Po o le a Iai se Lalolagi e Aunoa ma Faiga Faatupu Faalavelave?
“E TATOU te manaʻomia taumafaiga fitā . . . ina ia mafai ona suia loto ma le auala e mafaufau ai tagata faatupu faalavelave.” O le faaiʻuga lenā na oo iai ina ua māeʻa se suʻesuʻega e tusa ma le 20 tausaga e faatatau i uiga o tagata, o ē e manatu iā i latou lava o ni tagata faatupu faalavelave.
Ae o le ā e mafai ona suia ai loto ma mafaufauga o tagata, o ē ua matuā aafia i faiga sauā ma e mananaʻo lava ia tauimasui atu?
O se Tusi e Mafai ona Suia ai Loto
I le gasologa o vaitausaga o le 1990, na amata ai loa ona iloilo e Hafeni ona lava talitonuga faalelotu, ma manaʻo ina ia maua sana Tusi Paia. Na faapea mai o ia: “Na amata ona ou iloiloina ia tusi o Evagelia [tusi o le Tusi Paia o Mataio, Mareko, Luka, ma Ioane], lea o loo iai tala i le soifuaga o Iesu. A o ou faitau i ai, na vave lava ona ou fiafia i uiga o Iesu ma lona agalelei, ma auala lē faailogatagata na ia feagai ai ma tagata. Na matuā faafiafiaina aʻu i na manatu.”
Na taʻua e Hafeni, ina ua ia faitau atili, na ia tau ai “i se mau o le Tusi Paia sa fesoasoani atoatoa iā te ia ina ia malamalama i faalogona o le Atua—Galuega 10:34 ma le 35.” O loo faapea mai: “E lē faailogaina tagata e le Atua, ae o lē e mataʻu iā te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu, e talia e ia.”
Na faapea mai Hafeni: “Na iʻu ina ou iloa, e tuuaʻia lava tagata mo lo latou faaituʻau, lotonuu ma le faailogalanu. Na ou iloa e mafai e le feʻau a le Tusi Paia ona suia le auala e mafaufau ai se tagata, ma o le mea aupito sili ona tāua o le mauaina lea o se mafutaga lelei ma le Atua. E sili atu ona tāua le mea lenei nai lo o le fetauaʻi ona o le faaituʻau, lotonuu ma le faailogalanu.”
O Joseba lea na taʻua i le mataupu ua mavae, sa avea o ia ma faauluulu o se vaega laʻitiiti na fuafua e faapā se pomu i se ofisa o leoleo. Na faamatala mai e Joseba: “Na maua aʻu ma faafalepuipuiina mo le lua tausaga, a o leʻi faia lenei osofaʻiga.” Mulimuli ane, na amata ona suʻesuʻe lona toʻalua o Luci ma Molimau a Ieova i le Tusi Paia, ma na auai atu foʻi Joseba i na suʻesuʻega.
Na taʻua e Joseba: “A o ou aʻoaʻoina atili e uiga iā Iesu, na amata loa ona ou manaʻo e faaaʻoaʻo iā te ia. O se tasi nei o manatu na matuā iai ni aafiaga iā te aʻu: ʻO i latou uma e tago i le pelu, e faaumatia i le pelu.’ Na ou iloa le moni o lenā manatu.” (Mataio 26:52) Na faailoa mai e Joseba: “O le fasiotia o se tasi, e na o le faatupuina ai o le feitagaʻi ma le faanaunauga e tauimasui atu i sui o aiga. E na o mea tigā e aumaia e faiga sauā ae lē maua ai se lalolagi filemu.” Na amata loa ona faia e Joseba ni suiga i le auala e mafaufau ai.
Na aʻoaʻoina uma e Hafeni ma Joseba mai i mea na tutupu i o la olaga, e mafai e aʻoaʻoga o le Tusi Paia ona matuā aafia ai le olaga o se tasi. Ua faapea mai le Tusi Paia, “o loo ola le afioga a le Atua ma e matuā malosi foʻi . . . e mafai foʻi ona faamasino i faanaunauga o le loto.” (Eperu 4:12) O le mana o loo iai i le Afioga a le Atua, ua fesoasoani ai i le toʻatele ina ia fetuunaʻi o latou mafaufau ma gaoioiga. Ae po o iai se faamaoniga o le autasi i le lalolagi aoao i ē o loo faatatauina moni aʻoaʻoga o le Tusi Paia?
O se ʻAuuso e Faavae i le Alofa
Ina ua auai Hafeni i se sauniga a Molimau a Ieova, sa matuā maofa o ia i le autasi i le va o ituaiga. Na faapea mai o ia: “Sa matuā faagaeetia aʻu ina ua ou nofo i autafa o tagata papaʻe, ma ou te leʻi manatu lava o le a iai se taimi o loʻu olaga o le a ou taʻua ai se tagata paʻepaʻe o soʻu uso. Na matuā faamausalīina ai loʻu talitonuga o loo iai i Molimau le lotu moni, ona e latou te autasi ma o le mea lea ua leva na ou faananau iai, aemaise le alofa mo tagata taʻitoʻatasi e ui e eseese o latou ituaiga.”
Na faapea mai Iesu, e iloa ona soo moni pe afai e ʻalofa le tasi i le isi.’ (Ioane 13:34, 35) Sa ia teena le faia o sana vaega i faiga faapolotiki ma na faapea atu i ona soo: “E lē o ni tagata o le lalolagi outou.” (Ioane 6:15; 15:19; Mataio 22:15-22) O le alofa ma le solitū na iloga ai Kerisiano moni i na aso, ma e faapena foʻi i aso nei.
Faatatauina o Aʻoaʻoga a Iesu
Ae e faapefea ona tumau le alofa e ui lava o loo faalaeiauina pea faiga faatupu faalavelave ma faapogaia ai fevaevaeaʻiga i le lalolagi? Pe a faatupuina e mataupu faapolotiki ia fetauaʻiga, ona iʻu ai lea ina feeseeseaʻi tagata ona o le lotonuu, faailoga atunuu, ma tupuaga o ituaiga.
O se faataʻitaʻiga, i le 1914, o le uiga lotonuu na uunaʻia ai Gavrilo Princip ina ia fasiotia Archduke Francis Ferdinand, o lē na soloaʻi ane i le nofoālii o Oseteria ma Hagakeri. Sa avea Princip ma se sui o se vaega e taʻua o le Black Hand, o ē e manatu, “e sili atu ona latou fouvale pea nai lo . . . le galulue faatasi ma malo,” ina ia ausia ai o latou faamoemoega. O le tagatavaleina o Ferdinand na faapogaia ai taua i va o atunuu o ē na faapea mai o Kerisiano, ma na iʻu ai i le Taua Muamua a le Lalolagi, ma maliliu ai le faitau miliona o tagatānuu o ē na faapea mai e mulimuli iā Iesu, le “Perenise o le Filemu.”—Isaia 9:6.
Ina ua māeʻa le taua, sa taʻuleagaina ai e le faifeʻau lauiloa o Harry Emerson Fosdick ia taʻitaʻi o ē na faapea mai o Kerisiano, ona o le lē aʻoaʻoina o o latou tagata ina ia mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu. Na tusi o ia: “Ua tatou fanaua tagata mo taua. Ua tatou faia fitafita ma o tatou toa, ma e oo lava i totonu o tatou falesā ua tatou tuu ai fuʻa o le taua.” Na faaiʻu mai lana faamatalaga: “Ua tatou viia le Perenise o le Filemu, ae i le taimi e tasi ua tatou lagolagoina foʻi faigātaua.”
I se faaeseesega, na taʻua i se suʻesuʻega i olaga o tagata i le 1975 e faapea: “O loo tumau pea ona lē auai Molimau a Ieova i faiga sauā e ala i le ʻsolitū faa-Kerisiano’ i taua tetele e lua a le lalolagi, ma fetauaʻiga a vaegaʻau ona o Taua i Upufai o malo.” E ui ina faileagaina ma faafalepuipuiina Molimau, ae “e lē taitai ona latou tali mai e ala i faiga sauā.” Na faaiʻu mai lenā suʻesuʻega: “O aʻoaʻoga a Molimau a Ieova e faavae mai i lo latou faatuatua i le Tusi Paia e faapea o le afioga faagaeeina a le Atua.”
Aogā o le Faatatauina o Aʻoaʻoga o le Tusi Paia
Na maua e lē sa avea ma palemia o Peleseuma mai i lona tuaoi, se tusi e faatatau i le olaga o Iesu e faaulutalaina, Le Tagata Silisili o Ē Uma na Soifua Mai, (lomia e Molimau a Ieova) ma na matuā faagaeetia o ia i mea na faitau i ai. Na tusi o ia i le tuaoi e faapea: “E mautinoa, o le a matuā ese le tulaga o le lalolagi e iai i aso nei, pe afai e fiafia tagata i feʻau o loo i le Evagelia ma faatatauina taʻiala a Iesu Keriso.”
Na faapea atili mai o ia: “O le a tatou lē manaʻomia se Fono tau Puipuiga a Malo Aufaatasi, pe e lē iai foʻi nisi osofaʻiga a le ʻaufaatupu faalavelave, ma o le a faasāina faiga sauā.” Ae na faaiʻu mai lana tala: “O nei mea uma, ua na o ni moomooga faivavale.” Ae pe e moni lenā manatu? E oo mai i taimi nei, i totonu o se lalolagi ua tumu i faiga sauā, ua fesoasoani le Tusi Paia i le toʻatele o tagata taʻitoʻatasi mai i ituaiga eseese, ina ia teena faiga sauā ma faatoʻilalo le ita faamoemoeina lea na iai i tagata, o ē na matuā faamasaatoto mo le tele o tausaga.
E pei ona faamatalaina i le mataupu muamua, na toeitiiti lava uma le ola o Aneterea i le pomu lea na pā ma maliliu ai nisi o ana uō. Na tataoina lenā pomu e tagata maelega vālea i le faaauiluma o faigātaua. Na ia aʻoaʻoina ma faatatauina le fautuaga a le Tusi Paia i le tatau ona ʻfaamagalo atu ma le lotoatoa.’ (Kolose 3:13) Na mulimuli ane faatatauina e Hafeni, o se sui o lenā vaega o tagata maelega vālea, ia taʻiala a le Tusi Paia ma ia lē toe auai ai i faiga sauā. (Salamo 11:5) Mulimuli ane, na avea i laʻua ma Molimau a Ieova ina ua mavae le tele o tausaga talu lenā faalavelave, ma o loo galulue faatasi i le ofisa faaliliu o Molimau i se atunuu o Aferika.
Mautinoa i le Mauaina o se Lumanaʻi Saogalemu
Ua iloa e le faitau miliona i le lalolagi, o le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ua mafai ai ona latou mautinoa i se lumanaʻi saogalemu. O se faataʻitaʻiga, i se tasi aso, sa taʻu atu e Aneterea i lona tuaoi le folafolaga a le Tusi Paia mo se lalolagi fou amiotonu. (Isaia 2:4; 11:6-9; 65:17, 21-25; 2 Peteru 3:13) Na faafuaseʻi lava ona siʻomia le fale e ni fitafita ua faaauupegaina, ma faatonu Aneterea e sau i fafo ina ia fesiligia o ia. Ina ua latou iloa o Aneterea o se faiaʻoga o le Tusi Paia lea e fiafia tele iai lona tuaoi, ona tuua loa lea o ia e fitafita.
O le faatoʻā uma lava lea ona faamatala e Aneterea o le a faalaa mai le Atua i mataupufai a tagata, e pei lava ona Ia faia i aso o Noa ina ua “tumu le lalolagi i faiga sauā.” (Kenese 6:11) Na aveesea e le Atua tagata amioleaga i lenā taimi e ala i se lolo na lofia ai le lalolagi atoa, ae faasaoina lē e naunau i le filemu o Noa, ma lona aiga. Na taʻua e Iesu: “E pei lava o aso o Noa, o le a faapena foʻi le faatasi mai o le Atalii o le tagata.”—Mataio 24:37-39.
O le “Atalii o le tagata” o Iesu, ua tofia e avea ma Pule o le malo faalelagi a le Atua lea e taʻua o le Malo o le Atua, ma e lē o toe umi ona ia taʻitaʻia lea o le ʻautau faalelagi a le Atua lea o le a aveesea ia faiga sauā mai le lalolagi. (Luka 4:43) I le avea ma Tupu faalelagi, o le a ʻfeagai Iesu ma tagata uma i se auala e tonu ma o le a iai le filemu.’ O le a ia puipuia ona tagata “mai i le maliu ona o faiga faataugā ma faiga sauā.”—Salamo 72:7, 14, Contemporary English Version.
Mulimuli ane, o ē uma e fiafia i le mea saʻo ma ua avea ma tagatānuu o lenei Tupu faalelagi, o le a latou vaaia le suia o le lalolagi i se parataiso filemu. (Luka 23:42, 43) O loo folafola mai i le Tusi Paia: “O le a pule le filemu ma le faamasinogatonu, i mauga ma aʻega uma.”—Salamo 72:1-3, Contemporary English Version.
Pe e te lē fiafia e ola i se lalolagi e pulea e se tupu faapena? O le mea moni, o le a aunoa lenā lalolagi ma ni faiga faatupu faalavelave.
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 7]
Na aʻoaʻoina uma e Hafeni ma Joseba mai i mea na tutupu i o la olaga, e na o aʻoaʻoga o le Tusi Paia e mafai ona matuā aafia ai le olaga o se tasi
[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 9]
ʻO le a matuā ese le tulaga o le lalolagi e iai i aso nei, pe afai e faatatauina e tagata taʻiala a Iesu Keriso. O le a tatou lē manaʻomia se Fono tau Puipuiga a Malo Aufaatasi, pe e lē iai foʻi nisi osofaʻiga a le ʻaufaatupu faalavelave, ma o le a faasāina faiga sauā.’—O lē sa avea ma palemia o Peleseuma
[Ata i le itulau 8]
O le faatatauina o taʻiala o le Tusi Paia na fesoasoani iā Hafeni ma Aneterea ina ia faaalia le alofa moni o le tasi i le isi