O se Motu Oneone e Pei o se Parataiso
TUSIA E LE TUSITALA O LE ALA MAI! I AUSETALIA
I LE 1770, na folau atu ai se tagata suʻesuʻe mai Peretania e suafa iā Kapeteni Kuki i le talafatai i sasaʻe o Ausetalia. Na ia pasia se motu oneone telē, i le silia ma le 100 maila (150 kilomita) i le itu i mātū o le aai o Brisbane, ma na mulimuli ane asiasi atu i lea motu tagata maimoa e tusa ma le 300,000 i le tausaga. Ae e leʻi ano i ai Kuki i lea motu. Ona o le manatu o tagata na latou malaga faatasi, o se penisula, ae lē o se motu. I ni nai tausaga mulimuli ane, na tuvae ai le isi tagata folau e suafa iā Mathew Flinders i le motu. Na ia tusi e faatatau i lea motu: “E leai se nuu e pei o le motu lea lona lafulafuā.”
Ae a na seʻi sōsō atu laʻitiiti le malaga a Kuki ma Flinders i nai nisi maila i talaatu o matafaga lanu auro ma faaputuga oneone, semanū e ese se isi manatu e oo i ai. Semanū o le a la tagaʻi ai i vaomatua mananaia, o vaituloto manino, o tofē o oneone malō e mananaia o latou lanu eseese, ma le faitau selau o meaola eseese. Ua faaigoa nei lea motu o Fraser Island, ma o le motu lauoneone lenei ua sili ona telē i le lalolagi. O lona tulaga mataʻina tele, na faapea ai ona tuu i le lisi o nofoaga faapitoa i le lalolagi, i le 1992.a
Na Amata Mai Mauga
O Fraser Island, e 75 maila (120 kilomita) lona umi ma o nisi vaega e oo lona lautele i le 15 maila (25 kilomita). E tusa ma le 395,200 eka (160,000 hekatea) le telē o lona ogāeleele. Toeitiiti oo le maualuga o faaputuga oneone o loo iai i le 790 futu (240 mita), ma ua avea ai ma motu e sili ona maualuga o ituaiga motu faapea i le lalolagi. Na faapefea ona iai lea motu uiga ese?
Ua iloa mai faamaoniga e faapea, atonu o faupuʻega tetelē o oneone lea ua avea ma motu, na amata mai i le faasologa o atumauga e taʻu o Great Dividing Range, lea e faalava i le vaega i sasaʻe o Ausetalia. A o faagasolo le taimi, o le toʻulu ifo o uaga mamafa na māfua ai ona nuti vaega o papa mai atumauga, ma tatafe atu agaʻi i vaitafe ma le sami. O nei nutigāpapa na toʻulu mai, ua felafoaʻiina e au o le sami, ma avea ai ma oneone, ma tafea atu agaʻi i le alititai i mātū. Ua taofi mai e le tolotolo faapea ma papa o le alititai, le tafea atu o oneone, ua oo ina avea ma faaputuga oneone ma mulimuli ane avea ma motu, lea ua taʻua nei o Fraser Island.
Talu mai lenā taimi, o loo fafati ane pea galu o le Vasa Pasefika ma faaopoopo atili ai oneone i matafaga o lea motu. Ua tūlei e matagi le oneone agaʻi i le ogatotonu o le motu, ma faapena ona avea ai ma faupuʻega oneone, ma e tusa o le tolu futu (tasi le mita) i le tausaga e sosolo ai faaputuga oneone, ma tanumia ai laau ma mea o loo i autafa.
O Vaituloto Manino ma Vaomatua Uiga Ese
O se mea e ofo ai, ona e 40 vaituloto o loo iai i le motu, i omo o loo i luga o faupuʻega oneone. E uiga ese lea tulaga, auā e ui ina siʻomia le vai i le oneone, ae e lē o maui ese. Ua ala ona faapea ona, o lau, ma paʻu, ma lālā o laau ia ua pala i le taʻele o le vai, ua ufi ai le taʻele o le vai ma taofi ai le maui ese o le vai.
E iai foʻi isi ituaiga o vaituloto o loo iai i le motu, e maua pe a maulalo le omo i se vaega o le oneone. E tafe ane i ai le vai manino mai le oneone, ma ua pei o ni faamalama i lalo o le laueleele.
Talu ai le tetele o uaga i le motu, e tusa ma le 60 inisi (150 senitimita) i le tausaga, ua faaopoopo ai pea vai i vaituloto. O vai e lē o talitalia e vaituloto pe mitiia e le oneone, ua avea ma ālia e tatafe atu i le sami. Ua taʻua e faapea e silia ma le miliona kalone (lima miliona lita) i le itula le tele o le vai mai se tasi ālia o loo tatafe atu i le Vasa Pasefika.
Ua ola lauolaola laau ona o le tele o le vai e maua i Fraser Island. E lē masani ona lauolaola se vaomatua i le oneone auā e leai se lelei o iai, ma i le lalolagi, e lē tele ni nofoaga e pei o Fraser Island, o loo lauolaola ai le vaomatua i le oneone. Talu ai le lauolaola o lona vaomatua, na iai se taimi na silia ai ma le 100 tausaga o tātuu ona laau e fai ai laupapa. O laau e iai le blackbutt, kauri, ma le tallowwood, na fiafia tele i ai tagata e galulue i laau. Na fai mai se tasi o i latou ia i le 1929: “E te lua fetaiaʻi ma se pā pupuni o laau tetelē, o nisi o ia laau e oo i le 150 futu (45 mita) le maualuluga . . . E i le va o le ono i le sefulu futu (lua i le tolu mita) le lautele o nei laau tetele o le vaomatua.” O nisi laau, e iai le satinay ma le turpentine, na faaaogāina auā le fauina o puipui o le Alāvaa o Suesa. Ae i le taimi nei, ua lē o toe faatagaina le tātuuina o laau i Fraser Island.
Na Tupu ai se Tulaga Faanoanoa
Na maua le igoa o lea motu ona o se tulaga faanoanoa na tupu ai. I le 1836, ina ua tuʻia le vaa e taʻu o le Stirling Castle, na sao mai ai le kapeteni o James Fraser ma lona toʻalua o Eliza, ma na tafefea atu i le matafaga o le motu. E foliga mai na fasiotia e tagata o le motu le alii kapeteni, ae o Eliza na mulimuli ane laveaʻiina mai le motu. Na lē toe taʻua ai loa le motu o Great Sandy Island, ae taʻu o Fraser Island, e faamanatu ai lea faalavelave.
Na tupu foʻi se mala i tagata o le motu. Na iai se taimi na oo ai le aofaʻi o tagata Apoliki na mau ai i Fraser Island i le 2,000, ma sa taʻua e faapea o i latou o ni tagata e tino lelei ma malolosi. Na latou faaigoaina lo latou motu o K’gari, po o le Parataiso. E faapea se tala o le vavau a Apoliki e faatatau i le taimi na faia ai lea motu, o le nofoaga lea e sili ona matagofie ua faia. Ae o le tulaga faanoanoa ona na maliliu le toʻatele o tagata talu ai maʻi e māfua mai papalagi. E lē gata i lea, e oo ane i le amataga o le 20 senituri, ua ave le tele o tagata Apoliki na iai i le motu e faanonofo i le motu tele.
Se Nofoaga e Fia Mapu i Ai
I aso nei, ua avea le motu ma lafitaga o manu felelei ma meaola tataa eseese. E iai dingo, po o taʻifau ʻaivao o Ausetalia. Ua lē filogia nei taʻifau ma isi taʻifau o le motu tele, ona o le mamao ese o le motu, ma e faapea o taʻifau maoʻi lava ia o lea ituaiga i Ausetalia i sasaʻe. E foliga lava e pei o isi taʻifau, ae e iai le eseesega, ma e ao ona faaeteete i ai.
E sili atu ma le 300 ituaiga o manufelelei eseese ua vaaia i le motu. E felelei solo i le matafaga manulele e iai brahminy kite ma aeto sami e papaʻe manava, ae o tiotala e iila lanumoana, e mau i le vaomatua, e felelei solo mai lea vaituloto i lea vaituloto. E asiasi ane i nisi taimi ia mongolian sand plover, lea e tuufua i Siberia ma toe felelei agaʻi i saute pe a mālūlū le tau. E na o sina taimi lava e mālōlō ai i Fraser Island, ona toe felelei lea i le mea e ō i ai. E lē gata i lea, e 30,000 pe sili atu peʻa e lanu efuefu o latou ulu, tusa ma le lua futu (60 senitimita) lo latou lapopoʻa, e fai ma ō ane i le motu ona e fiafia i le sua suamalie o fuga o le iūkalipi (eucalyptus).
E tele le mau meaola eseese i ogāsami o loo siʻomia ai le motu, e iai tafolā (humpback whale) e ui atu ai a o faimalaga mai le Anetatika o loo toʻa ai le aisa, agaʻi i le Great Barrier Reef o Ausetalia, e fananau ma feusuaʻi ai. A latou toe foʻi i le Anetatika, o se mea matagofie le maimoa atu a o fepuna aʻe i luga nei iʻa tetele, ma toe faapalalasi i lalo, ma faapipisi le sami. O se vaaiga e iloga ona iloa mamao atu, ua pei o loo fai mai sa latou fāʻalo faaaloalo i se motu matagofie tele!
[Faaopoopoga i lalo]
a Ua tuu e le UNESCO i lana lisi o nofoaga faapitoa i le lalolagi, e faasao, ia mea faaleaganuu, faapea ma nofoaga e tāua tele i le vaaiga, e lē gata i le tulaga faalenatura, ae faapea le faasaienisi.
[Faafanua i le itulau 14]
(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)
VASA PASEFIKA
Fraser Island
[Ata i le itulau 15]
I le taumatau, mai luga agaʻi i lalo:
Le mulivai o Kurrnung Creek
E fāsefulu vaituloto manino o loo iai i Fraser Island, o vai i luga o faupuʻega oneone, ma vai maulalo
O se mea e uiga ese—o vaomatua o loo tutupu lauolaola i le oneone
[Ē Ana le Ata]
O ata uma: Faaaloaloga a le Tourism Queensland
[Ata i le itulau 16]
Dingo ma le koala
[Ē Ana le Ata]
Faaaloaloga a le Tourism Queensland
[Ata i le itulau 16, 17]
O se tasi o matafaga e sili ona umī i le lalolagi, Seventy-Five Mile Beach, i Fraser Island
[Ata i le itulau 17]
O le aeto sami e paʻepaʻe le manava
[Ata i le itulau 17]
O kukapara
[Ata i le itulau 17]
O pelican
[Ata i le itulau 17]
O loo mālōlō se tafolā (humpback whale) i lana malaga agaʻi i le Anetatika
[Ē Ana le Ata i le itulau 17]
Aeto: ©GBRMPA; o isi ata uma seʻi vagana ai pelicans: Faaaloaloga a le Tourism Queensland