoni taitasi ma lē la te tuaoi.”—Efeso 4:25; faatusatusa i le Eperu 13:18.

O ā nisi o mataupu e tatau ona faamautinoa ua lua talanoaina? O faigauo uma lava e moomia ona talanoa i mataupu e avea o ni sini, e pei o fanau, mataupu tau tupe, ma le soifua maloloina. Ae peitai, e iai mataupu e manaomia ona uaʻi patino i ai. Mo se faataitaiga, o se tasi—po o oulua—uma o le a manaomia ona siitia pe a oulua faaipoipo. Po o e naunau e faia faapea, i le itu tau i le mafaufau ma faalogona? E faapefea ona e iloa? Pe na e siitia muamua pe alu ese muamua foi mai lou aiga mo se vaitaimi umi? Na manao lē sa fuafua e faaipoipo ma Ioana ina ia la taufai auauna uma o ni aufaigaluega tauofo i le ofisa ulu o le Sosaiete o le Olo Matamata, lea o loo lomia ai lenei mekasini. O loo manatua e Ioana faapea: “Na ia fesili mai ia te au pe mafai ona ou nofo i se tamai potu, faatasi ai ma le utiuti o le tupe. Sa manaomia ona ma talanoa maeʻaeʻa i ai.”

Afai o lē o lua faauo e sau mai se isi atunuu, po o e naunau e faamasani i se isi aganuu? Na fesili Falani: “Po ua lua taufai fiafia moni i a oulua aganuu mai lea aso i lea aso? Talanoa i nei mataupu tāua i le amataga lava o la lua faigauo. O le vave ona e malamalama, e sili lea—a o lei oo ina matuā aafia tele i le itu tau le mafaufau po o le itu tau tupe.” Ioe, o le ola aʻe i lea aso ma lea aso i se isi aganuu e ese mai lea i le avea ma turisi mo nai aso. Pe e moomia ona e aʻoaʻoina se isi gagana? Pe o le a mafai ea ona e faia ni fetuutuunaiga e tusa ai o eseesega tetele i tulaga o le soifuaga? Ae i le isi itu, pe faamata o loo tosina tele oe i le aganuu ma atonu e lē o matuā tosina atu i le tagata? O le naunau i na mea o le a fai ifo i se taimi. Ae o le faaipoipoga e tumau le fusia faatasi ai o ni tagata se toalua.—Mataio 19:6.

Ua faamatala mai e Toni: “O le teine lea na ou iloa mai le isi vaega o le lalolagi na faaipoipo atu i se tasi mai le atu Karipiane. Ae na oo ina ia iloaina le faigata o le olaga faa-Karipiane. E masani lava ona vevela, ma oo ai ina maʻi o ia. Sa lē masani i meaʻai, ma sa ia misia lona aiga. O lea na la faataitai ai ona nonofo i lona atunuu. Ae na lagona e lana tane o le olaga iina ua soona pupū tele i mea faitino, ma na ia misia ai le faiā vavalalata sa ia olioli ai i lona aiga faapea foi ma tuaoi. I le taimi nei ua teteʻa i laua; ma o loo nofo lava le tagata ia i lona atunuu. Ua misia e le la fanau e toalua le alofa ma le uaʻi atu o o la mātua.”

O le faaipoipo atu i se tagata e sau mai se nofoaga mamao lava, atonu e ese foi lana aganuu, e aumaia ai nisi luʻi. Pe ua e sauni ea mo tupe faaalu faaopoopo mo femalagaiga ma fesootaiga? O loo manatua pea e Litia faapea: “E masani lava ona ula mai Filipo e faapea e ao ona ma faaipoipo talu ai ua taugata tele pili o lana telefoni, ae i le taimi nei ua ao ona ma totogiina pili o aʻu telefoni i loʻu tinā!” Ae faapefea pe a iai ni tamaiti? O nisi ua ola aʻe ma le itiiti o le iloa e faatatau i o latou tauaiga, talu ai le lē mafai ona talanoa atu ia i latou i le telefoni ona o le eseese o gagana! E lē faapea ua fai atu o na faafitauli e lē mafai ona foia. Ae e tatau i tagata taitoatasi ona fuafua mea o le a faaalu i le faia o se faaipoipoga faapena.—Faatusatusa i le Luka 14:28.

O le ā Tonu Lava le Ituaiga Tagata e Iai o Ia?

E faapefea ona e iloa e lē o faatagā faafoliga atu lau uo ma e faamaoni? Ua taʻua i le Mataio 7:17 e faapea: “E faapea foi laau lelei taitasi ma fua mai i fua lelei.” O lea o ā ana galuega? Pe e tutusa ana gaoioiga ma mea o ia taʻua? Pe e lagolagoina e lona olaga i le taimi ua tuanai ona sini faataatitia mo le lumanai? Na faamatala mai e Eseta: “O le mea muamua lava na ma iloaina e faatatau ia i maʻua o o ma sini faaleagaga. Sa auauna o ia o se faievagelia faataimi atoa mo le valu tausaga, ma ua aumaia e lena le mautinoa ia te au e faapea e moni lava o loo ia manao e faaauau pea.”

Ae seʻi faapea o lē o loo lua faauo e foliga mai e femoumouai. Aua le faaleamanaiaina le mataupu ma tau ina faamoemoe o le a oo ina sologa lelei. Ia iloilo totoʻa! Fesili pe AISEA? Ua faapea mai se faataoto: “O le atamai i le loto o le tagata, o le vai loloto lea; a o le tagata faautauta, na te utufia mai ai.” (Faataoto 20:5) Ua lapatai mai se tasi faataoto: “O le ua faigofie, e talia e ia upu uma; a o le ua mafaufau, ua faautauta o ia i lona ala.”—Faataoto 14:15.

Faafesagai

Peitai, e faatapulaa mea e mafai ona e iloaina e faatatau i se tasi e ala i tusi po o telefoni. O se faamatalaga e lelei ona tatou iloaina, e tele tusi na tusi atu e le aposetolo o Ioane i ona uso Kerisiano. E ui lava ina faamalosia e nei tusi se mafutaga māfana ia i latou, ae na faapea mai Ioane: “O ia te au mea e tele e tusi atu ai ia te outou, a ou te le fia tusi atu i le laupepa ma le vaitusi; a ou te faamoemoe ou te alu atu ia te outou, ia tatou fetautalatalai.” (2 Ioane 12) I se tulaga talitutusa, e leai se mea e sili atu i le faaalu o se taimi ma se tasi i lona faatasi moni ai. Atonu e sili atu ona aogā mo se tasi o oulua ona siitia atu mo se vaitaimi lē tumau ina ia mafai ona oulua vavalalata ai. O le faia faapea o le a faataga ai lē ua siitia atu nei ina ia matauina le tau ma le ituaiga olaga i le mea atonu o le a avea ma ona aiga fou.

E faapefea ona lua faaaogaina tatau taimi e te lua faatasi ai? Ia faia mea e atagia atu ai uiga o le tagata lava ia. Suesue faatasi le Afioga a le Atua. Ia matauina a o faia se sao o le tasi o oulua i sauniga a le faapotopotoga ma i le faiva. Ia faia faatasi a lua galuega i le fale, e pei o le faamamāina ma faatauga. O le iloaina o le auala e gaoioi ai le isi tagata i le faataunuuina o se faasologa pisi e mafai ona aʻoaʻoina mai ai se mea.a

E tatau foi ona faaalu se taimi ma ē o le a avea ma ou tauaiga. Ia saili e ati ae se faiā lelei ma i latou. Auā i se taimi mulimuli ane, pe a oulua faaipoipo, o le a avea i latou ma ou aiga. Pe e te iloa i latou? Pe e lelei la outou faiā? Na fautua mai Ioana: “Pe afai e mafai ai, e ese ma le lelei ae feiloai aiga e lua.” Na matauina atili e Toni: “O le auala e feagai ai lau uo ma lona aiga e faapena foi le auala o le a ia feagai ai ma oe.”

E tusa lava pe faauo i le fevaaiaʻi pe ala i le telefoni po o tusi, ia alofia le vavevave i au faaiuga. (Faataoto 21:5) Pe afai e tulai mai e lē talafeagai mo oulua ona faaipoipo, o se ala atamai la le talanoaina o le faamutaina o la oulua faigauo. (Faataoto 22:3) I le isi itu, atonu e pau lava le mea o loo manaomia o se vaitaimi umi mo talanoaga saoloto, ma faamaoni.

E mafai ona faigata se faigauo e nonofo vavamamao, ae e mafai foi ona faamanuiaina. I so o se tulaga lava, o se mataupu e manatu mamafa i ai. Ia faifai mālie. Ia taumafai e iloa e le tasi le isi. O lea, pe a lua filifili e faaipoipo, o le a avea ai le taimi o le lua faigauo o se vaitaimi e te faapelepele i ai, ae lē o faanoanoaga.

[Faaopoopoga i lalo]

a Mo nisi faamatalaga atili e faatatau i faigauo, tagai i le tusi Questions Young People Ask—Answers That Work, itulau 255-260, ua lomia e le Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Ata i le itulau 29]

Ia faamautinoa ua talanoaina mataupu e pei o ni sini, o fanau, ma mataupu tau tupe i le amataga lava o la oulua mafutaga

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga