Lomiga Faale-Tusi Paia I LE INITANETI
Lomiga Faale-Tusi Paia
I LE INITANETI
Faa-Samoa
ā
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • ʻ
  • TUSI PAIA
  • LOMIGA
  • SAUNIGA
  • g99 10/8 itu. 10-13
  • “E Faaeteetegatā Tamaiti”

Leai se vitiō o maua i lenei vaega.

Faamalie atu na iai se faalētonu i le kopiina o le vitiō.

  • “E Faaeteetegatā Tamaiti”
  • Ala Mai!—1999
  • Tamaʻi Ulutala
  • Mataupu e Taitutusa
  • O Tapulaa e Sili Ona Maualuga
  • Tulaga Moni i Aso Nei
  • Le Tali Moni
  • Ia A‘oa‘o Lau Tamaitiiti e Afua Mai a o Tama Meamea
    Le Ala e Maua ai le Fiafia i le Aiga
  • Le Tausiaina o se Aiga e Malolosi Faaleagaga
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2001
  • Fesoasoani i Lau Fanau ia Taulau Manuia
    Ala Mai!—1998
  • Ia A‘oa‘o la Oulua Fanau e Alolofa iā Ieova
    Le Olomatamata Faasilasilaina le Malo o Ieova—2007
Faitau Atili
Ala Mai!—1999
g99 10/8 itu. 10-13

“E Faaeteetegatā Tamaiti”

‘E faaeteetegatā tamaiti; o le a ou malaga lēmū, e tusa ai ma le savavali a tamaiti.’—Iakopo, le tamā o tamaiti e toʻatele, i le senituri lona 18 T.L.M.

O LE faileagaina o tamaiti e lē o se mea fou. O atunuu anamua—e pei o le ʻau Aztecs, le ʻau sā Kananā, le ʻau Incas, ma le ʻau Foinie—ua sili ona matagā tala aave o le faia o taulaga i tamaiti. O ʻeliga o toegā mea i le aai o Carthage i Foinie (ua avea nei o se pitonuu o Tunis, i Aferika i Mātū) na faailoa mai ai e faapea i le va o le senituri lona lima ma le lona tolu T.L.M., na oo atu i le 20,000 tamaiti na faataulagaina i le atua o Paala ma le atua fafine o Tanit! O lenei aofaʻiga ua matuā faateʻia ai pe a manatu atu se tasi ma le ofo ia Carthage e faapea le tala sa na o le 250,000 le faitau aofaʻi o tagata i le taimi na avea ai ma aai lauiloa.

Peitaʻi, sa iai se vaega e tasi o tagata anamua sa ese. E ui sa ola aʻe i tuaoi sa sauā i tamaiti, ae na mātauliaina le ese o le nuu o Isaraelu i lona feagai ai ma tamaiti. O le tamā o lena nuu, le augātamā o Iakopo, na ia faataatiaina le faaaʻoaʻoga. E tusa ai ma le tusi o Kenese i le Tusi Paia, a o toe foʻi atu i lona nuu moni, na fuafua lelei ai e Iakopo le lēmū e ō ai lana ʻau malaga atoa ina ia lē faigatā tele i tamaiti. Na ia faapea mai: “E faaeteetegatā tamaiti.” O le taimi lena ua oo atu ai le matutua o lana fanau i le va o le 5 ma le 14 tausaga le matutua. (Kenese 33:13, 14, NW) O ē na tupuga mai ia te ia, o sā Isaraelū, na latou faaalia le faaaloalo lava lea e tasi i manaʻoga o tamaiti ma lo latou tulaga faamamaluina.

E mautinoa lava, o tamaiti i le vaitaimi o le Tusi Paia sa tele mea latou te faia. A o tuputupu aʻe, na avatu i tama toleniga talafeagai e o latou tamā i tulaga tau faatoʻaga po o se matātā, e pei o le faakamuta. (Kenese 37:2; 1 Samuelu 16:11) A o iai i le aiga, na aʻoaʻoina teine e o latou tinā i tomai o galuegafai i le aiga o le a faapea ona aogā i le olaga pe a oo ina matutua. O Rasela, le avā a Iakopo, sa avea ma teine leoleo mamoe a o talavou o ia. (Kenese 29:6-9) Sa galulue fafine talavou i fanua i le taimi o le seleselega faapena foʻi i togāvine. (Ruta 2:5-9; Pese a Solomona 1:6)a O galuega faapena sa masani ona faia i lalo o le vaavaaiga alofa faamātua ma tuufaatasia ma aʻoaʻoga.

I le taimi foʻi lava e tasi, na iloa e tamaiti laiti o Isaraelu le olioli i tafaoga ma mea e faafiafia ai. Na taʻua e le perofeta o Sakaria le ‘faatumulia o malae o le aai i tamaiti ma teineiti o loo taaalo.’ (Sakaria 8:5) Na fetalai foʻi Iesu Keriso i tamaiti laiti o loo nonofo i nofoaga o maketi o loo ili le fagufagu ma sisiva. (Mataio 11:16, 17) O le ā le māfuaaga o lenei tausiga mamalu o tamaiti?

O Tapulaa e Sili Ona Maualuga

A o faaauau ona tausia e le fanauga a Isaraelu tulafono a le Atua, sa lē tāitai ona latou faasauā pe faataumaʻoia o latou tamaiti. (Faatusatusa le Teuteronome 18:10 ma le Ieremia 7:31.) Sa latou manatu i o latou atalii ma afafine o ‘le tofi mai ia Ieova,’ “o le taui.” (Salamo 127:3-5) E manatu se matua i lana fanau o ni ‘tamaʻi olive o vagavagaia lana laʻoʻai’—ma sa tāua tele laau olive i lena vaega o tagata faifaatoʻaga! (Salamo 128:3-6) Ua mātauina e le tusitala o talafaasolopito o Alfred Edersheim e faapea e ese mai upu o loo faaaogā i atalii ma afafine, ae i le gagana Eperu anamua sa iai upu e iva mo tamaiti, e tofu lava le upu ma le faatatauga atu i vaega taʻitasi o le olaga. Ua faia sana faaiʻuga e faapea: “E mautinoa lava, o i latou e mātauina le olaga o le tamaitiiti ina ia avatu i ai se āta e tusa ai i tulaga taʻitasi o lona soifuaga tuputupu aʻe, ma le mautinoa sa avea o ni tagata na matuā māfana atu i o latou tamaiti.”

I le vaitaimi o Kerisiano, na faalaeiʻauina mātua ina ia feutagaʻi ma a latou fanau i se auala mamalu ma le faaaloalo. Na faataatia e Iesu se faaaʻoaʻoga sili ona lelei i le feagai ai ma fanau a isi tagata. I se tasi mea na tupu i le taufaaiʻuga o lana faiva i le lalolagi, na avatu ai e tagata a latou fanauiti ia te ia. I le talitonu ma le mautinoa faapea sa pisi tele Iesu e lē talafeagai ona faalavelave i ai, na taumafai ai le ausoo e vavao tagata. Ae na aʻoaʻia malosi e Iesu ona soo faapea: “Ina tuu mai ia o tamaiti e o mai ia te au; aua le vavao ia te i latou.” Na oo foʻi lava ina ‘siitia e Iesu tamaiti i ona lima.’ E mautinoa na ia silasila i tamaiti o ni oloa tāua ma e onomea ona feagai ai ma i latou ma le agalelei.—Mareko 10:14, 16; Luka 18:15-17.

Mulimuli ane, na faapea atu Paulo i ē ua avea ma tamā: “Aua neʻi faaita i a outou fanau, ina neʻi faapalapala i latou.” (Kolose 3:21) I le ōgatusa ma lenei poloaʻiga, o mātua Kerisiano i tuā iinā ma i aso foʻi nei, e latou te lē faatagaina lava a latou fanau e avea ma ē e āfaina i le faataugāina i tulaga leaga o faia ai galuega. Ua latou iloa ina ia sologa lelei tamaiti i le tulaga faaletino, faalogona ma le faaleagaga, o loo iai se manaʻoga mo le faaalia atu i ai o le alofa, tausia lelei, ma se siosiomaga e malupuipuia. E tatau ona matuā manino lelei le faaali atu i ai e mātua o le alofa moni. O le a aofia ai i lenei mea le puipuia o o latou fanau mai le faafaigaluegaina i tulaga e matuā gapelu ai.

Tulaga Moni i Aso Nei

O le mea moni, ua tatou ola nei i “aso faigata.” (2 Timoteo 3:1-5) Ona o tulaga faigatā moni tau tamaoaiga, i le tele o atunuu e oo foʻi lava i aiga Kerisiano atonu ua oo i tulaga ua manaʻomia ai ona latou tuuina atu a latou fanau ina ia ō e faigaluega. E pei ona taʻua muamua, e leai se mea e leaga ai galuega lelei e aogā ma e aʻoaʻoina ai tamaiti. O galuega faapena e mafai ona faaauilumaina ai pe faaleleia ai foi le tuputupu aʻe faaletino, faalemafaufau, faaleagaga, amio, po o le atiina aʻe ai o le vafealoaʻi ma le lautele e aunoa ma le taofia ai o aʻoaʻoga tatau o loo manaʻomia, faafiafiaga paleni, ma mālōlōga e tatau ona mauaina.

O mātua Kerisiano e lē o masalomia lo latou mananaʻo ia galulue a latou fanau i lalo o la latou vaavaaiga alofa, e lē manatu i ai e pei o ni pologa a ni pule e faasauā, e lē iai ni faalogona, ma lē faamaoni. O mātua faapena latou te mananaʻo e faamautinoa o so o se galuega lava e faia e a latou fanau o le a lē faigofie ona faataumaʻoia ai i latou faaletino, i faiga faaleituaiga, pe tau i faalogona. E lē gata foʻi i lea, latou te mananaʻo e mafuta vavalalata atu i a latou fanau. I lenei auala e mafai ai ona latou faataunuuina la latou matafaioi mai le Tusi Paia o le avea ma faiaʻoga faaleagaga: ‘Ia e matuā aʻoaʻo soo i lau fanau [afioga a le Atua], ma ia e tautalatala aʻi, pe a ē nofo i lou fale, pe a ē savali foi i le ala, pe a ē taoto, pe a ē tulai foi.”—Teuteronome 6:6, 7.

E faaopoopo atili atu i ai, ua taʻu mai e tatau i se Kerisiano ona manatu alofa i isi tagata, ia agalelei, ma ia mutimutivale i le alofa. (1 Peteru 3:8) Ua faalaeiʻauina o ia ina ia ‘agalelei i tagata uma lava.’ (Kalatia 6:10) Afai o uiga na faaleatua e tatau ona faaalia atu i tagata lautele, maʻeu la le sili atu ona lelei le faaali atu i le fanau a se tasi! I le ōgatusa ai ma le Tulafono Faaauro—“O mea uma . . . tou te loto i ai ia faia e tagata ia te outou, ia faapea lava ona outou faia ia te i latou”—o le a lē faatagaina e Kerisiano i latou lava e faataumaʻoia fanau a isi, e tusa lava po o fanau a uso Kerisiano po o fanau a ē e lē o ni Kerisiano. (Mataio 7:12) E faaopoopo atili atu i ai, talu ai o Kerisiano o ni tagatānuu e usiusitaʻi atu i le tulafono, latou te mananaʻo ai la ina ia faaeteete ia lē solia tulafono a pulega faalemālō e faatatau i tausaga faatapulaaina o tagata o loo faigaluega mo i latou.—Roma 13:1.

Le Tali Moni

Ae faapefea le lumanaʻi? E iai taimi e sili atu ona lelei o loo tuu mai i le lumanaʻi mo tamaiti faapena foʻi ma tagata matutua. E mautinoa e Kerisiano moni e faapea o le vaifofō tumau i le faafitauli o le faafaigaluegaina o tamaiti o le mālō lea mo le lalolagi o loo fotuaʻi mai, ua taʻua e le Tusi Paia o “le malo o le lagi.” (Mataio 3:2) O tagata e matataʻu i le Atua ua tatalo mo lenei mea mo le tele o senituri pe a latou faapea atu: “Lo matou Tamā e, o i le lagi, Ia paia lou suafa. Ia oo mai lou malo, Ia faia lou finagalo, I le lalolagi e pei ona faia i le lagi.”—Mataio 6:9, 10.

Faatasi ma isi mea o le a aveesea e lenei Malo o tulaga ia e taʻitaʻia atu ai i le faafaigaluegaina o tamaiti. O le a aveesea e le Malo le mativa. “Ua fua mai e le laueleele ona lava fua; o le Atua, o lo matou Atua lava na te faamanuia mai i matou.” (Salamo 67:6) O le a faamautinoa e le Malo o le Atua ua mauaina e tagata uma aʻoaʻoga talafeagai e faavae i uiga faaleatua. “Auā e aʻoaʻoina [i le amiotonu] e o nonofo i le atu laulau, pe a faia au faamasinoga [faamasinoga a le Atua] i le lalolagi.”—Isaia 26:9.

O le a aveesea e le faigā mālō a le Atua faiga tautamaoaiga lea e māfua ai ona lē tutusa le faiga o tagata uma. O le faailogalanu, tupuʻaga, tausaga, po o le ituaiga o le a lē toe iai auā o le tulafono sili e pulea lena faigā mālō o le tulafono o le alofa, e aofia ai le poloaiga: “E te alofa atu i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.” (Mataio 22:39) I lalo o se faigā mālō amiotonu faapena i le lalolagi, o le a tafiesea atoatoa ai le faafitauli o le faafaigaluegaina o tamaiti!

[Faaopoopoga i lalo]

a Sa leʻi tuu ai i lalo fafine faapea o ni tagata o se tulaga maulalo i le aiga, e pau le mea e talafeagai i ai i latou o le faia o galuega i le fale po o galuega i le fanua. O le faamatalaina o le “avā amio lelei” i le Faataoto ua faaalia a e faapea e lē gata e mafai e se fafine faaipoipo ona tausia le aiga ae na te taulimaina foʻi le faatauina o fanua, faamautūina se fanua e fua tele mai, ma faafoeina se tamaʻi pisinisi.—Faataoto 31:10, 16, 18, 24.

[Pusa i le itulau 12]

Ua Toe Tuusaʻoloto e se Tamaʻitaʻi Pule Ana Teine

MO LE 15 o tausaga, na pulea ma faia ai e Sesiliab ni ona fale talitane i se tasi o motu i le atu Karipiane. E iai taimi na te faatauina mai ai ni teine se toʻa­sefululua pe sefululima, o le toʻatele lava o nei teine e i lalo ifo o le 18 tausaga le matutua. Na taofia nei teine e aunoa ma lo latou loto atu i ai ona o ni aitalafu na faia e o latou aiga. Na totogi e Sesilia na aitalafu ma ave ai nei teine e faigaluega mo ia. O tupe na maua mai e nei teine sa totogi ai a latou meaʻai ma tupe faaalu mo le tausia o i latou ma tuu ese ai foʻi sina vaega mo le tau lea na uluaʻi faatauina mai ai i latou. E tele tausaga faatoʻā toe maua ai e nei teine lo latou saʻolotoga. E lē faatagaina lava teine e tuua le fale seʻi vaganā e ō ma sē e fai ma leoleo.

O loo manatua lelei e Sesilia se tasi o mea patino na tupu. Na alu atu le tinā o se tasi teine talitane i vaiaso taʻitasi ina ia maua mai ni pusa meaʻai—meaʻai na maua mai le “galuega” a lana tama teine. Na tausi aʻe e lenei teine se pepe tama. Sa lē mafai lava e ia ona totogia ana aitalafu ma sa leai se faamoemoe mo se olaga saʻoloto. I se tasi aso na pule ai o ia i lona ola, ma tuua ai se tusi faapea e foaʻi atu lana tama e vaaia e lona pule tamaʻitaʻi. Na tausi aʻe e Sesilia le tama faatasi ai ma lana lava fanau e toʻafā.

Na amata e se tasi o tama teine a Sesilia ona suʻesuʻeina le Tusi Paia ma misionare Molimau a Ieova. Na valaaulia ina ia auai i le suʻesuʻega, ae i le amataga na musu o ia talu ai sa leʻi aʻoaʻoina lava o ia i le faitau ma tusitusi. Peitaʻi mulimuli ane, a o ia lagona atu talanoaga ia sa faia i le Tusi Paia, na oo ina ia malamalama ai i le alofa ma le onosaʻi o le Atua ma fiafia tele i lana faamagaloga. (Isaia 43:25) Ona o le faanaunau na te suʻesuʻeina le Tusi Paia, e leʻi pine ae amata loa ona ia aʻoaʻoina le faitau ma le tusitusi. A o agaʻigaʻi i luma lona iloa i le Tusi Paia, na ia vaaia ai se manaʻoga o le sui atu ia ōgatusa ma tapulaa maualuluga tau amio a le Atua.

I se tasi aso, na faateʻia teine uma ina ua fai atu lenei tamaʻitaʻi ua saʻoloto i latou e ō ese atu! Na ia faamatala atu ia i latou sa latou faia le mea e matuā lē fiafia i ai Ieova. E leai ma se tasi o latou ua toe totogia uma atu mea o aitalafu ai ia te ia. Peitaʻi, e toʻalua mai ia i latou nei na ō atu ma nonofo ma lenei tamaʻitaʻi. Na mulimuli ane avea le tasi ma se Molimau papatisoina. Ua avea Sesilia ma faiaʻoga faataimi atoa o le Tusi Paia mo le 11 tausaga i le taimi nei, o loo fesoasoani atu i isi tagata ia tuusaʻoloto mai i faiga e lē faamamaluina ai le Atua.

[Faaopoopoga i lalo]

b E lē o lona igoa moni lea.

    Lomiga Faa-Samoa (1971-2026)
    Log Out
    Log In
    • Faa-Samoa
    • Lafo Faamatalaga
    • Faapolokalame
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Aiāiga Faapitoa
    • Aiā Faaletulafono
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Log In
    Lafo Faamatalaga